DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 80 <-- 80 --> PDF |
OBLJETNICE O NEKIM PRIRODOZNANSTVENIM I PRIRODOZAŠTITNIM DOGAĐAJIMA IZ HRVATSKE PROŠLOSTI ÜBER MANCHE EREIGNISSE DER NATURWISSENSCHAFT UND DES NATURSCHUTZES AUS DER GESCHICHTE KROATIENS I ova se godina odlikuje s nekoliko starijih ali i razmjerno novijih obljetnica događaja, koji su važni i zanimljivi osobito za mlađe generacije hrvatskih šumara ali i za ostale čitatelje Šumarskog lista. Prvo ćemo se osvrnuli na tri starija događaja iz metcorologijsko-klimatologijskog područja i zaštite prirode, s kratkim usporedbama i naglascima na njihovo stanje u nametnutoj ratnoj današnjici Hrvatske. Meteorologijske aktualnosti pred sto godina i danas Meteorologische Aktualitäten vor 100 Jahren und heute U Šumarskom listu, organu Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva, nalazimo već u prvim godištima (1877—1879.) napise o općim klimatskim prilikama ili o pojedinim klimatskim elementima i pojavama kao važnim čimbenicima za šume i šumarstvo.1 Iz tog vremena treba spomenuti i našega uglednoga znanstvenika prof, dr. Andriju Mohorovičić a (1857—1936.)2, koji se bavio geofizikom, osobito meteorologijom i seizmologijom. Bio je upravitelj zagrebačkoga meteorologljskog opservatorija, a uz svoja zapažena istraživanja predavao je, u razdoblju 1899./900.—1918/19., i na tadašnjoj Šumarskoj akademiji predmet »Meteorologija i klimatologija«3. Godine 1893. u XVII. godištu Šumarskog lista, na str. 214—216., objavio je »Naputak za opažanje grmljavine«, u 17 točaka. U popratnom pismu uz Naputak prof. Mohorovičić ujedno moli za suradnju, koju Uredništvo Šumarskog lista preporučuje svojim čitateljima... »jer bi bila i sramota i griehota, da ne poznamo klimatičke odnošaje u vlastitoj domovini... ako želimo da nam ne bude naše nastojanje oko gojenja šuma jalovo ...« U sadržaju istog godišta Šumarskog lista (sv. V, od 1. svibnja, str. 217.) naveden je i Mohorovičićev napis »Meteorologijski opservatorij u Zagrebu«, kojeg u časopisu stvarno nema! Ne zna se kako je došlo do te omaške ali zbog važnosti te naše ugledne ustanove i obaviještenosti čitatelja pripominjemo: Zagrebački meteorologijski opservatorij počeo je s radom već 1, prosinca 1861. pa je najstariji u Hrvatskoj i među prvim na Balkanu. Bilo je to i vrijeme osnutka prvih prognostičkih službi u Europi. Od 1. I. 1892. počele su redovne jutarnje brzojavne dostave zagrebačkih podataka o vremenu u Beč. Tako je Zagrebu, već pred sto godina, otvoren meteorologijski pristup u svijet, za što je uvelike zaslužan dr. A. Mohorovičić . Otada se na svim vremenskim kartama u svijetu nalaze podaci 1 Bertović S.: Meteorologija-klimatologija . . . Povijest šumarstva Hrvatske, 1846—1976, kroz stranice Šumarskog lista. Savez inženjera i tehničara šumarstva . . ., Zagreb 1976. 2 Skoko D., Mokrović J.: Andrija Mohorovičić. Školska knjiga, Zagreb 1982. i Odlukom Vijeća nastavnika Šumarskog fakulteta, od 12. XII. 1973., na prijedlog dr. S. Bertovića, preinačeni su i prilagođeni naslov i sadržaj predmetne nastave u »Fitološka bioklimatologija«. 432 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Slika 1. Zagreb-Grič. Zgrada Meteorologijskog opservatorija i Državnoga hidrometeorološkoga zavoda Republike Hrvatske (snimio: Andrija Bratanić, 1987.) meteoroloških motrenja u Zagrebu i to svakodnevno osam puta, tj. prema glavnim i međuterminima sinoptičkih mjerenja. Zna se´´, da je od godine 1918. (osim za Dalmaciju, za koju je nadležnost zadržao Beograd!), meteorološku službu u Hrvatskoj vodio i organizirao Geofizički zavod u Zagrebu sve do 1947. Te godine osnovana je Hidrometeorološka služba pri Vladi NR Hrvatske5, iz koje se razvio bivši Republički hidrometeorološki zavod SRH i današnji Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske u Zagrebu. U našoj meteorologijskoj službi zasad se još koristi »Pravilnik o utvrđivanju mreže i programa rada meteoroloških postaja od interesa za cijelu zemlju «.6 Sadašnja ratna razaranja i velikosrpska okupacija nekih hrvatskih krajeva uzrokovali su znatne štete u najosjetljivijem području hidrometeorološke službe, a to su: redovan rad met. postaja, kontinuitet njihovih mjerenja i motrenja i neprekidnost niza podataka za klimatologijsku službu. Od donedavnih osam, danas rade meteorologijski opservatorij Zagreb—Grič, Zagreb—Maksimir i Split—Marjan, a osim njih mjerenja obavljaju: 36 glavnih meteorologijskih postaja, 73 običnih klimatologijskih postaja, 4 20 godina rada Hidrometeorološke službe SR Hrvatske. Vijesti iz Hidrometeorološke službe SRH, 11—12, Zagreb 1967. 5 Narodne novine, 7, Zagreb, od 27. VIII. 1947. (i Službeni list, 50, Beograd, od 31. VIII. 1990. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 82 <-- 82 --> PDF |
294 kišomjernih postaja i 18 totalizatora. Zbog nametnutog rata imale su prekide ili su prestale s radom ove klimatologijske postaje: Đakovo, Gusić Polje, Lipik, Nova Gradiška, Novska, Nova Gornja Slika 2. Meteorologijska postaja Gospić nakon bombardiranja (snimio: Zvonimir Katušin, 1991.) Brana, Osijek RC (Cepin), Ston, Sunja, Trsteno, Vinkovci, Voćin i Zvečevo. Srpsko^ crnogorska soldateska zasad je okupirala hrvatske krajeve s ovih 15 klimatologijskih postaja: Brestovac-Belje, Drniš, Ilok, Knin, Kostajnica—Divuša, Krbava, Lički Osik—Trafo, Lučice, Mikluševci, Novigrad, Petrinja, Plitvice, Slunj, Topusko i Velika Popina7, Za poželjeti je uskoro oslobođenje zaposjednutih domovinskih krajeva te obnovu i nastavak rada svih postaja, pri čemu mogu i trebaju da, uz ostale, pripomognu i naše šumarske istraživalačke i operativne ustanove. U povodu stogodišnjice prvoga Zakona o zaštiti ptica u našim krajevima Anlaslich des 100. Jahrestages des ersten Vogelschutzgesetzes bei uns Od početka izlaženja (1846.) u Šumarskom listu često je pisano o aktualnim zakonima, naredbama i propisima pa, uz ostalo, i iz različitih područja lovstva i lovnih djelatnosti, koje su oduvijek bile tijesno povezane sa šumarstvom. To se U HrVatSk°J (StanJe 3L XIL 1992) Državni RepubÄ~Äffiia- Wdrometeoroloäki zavod |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 83 <-- 83 --> PDF |
osobito odnosi na razdoblje do godine 1892. kad je počeo izlaziti mjesečnik »Viestnik — Prvoga občega hrvatskog društva za gojenje lova i ribarstva« i otkada se dio šumara opredijelio da piše u tom listu8. Donošenjem mnogih lovnih zakona i uredaba odlikuje se godina 1893. kada su, pred punih sto godina, u Šumarskom listu (XVII, svesci 3—5, 8, 9.) objavljeni: — Zakonska osnova o lovu za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju (str. 77—90, 121—128.), — Osnova Zakona za zaštitu ptica (str. 157—159, 178—180.), — Naredba bana kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 10. lipnja 1893. br. 28.625, o provedbi zakona od 27. travnja 1893. o lovu za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju (str. 341—353.), — Zakon o lovu, od 27. travnja 1893., za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju (str. 354—363.) i — Zakon, od 2. kolovoza 1893., za zaštitu pticah (str. 426—434.). Zadnji spomenuti »Zakon za zaštitu pucah« u osnovi je predložio hrvatsko slavonsko-dalmatinski sabor, a potvrdio ga je car Franjo Josip I. Zakon ima 20 čianaka i 3 priloga odnosno popisa ptičjih vrsta, i to: A. (korisne), B. (neškodljive) i C. (škodljive). Od tzv. korisnih navode se (narodna i latinska) imena za 127 ptica, od »neškodljivih« za 11, a od »škodljivih« za 63 ptičje vrste. Prerna članku Slika 3. Bjeloglavi sup — Gyps fuivus (snimio: Gordan Lukač) 8 Andrašić O.: Lovstvo i ribarstvo. Povijest šumarstva Hrvatske, 1846—1976, kroz stranice Šumarskog lista. Savez inženjera i tehničara šumarstva.:., Zagreb 1976. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 84 <-- 84 --> PDF |
7 »hvatanje i ubijanje škodljivih pticah, navedenih u prilogu C, slobodno je u svako doba...« Među te škodljive ptice bilo je onomad uključeno i 8 vrsta orlova, 3 vrste sokola i sova! Prirodno je da su se, tijekom vremena, kriteriji i suvremene biologijsko-ekologijske spoznaje o članovima, sastavnicama i funkcioniranju prirodnih ekosustava uvelike promijenili. O tom svjedoče »Naredba o trajno zaštićenoj divljači, o divljači zaštićenoj lovostajom i o nezaštićenoj divljači (Narodne novine, 47, Zagreb 1953.) i njezina dopuna od god. 1955. prema kojim se orlovi, strvinari, sokolovi, sove, nesiti, labudovi, ždralovi, rode, čaplje i rijetke ptice navode kao trajn o zaštićen a pernata divljač. »Dosadašnja zaštita životinja u Hrvatskoj nije bila ni približno u razmjeru s bogatstvom naše faune, a osobito je bila nedovoljna briga onih koji na terenu mogu najbolje pomoći provedbi zaštite, a ti su šumari, lovci, lugari i lovočuvari«^ U Hrvatskoj je zasad na snazi Zakon o lovstvu (N. n., 32, Zagreb, od 11. VIII. 1973.), odnosno Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu (N. n., 8, Zagreb, od 8. III. 1976.). Donošenje našega novoga zakona o lovu (ili lovstvu?) očekuje se krajem godine 1993, U Zavodu za zaštitu prirode pri Ministarstvu graditeljstva i zaštite okoliša Republike Hrvatske, u travnju 1992., sastavljen je nacrt novoga zakona o zaštiti prirode. Zbog usuglašavanja s ostalim zakonima on nije donesen pa je još na snazi stari zakon (N. n., 54, Zagreb, od 25. XII. 1976.). U tom je Zavodu priređena za tisak »Crvena knjiga biljnih vrsta u Republici Hrvatskoj «. Zbog zaštite ugroženoga životinjskoga svijeta, priprema se i »Crvena knjiga životinjskih vrsta u Republici Hrvatskoj«. Ratne posljedice i posljedice udruženoga četničkoga srbo-crnogorskog uništavanja u Hrvatskoj umnogo će utjecati na sadržaje lovnih i prirodozaštitnih zakona i sastav tzv. crvenih lista hrvatske ugrožene i zaštićene cvjetane i životinjstva. A u provedbi zaštitnih mjera u životu i opet će moći i morati aktivno pripomoći naše terenske šumarske službe. Plitvička jezera će doista trebati urediti i poljepšati... Plitwitzer Seen bedürfen in der Tat Einrichtung und Verschönerung... Gotovo je zaboravljeno, aji glede današnjega stanja treba podsjetiti, da je pred 130 godina (1862.) na Plitvicama sagrađena prva »putnička kuća« (u narodnom govoru »carska«)10, a pred 100 godina osnovano »Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice«. To se društvo — unatoč tome što stanovite njegove djelatnosti (pošumljivanja, izgradnja različitih objekata i si.), a ni sam naziv društva, nisu bili u skladu s načelima zaštite prirode — odmah po svojem osnutku založilo za izradu statuta Plitvica radi očuvanja okolnih šuma, te zahtijevalo osnivanje zaštitnog područja. Društvo je također povodom prijedloga stranih stručnjaka da se na Plitvičkim jezerima izgradi električna centrala, zajedno s ondašnjim novinstvom, ustalo u obranu Plitvica11. Tada su se vodile oštre polemike oko izgradnje elektrane na slapovima Plitvičkih jezera. Pozvan je i Nikola Tesla (1892.) da se izjasni, ali je on to odbio. Pa ipak je 1934. na Burgetu napravljena omanja elektrana, koja je radila do šezdesetih godina ovoga stoljeća12. Dosadašnja praksa od proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom pokazala je, da je stavljanje 9 Kamenarović M.: Zaštita faune. Zaštita prirode u Hrvatskoj, Zagreb 1961. to Bralić 1.: Nacionalni parkovi Hrvatske, Nacionalni park Plitvička jezera, Zagreb 1990. 11 Kamenarović M.: Zaštita prirode u Hrvatskoj, Historijat zaštite, Zagreb 1961. 12 Vidaković 1*.: Nacionalni parkovi i turizam, Razvoj nacionalnih parkova, Zagreb 1989. 436 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 85 <-- 85 --> PDF |
NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA Orografski pojasi, analogni bioklimati i dominantan vegetacijski pokrivač (po S Bertoviću) DER NATIONALPARK DER PLITWITZER SEEN Orographische Stufe, die analogen ßiokliinate und die dominante Vegetationsdecke (nach 5. Bertović) 1 visokogorski (altimontanski) orografski, bioklimatski i vegetacijski pojas bukovo - jelove šume (Calamintlio-Abieti-Fagetum Borh, 63.) i dr, Altimontane orographische, bioklimatische und Vegetationsstufe der Buchen Tannenwald (Calamintho-Abieti Fagetum Borh. 63.) u. a. 2 niskogorski (submontanski) orografski, bioklimatski i vegetacijski pojas gorske bukove šume (Lamio orvalae-Fagetum Horv 38 ) i dr. Submontane orographische, bioklimatische und Vegetationsstufe d^r montaner Buchenwald (Lamio orvalae Fagetum Horv 38 ) u. a 3 brdski (kolinski) orografski, bioklimatski i vegetacijski pojas šume hrasta bjeloduba običnog graba i lipe (Tilio Quercetum dalechampii Fuk. 69 ) i dr. Koline orographische, bioklimatische und Vegetationsstufe der Eichen, I lainbuchan und Lindenwald (Tilio Quercetum dalechampii Fuk. 69.) u. a. R specijalni rezervat šumske vegetacije Čorkova uvala - Speciales Reservat der Waldvegetation Corkova uvala NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA Orografski pojasi, analogni bioklimati i dominantan vegetacijski pokrivač (po S. Bertoviću) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 86 <-- 86 --> PDF |
tog područja pod najvišu kategoriju zaštite bilo potrebito i da takva zaštita nije osjetljivije povrijedila stečena prava lokalnoga stanovništva, niti ugrozila njegove vitalne interese13. Od uvodno opisanih događaja slijedilo je gotovo jedno stoljeće upornih i zapaženih prircdoznanslvenih, prirodozaštitarskih i različitih gospodarskih stremljenja i radova, kako bi se unaprijedio život u ovom inače ekonomski nerazvijenom hrvatskom kraju. Organiziranost i postignuti rezultati: zaštite cjelokupne prirode, izgradnje prometnica, naselja i hotelsko-turističkih objekata, domaćih i stranih posjeta i boravka i dr. — postali su svjetski poznati i priznati. Nacionalni park Plitvička jezera izborio je najuglednije mjesto među prirodnim objektima i zaštitnim kategorijama takve vrsti u Hrvatskoj, i u Svijetu; čak štoviše proglašen je i uvršten među 17 objekata svjetske prirodne baštine™. .´:´´ ´ ´ .´.." ´ ´ . Slika 4. Plitvička jezera — Sastavci (snimio: Vladimir Pfeifer) I onda se na Uskrs, dana 31. III. 1991., na Plitvičkim jezerima, počeo odvijati neshvatljiv apokaliptički scenarij, navodno ...»u ime životne ugroženosti tamošnjih srpskih domorodaca te u obranu njihovih svetih i vaskolikih etničkih, verskih, kulturnih i ostalih prava ...« Udružene srbo-četničke horde i bivša YU soldateska, nakon mučkog ubojstva regularnih hrvatskih vojaka, započele su udruženu sustavnu pljačku, palež i uništavanje turističkih objekata, sječu šuma, izlov divljači i riba, blokadu prometa i veza te posvemašnju okupaciju i izolaciju cijeloga zašti ti Kevo K.: Zaštita prirode u Hrvatskoj, Nacionalni park Plitvička jezera, Zagreb 1961. Vi Bertović S.: Plitvička jezera, Šumarska enciklopedija, 2, Zagreb 1983.; Svjetska kulturna i prirodna baština, Ibid., 3, Zagreb 1987. 438 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 87 <-- 87 --> PDF |
ćenog parkovnog i okolnih područja. Čak su zaprijetili, da će u slučaju intervencije protiv takvog »dejstva« minirati sedrene barijere i plitvičke slapove,15 Bez svake sumnje ovi smišljeni i zaprepašćujući postupci predstavljaju primat u svjetskoj povijesti zaštite prirode... neka budu zapisani i neka se pamte! A za upitati je, može li se nakon toga suludog i mržnjom zasićenog uništavanja nacionalni park Plitvička jezera moći obnoviti i, kako se nekada željelo, sada stvarno ... urediti i poljepšati? Biti će to vrlo teško, dugotrajno i skupo — ali moramo ustrajati u svim naporima, jer su Plitvička jezera prirodna baština ne samo Hrvatske već i, umnogo neoprostivo suzdržljive, Europe i cijeloga Svijeta. Dr. Stjepan Bertović 15 ´ * "´´: Nacionalni park Plitvice — dvije godine okupacije — Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša Republike Hrvatske, Zagreb 1993. |