DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 71 <-- 71 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630*431 (497.13) Sum. list CXVII (1993) 423 ULOGA HIDROMETEOROLOŠKE SLU2BE U ORGANIZACIJI ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA U REPUBLICI HRVATSKOJ PRIJE I ZA RATA Tomislav DIMITROV* SAŽETAK: S obzirom na mediteransku klimu i vegetaciju priobalni je dio Jadrana Republike Hrvatske po čestini šumskih požara i veličini spaljene površine najugroženiji njen dio. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) Republike Hrvatske u preventivnoj zaštiti šuma od požara služi se kanadskim sustavom za procjenu opasnosti od šumskog požara (Canadian Forest Fire Danger Rating System), koji ovisi isključivo o meterološkim mjerenjima, a osniva se na mrtvom gorivom materijalu borovih sastojina. Zaštita šuma od požara u Republici Hrvatskoj tijekom dvije ratne godine, prema mirnom razdoblju, pogoršala se. Zbog rata pritjecanje meteoroloških podataka bitno je smanjeno. Najdjelotvornije sredstvo za gašenje šumskih požara na kršu, protupožarne zrakoplove Canadair CL-215 odnijela je agresorska tzv. JNA, a velik dio vatrogasnih sredstava i opreme također jeodnesen ili uništen. Uzroci nastanka šumskih požara izmijenili su strukturu u odnosu na godine prije rata, a nisu zastupljeni podaci o čestini požara i spaljenoj površini na privremeno okupiranim područjimaRepublike Hrvatske. 2. UVOD — INTRODUCTION Republika Hrvatska svojim zemljopisnim položajem zahvaća najkarakterističnije i peripanonsko-panonski i jadranski sumbediteranski prostor, pa se stoga razlikuje i klimatski. Dva su osnovna klimatska tipa: primorski (litoralni) i umjereno kontinetski. U priobalnom pojasu Jadrana krševiti lanci Velebita (1758 m) i Dinare (1913 m), koji se pružaju usporedo s obalom, oštro određuju granicu prema kopnu, ograničavajući time utjecaj mediteranske klime na uzak obalni pojas. Tijekom 5—7 mjeseci u tom dijelu vlada atmosferska suša s istdobnim nedostatkom vode u tlu, s prosječno 62—106 dana s ljetnim žegama. Na području Republike Hrvatske dva su pluviometrijska režima: mediteranski i kontinentni (srednjoevropski). U nama zanimljivom priobalnom ´ Tomislav Dimitrov, dipl. inž. Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske, Zagreb, Grič 3 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 72 <-- 72 --> PDF |
pojasu najviše ima na sjeveru i jugu, a područje srednjeg Jadrana relativno je suho. Pusu karakteristični vjetrovi iz NE kvadranta (bura) i SE kvadranta (jugo), koji nastaju pod djelovanjem lokalnih topografskih uvjeta. Ti vjetrovi dostižu jakost i 7—8 po Boforovoj (Beaufort) ljestvici. Od Istarskog poluotoka prema jugu temperatura zraka polako raste, ali se godišnja amplituda mal mijenja. Republika Hrvatska ima površinu od oko 5.650.000 ha, obrasla je šumom na oko 2.061.509 ha ili na 36% svoje površine. Pripada joj 95% primorskog pojasa, a samo 5 posto ostalim trima republikama bivše Jugoslavije. Na tom primorskom pojasu obraslo je šumom oko 800.000 ha, a osim degradacijskih stadija makije, gariga, šikara i submediteranske kamenjare, tu rastu i razdodobne (preborne) i jednodobne šume. Osim ekološke, njihova je vrijednost u korištenju pejsaža, što je uvjet za razvitak turizma. Na temelju statističkih pokazatelja na priobalnom dijelu Jadrana s otocima nastane oko 70% šumskih požara, a na kontinentu oko 30%. Spaljena je površina na priobalnom dijelu oko 80%, a na kontinentu oko 20%. Na temelju tih pokazatelja očito je da je priobalni pojas vrlo ugroženo područje za nastanaki širenje šumskih požara u odnosu na kontinentalni dio Hrvatske. 2. VEGETACIJSKA I KLIMATSKA OBILJEŽJA UGROŽENOG PODRUČJA VEGETATION AND CLIMATIC CHARACTERISTICS OF THE ENDANGERED AREA Poznavanje vegetacije i klime u Hrvatskoj od prvorazrednog je značaja za prevenciju i realno stupnjevanje opasnosti za nastanak i širenje požara na vegetaciji. Zna se da su za nastanak požara na vegetaciji najugroženiji ovi priobalni bioklimati: kseromediteranski, termomediteranski i inframediteranski, te brdski euromediteranski i sumbediteranski (niži i viši) (B e r t o v i ć, 1987). Važan pokazatelj svakog od navedenih bioklimata je vegetacijski pokrivač, jer jasno odražava odnos i ovisnost podneblja i raslinstva. Sa stajališta protupožarne službe za nas su najvažnija pitanja zaštite borovih šuma i kultura, u mediteranskoj fitogeografskoj regiji i tamošnjim maritimnim bioklimatima i to: a) zaštita prirodnih šuma i kultura alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) koji nastava eumediteranski i topliji submediteranski vegetacijski pojas i bioklimat (od obale mora do cea 300 m nadm. visine) i b) zaštita prirodnih šuma i kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.), koji nastanjuje hladniji submediteranski vegetacijski pojas i bioklimat (od obale mora do cea 1000 m nadm. visine). Ad a) — Klimatska obilježja ugroženog područja (razdoblje 1948—1960). sredje temperature zraka godišnjeu toplijoj polovici godine (IV—IX) u najtoplijem mjesecu (VII) 13.5 do 16.5 °C 18.8 do 21.5 °C 23.0 do 25.7 °C 424 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 73 <-- 73 --> PDF |
srednje temperature tla u dubini 2.0 cm godišnje 15.0 do 17.3 °C u najtoplijem mjesecu (VII) 22.5 do 29.5 °C srednje količine oborina godišnje 701 do 1484 mm u toplijoj polovici godine (IV—IX) 318 do 445 mm relativna vlaga zraka godišnja 62 do 79"´(> u toplijoj polovici godine (IV—IX) 56 do 76% u najtoplijem mjesecu (VII) 51 do 73% — Vegetacijska obilježja ugroženog područja To je područje prirodne rasprostranjenosti zimzelene šume hrasta crnike (Orno-Quercetu ilicis) s njezinim degradacijskim stadijima (makije, gärige, mediteranske kamenjare) i toplije varijante listopadnih šuma i šikara hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis). Unutar tog područja postoje veće ili manje površine samoniklih sastojina ili umjetno podignutih kultura alepskog bora (Pinus halepensis). Pojedina stabla ili grupe Pinus pinea, P. brutia i P. pinaster dosta su rijetke, većinom u parkovima i nasadima uz naselja. Građom se dobro razlikuju ova tri glavna tipa odraslih sastojina: 1. nadstojni sloj: Pinus halepensis podstojni sloj: gusto, do 4m visoko zimzeleno kserotermofilno nisko drveće i grmlje, povijuše (elementi makije i garira), borov pomladak prizemni sloj: borove iglice i biljni otpad 2. nadstojni sloj: Pinus halepensis podstojni sloj: do 3m visoko listopadno termofilno nisko drveće i grmlje, rjeđi borov pomladak prizemni sloj: borove iglice, lišće i biljni otpad 3. nadstojni sloj: Pinus halepensis podstojni sloj: rijetki niski grmovi i polugrmići prizemni sloj: trave, korovske biljke, borove ilgice i biljni otpad (u šumi se pašari). Ad b) — Klimatska obilježja ugroženog područja (razdoblje 1948—1960). srednje temperature zraka godišnje 10.8 do 13.8 °C u toplijoj polovici godine (IV—IX) 16.0 do 19.5 °C u najtoplijem mjesecu (VII) 19.5 do 23.8 °C srednje temperature tla u dubini 2.0 cm godišnje 11.8 do 13.8 °C u najtoplijem mjesecu (VII) 20.9 do 25.4 °C |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 74 <-- 74 --> PDF |
srednje količine oborina godišnje 1029 do 1665 mm u toplijoj polovici godine (IV—IX) 427 do 549 mm u najtoplijem mjesecu (VII) 39 do 86 mm srednja relativna vlaga zraka 60 do 78% godišnja 55 do 75% u toplijoj polovici godine (IV—IX) 49 do 75",, u najtoplijem mjesecu (VII) — Vegetacijska obilježja ugroženog područja To je područje prirodne rasprostranjenosti hladnije varijante listopadnih submediteranskih šuma hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetumorientalis) i šuma hrasta medunca i crnograba (Seslerio-Ostryetum carpinijoliae) s njihovim degradacijskim stadijima (šikare, šibljaci, sastojine borovica, submediteranske kamenjare). Unutar tog područja postoje veće ili omanje razbacane površine samoniklih sastojina ili umjetno podignutih kultura crnog bora {Pinus nigra Arn.). Po građi se dobro razlikuju tri glavna tipa odraslih sastojina: 1. nadstoojni sloj: Pinus nigra ssp. austriaca var. dalmatica podštojni sloj: do 3m visoko zimzeleno i listopadno grmlje s borovim podmlatkom prizemni sloj: iglice, trave, češeri, biljni otpad 2. nadstojni sloj: Pinus nigra ssp. austriaca podštojni sloj: do 3 m visoko, listopadno nisko drveće i grmlje s borovim podmlatkom. prizemni sloj: iglice, lišće, češeri, biljni otpad 3. nadstojni sloj: Pinus nigra ssp. austriaca var. dalmatica ili Pinus nigra ssp. austriaca podštojni sloj: rijetki polugrmići i trave, submediteranske kamenjarske i korovske biljke (u šumi se pašari). 3. SEZONSKE AKTIVNOSTI PRIJE RATA SEASONAL TREATMENTS BEFORE THE WAR Organizirana zaštita šuma od požara u bivšoj Jugoslaviji započeta je sredinom 70-tih godina. Do tada je svaka od bivših republika — s obzirom na specifičnost klimatskih, vegetacijskih, orografskih, te socioloških prilika u zaštiti šuma od požara — donosila vlastitu zakonsku regulativu za svoj teritorij . Bivša je vlada SFRJ 1975. god. donijela odluku o kupnji četiriju zrakoplova amfibija Canadair CL-215 od kanadske tvrtke CANADAIR LIMITED, Montreal, Quebec, Canada. Bivšim republikama i pokrajinama preporučen je osnutak kordinacijskog tijela za vlastito područje, te izrada »Programa korištenja specijalnih aviona za gašenje šumskih i drugih požara«. U tim pro |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 75 <-- 75 --> PDF |
gramima bila je ugrađena cjelokupna organizacija protupožarne službe na zemlji i u zraku. Tako je i prijeratna Vlada Republike Hrvatske izradila svoj »Program aktivnosti organa i organizacija u zaštiti šuma od požara«, a za koordinatora je odredila Civilnu zaštitu Hrvatske. Unutar tog Programa osnovana je operativna grupa stručnjaka raznih profila, koja je koordinirala rad svih protupožarnih snaga na zemlji i u zraku kada nastane šumski požar. Operativna grupa je tijekom sezone danonoćno dežurala od 1. lipnja do 1. listopada. Savezni je hidrometeorološki zavod bivše SFRJ 1981. god. izradio upute /,a uključivanje u sustav zaštite šuma od požara i dao ih u nadležnost tadašnjim republičkim hidrometeorološkim zavodima. Na osnovi tih uputa Hidrometeorološki je zavod Hrvatske pri Agromcteorološkom sektoru osnovao službu za zaštitu šuma od požara (Odio za šumarsku meteorologiju). U tom je odjelu — na osnovi čestina šumskih požara i veličine spaljene površine za razdoblje od 7 godina, te mrtvo gorivo borovih sastojina — određena kalibracija kanadskog meteorološkog indeksa požara (MIP) za priobalni dio Jadrana (Dimi t rov, 1982). Na osnovi citiranog Programa Vlade Republike Hrvatske, obveza hidromcteorološkog zavoda u sezoni zaštite šuma od požara je da: a) u 7.00 sati SEV operativnoj grupi proslijedi informaciju objektivnog prognostičkog indeksa opasnosti od požara za pet regija priobalnog dijela Jadrana, koji je izračunavan na osnovi numeričkih vrijednosti ETA (Beograd) i ECMWF (Reading, Engleska) modela. Ta je informacicja korištena za operativno planiranje na terenu za tekući dan, i b) u 13.00 SEV operativnoj grupi proslijedi informaciju stvarnog indeksa opasnosti na osnovi terminskog mjerenja sa 25 meteoroloških postaja na priobalnom području Hrvatske, radi upozorenja na poslijepodnevni nastup ekstremnih meteoroloških vrijednosti i kao korektor prethodnog prognostičkog indeksa. Prihvaćene su tri (od pet klasa) MlP-a u kojima su poduzimane odgovarajuće mjere pripravnosti i prevencije: — klasa umjerene opasnosti — klasa velike opasnosti — klasa vrlo velike opasnosti Ovisno o tim klasama vatrogasne su jedinice organizirale dežurstva i pripravnost sredstava i opreme radi intervencije. U klasi vrlo velike opasnosti dežurale su i interventne jedinice. Zrakoplovni je savez Hrvatske radi protupožarnog patroliranja priobalno područje Jadrana podijelio u pet regija, i to istarska, riječka, zadarska, splitska i dubrovačka. Ovisno o klasi opasnosti u centrima aeroklubova organizirala su se dnevna patroliranja iznad tih regija i to: — u klasi umjerene opasnosti 2 leta na dan (4 sata) 427 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— u klasi velike opasnosti 3 leta na dan (6 sati) — u klasi vrlo velike opasnosti 4 leta na dan (8 sati). Koncept ruta izrađen je tako, da se uz dva sata naleta po ruti pokrije cijela regija. Prema klasama MlP-a provodila se dislokacija CANADAIR-a CL-215 duž priobalnog dijela Jadrana. Uloga hidrometeorološke službe prema tome bila je u obavljanju ovih funkcija: 1) u realnom vremenu dati što točnije operativne meteorološke informacije protupožarnim i drugim službama, koje će potom odrediti odgovarajući slijed aktivnosti ljudstva i opreme u svrhu moguće akcije u gašenju šumskih požara. 2) preko javnih glasila upozoriti najširu javnost na dnevne opasnosti od šumskih požara radi povećanja opreza (ili zabrane) svake aktivnosti otvorenom vatrom, zbog mogućih šteta na imovini i ugrožavanju ljudskih života. 4. DUGOROČNA STRATEGIJA I PLANIRANJE LONG-TERM STRATEGY AND PLANNING U zadnjih nekoliko godina prije rata operativa iz sastava organizirane zaštite šuma od požara u Hrvatskoj, imala je sve više zahtjeva prema hidrometeorološkoj službi Hrvatske, koji su se mogli razvrstati u dvije grupe: a) izračunavanje objektivnog prognostičkog MlP-a za 1—5 dana unaprijed, i b) informacije o vrlo kratkoročnim vremenskim prognozama od 0 do 6 sati (nowcasts), s osobitim osvrtom na promjenu smjera i brzine vjetra (prolazak frontalnih poremećaja) za područje zahvaćenog katastrofalnim šumskim požarom tijekom trajanja takvih požara. Naš je Zavod nastojao da osim ostalih zahtjeva odgovori i ovim zahtjevima operative. Na osnovi prdukata modela ETA i ECMWF, izračunavao se je objektivni prognostički indeks MlP-a za 1—2 dana unaprijed. Dugoročna planiranja uključivala su daljnja proširenja mreže automatskih meteoroloških postaja za potrebe prevencije šumskih požara što bi omogućilo češće izračunavanje MlP-a tijekom dana. U planu je i razvoj dijagnostičkog, odnosno, prognostičkog mezometeorološkog modela, koji će sadržati iscrpne lokalne i regionalne učinke priobalnog područja Jadrana, posebno orografije, a sadržaj ishodišne informacije bio bi integriran u proces odluke. Nadalje, u planu je uspostava eksperimentalne postaje za ispitivanje zapaljivosti živih i mrtvih šumskih goriva mediteranske vegetacije u Makarskoj (Dalmacija), koja se nalazi u središtu primarnog klima-požarnog područja priobalnog dijela Jadrana. Cilj tih fundamentalnih mjerenja i istraživanja je pronalaženje vlastitih spoznaja radi provjere i prilagodbe kanadskog modela kojim se sada služimo i uvođenje novog FFBPS (Forest Fire Behavior Prediction System) modela. Novi kanadski model daje odgovore na ponašanje šumskog požara koji nastane u određenim meteorološkim uvjetima i na određenom vegetacijskom tipu (poglavlje 2). |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 77 <-- 77 --> PDF |
5. VRIJEME RATA — THE WAR Već se navršava druga godina kako je Republika Hrvatska u neobjavljenom agresivnom ratu, koji je uza sve nedaće uzrokovao i raspad prije rata već dobro uhodanog protupožarnog sustava u priobalnom području Republike Hrvatske. Neprijatelj je odnio najučinkovitije sredstvo u borbi protiv šumskih požara — 3 amfibije CANADAER CL-215, a dio preostalih zrakoplova koji su bili u službi izviđanja u sustavu zaštite šuma od požara, uništio je iz zraka. Prema tome u protekle su se dvije požarne sezone protiv vatrene stihije suprotstavljale jedino profesionalne i dobrovoljne vatrogasne jedinice s preostalom vatrogasnom opremom, koja je u ratnom vihoru isto tako bila pokradena ili uništena. U obavljanju svojih dužnosti poginulo je dosta vatrogasaca. -- Meteorološka postaja 033 Varaždin Snimio: Zvonko Katušin |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Meteorološka postaja 223 GMP Gospić, oštećena u domovinskom ratu Snimio: Zvonko Katušin Posljedice agresivnog rata protiv Republike Hrvatske nisu mimoišle ni hidrometeorološku službu naše Republike. Osim uništenih meteoroloških postaja ratna zbivanja onemogućila su redovitu dostavu meteoroloških podataka, što je uzrokovalo stanovite teškoće u konačnom definiranju klase MlP-a. Zbog rata je i Program uspostave eksperimentalnog poligona u Makarskoj realiziran polovično. Djeluje samo glavna meteorološka postaja, a laboratorijska oprema iz Zagreba bit će otpremljena u Makarsku čim prilike dopuste. 6. ZAKLJUČAK — CONCLUSION Sustav organizirane zaštite šuma od požara u Republici Hrvatskoj u zadnjim je godinama prije rata besprijekorno funkcionirao, uklanjajući sve greške i propuste iz prijašnjih godina. Tijekom rata sustav djeluje u veoma otežanim okolnostima. Hidrometeorološka djelatnost u funkciji zaštite šuma od požara osniva se na mreži meteoroloških postaja i potvrdila se kroz djelovanje počevši od 1982. godine. Na osnovi svakodnevnih mjerenja određenih meteoroloških elemenata i određenih modela računanja, dobivaju se parametri o zapaljivosti šumskog gorivog materijala, koje se iskazuje putem klasa opasnosti meteorološkog indeksa požara (MIP). Na osnovi toga može se zaključiti da je u razdoblju prije rata, kao i tijekom rata, hidrometeorološka služba imala prioritetno mjesto, jer su se aktivnosti u sustavu zaštite šuma od požara osnivale na informacijama MlP-a. Uloga i značaj meteorologije u prevenciji šumskih požara dokazana je u sviiii zemljama svijeta, jer se protupožarne snage upozoravaju na područja |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 79 <-- 79 --> PDF |
rizika. U tome hidrometeorološka služba pridonosi postizanju osnovnog cilja — raspoložive snage i opremu koristiti za što djelotvorniju i ekonomič niju zaštitu šuma od požara. LITERATURA Bertović, S., D i m i t r o v, T., J u r č e c, V. i drugi: Osnove zaštite šuma od požara, CiP, Zagreb, 1987. Di mit rov, T., Jurčec, V.: Šumski požari i vremenske prilike na Jadranu u 1989. i 1990. godini, šumarski list, br. 10—12, Zagreb, 1991. Joh n E. D.: Fire — Danger Rating: The neät 20 Years, Paper presented at the Symposium on Wildland Fire 2000, April 27—30, 1987, South Lake Tahoe, CA. K i r i g i n, B., Šinik, N., Bertović, S.: Klimatski podaci SR Hrvatske, »Razdoblje 1948 do 1960«, smrada za klimu Hrvatske II, br. 5, izdavač RHMZ, Zagreb, 1971. La vvs on, B. D.: Fire Weather Index, Canadicn Forestry Service, BC-P-17, Victoria, BC, 1977. Va n Wagner , C. E.: Forest Fire Research — Hinsight and Foresight, Presented at the Svmposium on Wiidland Fire 2000, April 27—30, 1987, South Lake Tahoe, Ca. Šego ta, T.: Klima, Geografija SR Hrvatske 6, str. 20—27, Školska knjiga, Zagreb, 1974. Bertović , S., Lovrić , A. Ž.: Vegetacija, Šumarska enciklopedija II izdanje, II svezak JLZ, str. 313—317, Zagreb, 1983. * * * Bilten o požarima, MUP Republike Hrvatske, Zagreb, 1992. ´´´ * * Informacija o stanju i problematici u području zaštite od požara i tehničkih eksplozija za 1992. godinu, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, 1993. The place and role of the Hydrometeorological service in organizing forest fire protection in the Republic of Croatia before and during the war Summary Deu to the mediterranean climate and its vegetation the coastal part of the Republic of Croatia is by forest fire frequency and by burned area the most endangered area in relation to its continental part. Meteorological and Hydrological Service of the Republic of Croatia in preventive forest protection is using Canadian System for forest fire danger rating (CFFDRS), depending only on meteorological measurements and based in dead fuel in pine stands. The state of forest protection against fire during two war years compared to peace period deteriorated. Caused by war operations the total physical income of meteorological data is substantially diminished. The most efficient tool for forest fire suppression in karst, fire fighting air- crafts CANADAIR CL-215 are taken away by the aggressor, i. e. so called »YPA«, also a great deal of fire fighting equipment was taken away or destroyed. The causes of forest fires changed their structure compared to the prewar yaers and the information on fire frequency and burned area contains no data from temporary occupied areas of the Republic of Croatia. |