DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 80 <-- 80 --> PDF |
OBLJETNICE O NEKIM PRIRODOZNANSTVENIM I PRIRODOZAŠTITNIM DOGAĐAJIMA IZ HRVATSKE PROŠLOSTI ÜBER MANCHE EREIGNISSE DER NATURWISSENSCHAFT UND DES NATURSCHUTZES AUS DER GESCHICHTE KROATIENS I ova se godina odlikuje s nekoliko starijih ali i razmjerno novijih obljetnica događaja, koji su važni i zanimljivi osobito za mlađe generacije hrvatskih šumara ali i za ostale čitatelje Šumarskog lista. Prvo ćemo se osvrnuli na tri starija događaja iz metcorologijsko-klimatologijskog područja i zaštite prirode, s kratkim usporedbama i naglascima na njihovo stanje u nametnutoj ratnoj današnjici Hrvatske. Meteorologijske aktualnosti pred sto godina i danas Meteorologische Aktualitäten vor 100 Jahren und heute U Šumarskom listu, organu Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva, nalazimo već u prvim godištima (1877—1879.) napise o općim klimatskim prilikama ili o pojedinim klimatskim elementima i pojavama kao važnim čimbenicima za šume i šumarstvo.1 Iz tog vremena treba spomenuti i našega uglednoga znanstvenika prof, dr. Andriju Mohorovičić a (1857—1936.)2, koji se bavio geofizikom, osobito meteorologijom i seizmologijom. Bio je upravitelj zagrebačkoga meteorologljskog opservatorija, a uz svoja zapažena istraživanja predavao je, u razdoblju 1899./900.—1918/19., i na tadašnjoj Šumarskoj akademiji predmet »Meteorologija i klimatologija«3. Godine 1893. u XVII. godištu Šumarskog lista, na str. 214—216., objavio je »Naputak za opažanje grmljavine«, u 17 točaka. U popratnom pismu uz Naputak prof. Mohorovičić ujedno moli za suradnju, koju Uredništvo Šumarskog lista preporučuje svojim čitateljima... »jer bi bila i sramota i griehota, da ne poznamo klimatičke odnošaje u vlastitoj domovini... ako želimo da nam ne bude naše nastojanje oko gojenja šuma jalovo ...« U sadržaju istog godišta Šumarskog lista (sv. V, od 1. svibnja, str. 217.) naveden je i Mohorovičićev napis »Meteorologijski opservatorij u Zagrebu«, kojeg u časopisu stvarno nema! Ne zna se kako je došlo do te omaške ali zbog važnosti te naše ugledne ustanove i obaviještenosti čitatelja pripominjemo: Zagrebački meteorologijski opservatorij počeo je s radom već 1, prosinca 1861. pa je najstariji u Hrvatskoj i među prvim na Balkanu. Bilo je to i vrijeme osnutka prvih prognostičkih službi u Europi. Od 1. I. 1892. počele su redovne jutarnje brzojavne dostave zagrebačkih podataka o vremenu u Beč. Tako je Zagrebu, već pred sto godina, otvoren meteorologijski pristup u svijet, za što je uvelike zaslužan dr. A. Mohorovičić . Otada se na svim vremenskim kartama u svijetu nalaze podaci 1 Bertović S.: Meteorologija-klimatologija . . . Povijest šumarstva Hrvatske, 1846—1976, kroz stranice Šumarskog lista. Savez inženjera i tehničara šumarstva . . ., Zagreb 1976. 2 Skoko D., Mokrović J.: Andrija Mohorovičić. Školska knjiga, Zagreb 1982. i Odlukom Vijeća nastavnika Šumarskog fakulteta, od 12. XII. 1973., na prijedlog dr. S. Bertovića, preinačeni su i prilagođeni naslov i sadržaj predmetne nastave u »Fitološka bioklimatologija«. 432 |