DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— u klasi velike opasnosti 3 leta na dan (6 sati) — u klasi vrlo velike opasnosti 4 leta na dan (8 sati). Koncept ruta izrađen je tako, da se uz dva sata naleta po ruti pokrije cijela regija. Prema klasama MlP-a provodila se dislokacija CANADAIR-a CL-215 duž priobalnog dijela Jadrana. Uloga hidrometeorološke službe prema tome bila je u obavljanju ovih funkcija: 1) u realnom vremenu dati što točnije operativne meteorološke informacije protupožarnim i drugim službama, koje će potom odrediti odgovarajući slijed aktivnosti ljudstva i opreme u svrhu moguće akcije u gašenju šumskih požara. 2) preko javnih glasila upozoriti najširu javnost na dnevne opasnosti od šumskih požara radi povećanja opreza (ili zabrane) svake aktivnosti otvorenom vatrom, zbog mogućih šteta na imovini i ugrožavanju ljudskih života. 4. DUGOROČNA STRATEGIJA I PLANIRANJE LONG-TERM STRATEGY AND PLANNING U zadnjih nekoliko godina prije rata operativa iz sastava organizirane zaštite šuma od požara u Hrvatskoj, imala je sve više zahtjeva prema hidrometeorološkoj službi Hrvatske, koji su se mogli razvrstati u dvije grupe: a) izračunavanje objektivnog prognostičkog MlP-a za 1—5 dana unaprijed, i b) informacije o vrlo kratkoročnim vremenskim prognozama od 0 do 6 sati (nowcasts), s osobitim osvrtom na promjenu smjera i brzine vjetra (prolazak frontalnih poremećaja) za područje zahvaćenog katastrofalnim šumskim požarom tijekom trajanja takvih požara. Naš je Zavod nastojao da osim ostalih zahtjeva odgovori i ovim zahtjevima operative. Na osnovi prdukata modela ETA i ECMWF, izračunavao se je objektivni prognostički indeks MlP-a za 1—2 dana unaprijed. Dugoročna planiranja uključivala su daljnja proširenja mreže automatskih meteoroloških postaja za potrebe prevencije šumskih požara što bi omogućilo češće izračunavanje MlP-a tijekom dana. U planu je i razvoj dijagnostičkog, odnosno, prognostičkog mezometeorološkog modela, koji će sadržati iscrpne lokalne i regionalne učinke priobalnog područja Jadrana, posebno orografije, a sadržaj ishodišne informacije bio bi integriran u proces odluke. Nadalje, u planu je uspostava eksperimentalne postaje za ispitivanje zapaljivosti živih i mrtvih šumskih goriva mediteranske vegetacije u Makarskoj (Dalmacija), koja se nalazi u središtu primarnog klima-požarnog područja priobalnog dijela Jadrana. Cilj tih fundamentalnih mjerenja i istraživanja je pronalaženje vlastitih spoznaja radi provjere i prilagodbe kanadskog modela kojim se sada služimo i uvođenje novog FFBPS (Forest Fire Behavior Prediction System) modela. Novi kanadski model daje odgovore na ponašanje šumskog požara koji nastane u određenim meteorološkim uvjetima i na određenom vegetacijskom tipu (poglavlje 2). |