DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 71     <-- 71 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS


UDK 630*431 (497.13) Sum. list CXVII (1993) 423


ULOGA HIDROMETEOROLOŠKE SLU2BE U ORGANIZACIJI ZAŠTITE
ŠUMA OD POŽARA U REPUBLICI HRVATSKOJ PRIJE I ZA RATA


Tomislav DIMITROV*


SAŽETAK: S obzirom na mediteransku klimu i vegetaciju priobalni
je dio Jadrana Republike Hrvatske po čestini šumskih požara
i veličini spaljene površine najugroženiji njen dio. Državni
hidrometeorološki zavod (DHMZ) Republike Hrvatske u preventivnoj
zaštiti šuma od požara služi se kanadskim sustavom za procjenu
opasnosti od šumskog požara (Canadian Forest Fire Danger
Rating System), koji ovisi isključivo o meterološkim mjerenjima,
a osniva se na mrtvom gorivom materijalu borovih sastojina.


Zaštita šuma od požara u Republici Hrvatskoj tijekom dvije
ratne godine, prema mirnom razdoblju, pogoršala se. Zbog rata
pritjecanje meteoroloških podataka bitno je smanjeno.


Najdjelotvornije sredstvo za gašenje šumskih požara na kršu,
protupožarne zrakoplove Canadair CL-215 odnijela je agresorska
tzv. JNA, a velik dio vatrogasnih sredstava i opreme također jeodnesen ili uništen.


Uzroci nastanka šumskih požara izmijenili su strukturu u odnosu
na godine prije rata, a nisu zastupljeni podaci o čestini požara
i spaljenoj površini na privremeno okupiranim područjimaRepublike Hrvatske.


2. UVOD — INTRODUCTION
Republika Hrvatska svojim zemljopisnim položajem zahvaća najkarakterističnije
i peripanonsko-panonski i jadranski sumbediteranski prostor, pa
se stoga razlikuje i klimatski. Dva su osnovna klimatska tipa: primorski (litoralni)
i umjereno kontinetski. U priobalnom pojasu Jadrana krševiti lanci
Velebita (1758 m) i Dinare (1913 m), koji se pružaju usporedo s obalom, oštro
određuju granicu prema kopnu, ograničavajući time utjecaj mediteranske
klime na uzak obalni pojas. Tijekom 5—7 mjeseci u tom dijelu vlada atmosferska
suša s istdobnim nedostatkom vode u tlu, s prosječno 62—106 dana
s ljetnim žegama.


Na području Republike Hrvatske dva su pluviometrijska režima: mediteranski
i kontinentni (srednjoevropski). U nama zanimljivom priobalnom


´ Tomislav Dimitrov, dipl. inž. Državni hidrometeorološki zavod Republike
Hrvatske, Zagreb, Grič 3


ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 72     <-- 72 -->        PDF

pojasu najviše ima na sjeveru i jugu, a područje srednjeg Jadrana relativno
je suho. Pusu karakteristični vjetrovi iz NE kvadranta (bura) i SE kvadranta
(jugo), koji nastaju pod djelovanjem lokalnih topografskih uvjeta.
Ti vjetrovi dostižu jakost i 7—8 po Boforovoj (Beaufort) ljestvici. Od Istarskog
poluotoka prema jugu temperatura zraka polako raste, ali se godišnja
amplituda mal mijenja.


Republika Hrvatska ima površinu od oko 5.650.000 ha, obrasla je šumom
na oko 2.061.509 ha ili na 36% svoje površine. Pripada joj 95% primorskog
pojasa, a samo 5 posto ostalim trima republikama bivše Jugoslavije.
Na tom primorskom pojasu obraslo je šumom oko 800.000 ha, a osim degradacijskih
stadija makije, gariga, šikara i submediteranske kamenjare,
tu rastu i razdodobne (preborne) i jednodobne šume. Osim ekološke, njihova
je vrijednost u korištenju pejsaža, što je uvjet za razvitak turizma.


Na temelju statističkih pokazatelja na priobalnom dijelu Jadrana s otocima
nastane oko 70% šumskih požara, a na kontinentu oko 30%. Spaljena
je površina na priobalnom dijelu oko 80%, a na kontinentu oko 20%. Na
temelju tih pokazatelja očito je da je priobalni pojas vrlo ugroženo područje
za nastanaki širenje šumskih požara u odnosu na kontinentalni dio Hrvatske.


2. VEGETACIJSKA
I KLIMATSKA OBILJEŽJA UGROŽENOG PODRUČJA
VEGETATION
AND CLIMATIC CHARACTERISTICS OF THE
ENDANGERED AREA


Poznavanje vegetacije i klime u Hrvatskoj od prvorazrednog je značaja
za prevenciju i realno stupnjevanje opasnosti za nastanak i širenje požara na
vegetaciji. Zna se da su za nastanak požara na vegetaciji najugroženiji ovi
priobalni bioklimati: kseromediteranski, termomediteranski i inframediteranski,
te brdski euromediteranski i sumbediteranski (niži i viši) (B e r t o v i ć,
1987). Važan pokazatelj svakog od navedenih bioklimata je vegetacijski pokrivač,
jer jasno odražava odnos i ovisnost podneblja i raslinstva.


Sa stajališta protupožarne službe za nas su najvažnija pitanja zaštite
borovih šuma i kultura, u mediteranskoj fitogeografskoj regiji i tamošnjim
maritimnim bioklimatima i to:


a) zaštita prirodnih šuma i kultura alepskog bora (Pinus halepensis Mili.)
koji nastava eumediteranski i topliji submediteranski vegetacijski pojas i
bioklimat (od obale mora do cea 300 m nadm. visine) i


b) zaštita prirodnih šuma i kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.), koji
nastanjuje hladniji submediteranski vegetacijski pojas i bioklimat (od obale
mora do cea 1000 m nadm. visine).


Ad a) — Klimatska
obilježja ugroženog područja (razdoblje 1948—1960).


sredje temperature zraka
godišnjeu toplijoj polovici godine (IV—IX)
u najtoplijem mjesecu (VII)
13.5 do 16.5 °C
18.8 do 21.5 °C
23.0 do 25.7 °C
424




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 73     <-- 73 -->        PDF

srednje temperature tla u dubini 2.0 cm
godišnje 15.0 do 17.3 °C
u najtoplijem mjesecu (VII) 22.5 do 29.5 °C
srednje količine oborina
godišnje 701 do 1484 mm
u toplijoj polovici godine (IV—IX) 318 do 445 mm
relativna vlaga zraka
godišnja 62 do 79"´(>
u toplijoj polovici godine (IV—IX) 56 do 76%
u najtoplijem mjesecu (VII) 51 do 73%



Vegetacijska obilježja ugroženog područja
To je područje prirodne rasprostranjenosti zimzelene šume hrasta crnike
(Orno-Quercetu ilicis) s njezinim degradacijskim stadijima (makije,
gärige, mediteranske kamenjare) i toplije varijante listopadnih šuma i šikara
hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis). Unutar tog područja
postoje veće ili manje površine samoniklih sastojina ili umjetno podignutih
kultura alepskog bora (Pinus halepensis). Pojedina stabla ili grupe
Pinus pinea, P. brutia i P. pinaster dosta su rijetke, većinom u parkovima
i nasadima uz naselja. Građom se dobro razlikuju ova tri glavna tipa odraslih
sastojina:


1.
nadstojni sloj: Pinus halepensis
podstojni sloj: gusto, do 4m visoko zimzeleno kserotermofilno nisko
drveće i grmlje, povijuše (elementi makije i garira), borov
pomladak
prizemni sloj: borove iglice i biljni otpad


2.
nadstojni sloj: Pinus halepensis
podstojni sloj: do 3m visoko listopadno termofilno nisko drveće i grmlje,
rjeđi borov pomladak
prizemni sloj: borove iglice, lišće i biljni otpad


3.
nadstojni sloj: Pinus halepensis
podstojni sloj: rijetki niski grmovi i polugrmići
prizemni sloj: trave, korovske biljke, borove ilgice i biljni otpad (u šumi
se pašari).


Ad b) — Klimatska obilježja ugroženog područja (razdoblje 1948—1960).
srednje temperature zraka


godišnje 10.8 do 13.8 °C
u toplijoj polovici godine (IV—IX) 16.0 do 19.5 °C
u najtoplijem mjesecu (VII) 19.5 do 23.8 °C
srednje temperature tla u dubini 2.0 cm
godišnje 11.8 do 13.8 °C
u najtoplijem mjesecu (VII) 20.9 do 25.4 °C




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 74     <-- 74 -->        PDF

srednje količine oborina
godišnje 1029 do 1665 mm
u toplijoj polovici godine (IV—IX) 427 do 549 mm
u najtoplijem mjesecu (VII) 39 do 86 mm
srednja relativna vlaga zraka
60 do 78%


godišnja
55 do 75%


u toplijoj polovici godine (IV—IX)
49 do 75",,


u najtoplijem mjesecu (VII)



Vegetacijska obilježja ugroženog područja
To je područje prirodne rasprostranjenosti hladnije varijante listopadnih
submediteranskih šuma hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetumorientalis) i šuma hrasta medunca i crnograba (Seslerio-Ostryetum carpinijoliae)
s njihovim degradacijskim stadijima (šikare, šibljaci, sastojine borovica,
submediteranske kamenjare). Unutar tog područja postoje veće ili omanje
razbacane površine samoniklih sastojina ili umjetno podignutih kultura
crnog bora {Pinus nigra Arn.). Po građi se dobro razlikuju tri glavna tipa
odraslih sastojina:


1.
nadstoojni sloj: Pinus nigra ssp. austriaca var. dalmatica
podštojni sloj: do 3m visoko zimzeleno i listopadno grmlje s borovim
podmlatkom
prizemni sloj: iglice, trave, češeri, biljni otpad


2.
nadstojni sloj: Pinus nigra ssp. austriaca
podštojni sloj: do 3 m visoko, listopadno nisko drveće i grmlje s borovim
podmlatkom.
prizemni sloj: iglice, lišće, češeri, biljni otpad


3.
nadstojni sloj: Pinus nigra ssp. austriaca var. dalmatica ili Pinus nigra
ssp. austriaca
podštojni
sloj: rijetki polugrmići i trave, submediteranske kamenjarske
i korovske biljke (u šumi se pašari).


3. SEZONSKE AKTIVNOSTI PRIJE RATA
SEASONAL TREATMENTS BEFORE THE WAR
Organizirana zaštita šuma od požara u bivšoj Jugoslaviji započeta je sredinom
70-tih godina. Do tada je svaka od bivših republika — s obzirom na
specifičnost klimatskih, vegetacijskih, orografskih, te socioloških prilika u
zaštiti šuma od požara — donosila vlastitu zakonsku regulativu za svoj teritorij
.


Bivša je vlada SFRJ 1975. god. donijela odluku o kupnji četiriju zrakoplova
amfibija Canadair CL-215 od kanadske tvrtke CANADAIR LIMITED, Montreal,
Quebec, Canada. Bivšim republikama i pokrajinama preporučen je osnutak
kordinacijskog tijela za vlastito područje, te izrada »Programa korištenja
specijalnih aviona za gašenje šumskih i drugih požara«. U tim pro




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 75     <-- 75 -->        PDF

gramima bila je ugrađena cjelokupna organizacija protupožarne službe na
zemlji i u zraku. Tako je i prijeratna Vlada Republike Hrvatske izradila
svoj »Program aktivnosti organa i organizacija u zaštiti šuma od požara«,
a za koordinatora je odredila Civilnu zaštitu Hrvatske.


Unutar tog Programa osnovana je operativna grupa stručnjaka raznih
profila, koja je koordinirala rad svih protupožarnih snaga na zemlji i u zraku
kada nastane šumski požar. Operativna grupa je tijekom sezone danonoćno
dežurala od 1. lipnja do 1. listopada.


Savezni je hidrometeorološki zavod bivše SFRJ 1981. god. izradio upute
/,a uključivanje u sustav zaštite šuma od požara i dao ih u nadležnost tadašnjim
republičkim hidrometeorološkim zavodima.


Na osnovi tih uputa Hidrometeorološki je zavod Hrvatske pri Agromcteorološkom
sektoru osnovao službu za zaštitu šuma od požara (Odio za
šumarsku meteorologiju). U tom je odjelu — na osnovi čestina šumskih požara
i veličine spaljene površine za razdoblje od 7 godina, te mrtvo gorivo
borovih sastojina — određena kalibracija kanadskog meteorološkog indeksa
požara (MIP) za priobalni dio Jadrana (Dimi t rov, 1982).


Na osnovi citiranog Programa Vlade Republike Hrvatske, obveza hidromcteorološkog
zavoda u sezoni zaštite šuma od požara je da:


a) u 7.00 sati SEV operativnoj grupi proslijedi informaciju objektivnog
prognostičkog indeksa opasnosti od požara za pet regija priobalnog dijela
Jadrana, koji je izračunavan na osnovi numeričkih vrijednosti ETA (Beograd)
i ECMWF (Reading, Engleska) modela. Ta je informacicja korištena za operativno
planiranje na terenu za tekući dan, i


b) u 13.00 SEV operativnoj grupi proslijedi informaciju stvarnog indeksa
opasnosti na osnovi terminskog mjerenja sa 25 meteoroloških postaja
na priobalnom području Hrvatske, radi upozorenja na poslijepodnevni
nastup ekstremnih meteoroloških vrijednosti i kao korektor prethodnog
prognostičkog indeksa.


Prihvaćene su tri (od pet klasa) MlP-a u kojima su poduzimane odgovarajuće
mjere pripravnosti i prevencije:


— klasa umjerene opasnosti
— klasa velike opasnosti
— klasa vrlo velike opasnosti
Ovisno o tim klasama vatrogasne su jedinice organizirale dežurstva i
pripravnost sredstava i opreme radi intervencije. U klasi vrlo velike opasnosti
dežurale su i interventne jedinice.


Zrakoplovni je savez Hrvatske radi protupožarnog patroliranja priobalno
područje Jadrana podijelio u pet regija, i to istarska, riječka, zadarska, splitska
i dubrovačka.


Ovisno o klasi opasnosti u centrima aeroklubova organizirala su se dnevna
patroliranja iznad tih regija i to:


— u klasi umjerene opasnosti 2 leta na dan (4 sata)
427




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 76     <-- 76 -->        PDF

— u klasi velike opasnosti 3 leta na dan (6 sati)
— u klasi vrlo velike opasnosti 4 leta na dan (8 sati).
Koncept ruta izrađen je tako, da se uz dva sata naleta po ruti pokrije
cijela regija. Prema klasama MlP-a provodila se dislokacija CANADAIR-a
CL-215 duž priobalnog dijela Jadrana.


Uloga hidrometeorološke službe prema tome bila je u obavljanju ovih
funkcija:


1) u realnom vremenu dati što točnije operativne meteorološke informacije
protupožarnim i drugim službama, koje će potom odrediti odgovarajući
slijed aktivnosti ljudstva i opreme u svrhu moguće akcije u gašenju
šumskih požara.


2) preko javnih glasila upozoriti najširu javnost na dnevne opasnosti od
šumskih požara radi povećanja opreza (ili zabrane) svake aktivnosti otvorenom
vatrom, zbog mogućih šteta na imovini i ugrožavanju ljudskih života.


4. DUGOROČNA STRATEGIJA I PLANIRANJE
LONG-TERM STRATEGY AND PLANNING
U zadnjih nekoliko godina prije rata operativa iz sastava organizirane
zaštite šuma od požara u Hrvatskoj, imala je sve više zahtjeva prema hidrometeorološkoj
službi Hrvatske, koji su se mogli razvrstati u dvije grupe:


a) izračunavanje objektivnog prognostičkog MlP-a za 1—5 dana unaprijed,
i


b) informacije o vrlo kratkoročnim vremenskim prognozama od 0 do 6
sati (nowcasts), s osobitim osvrtom na promjenu smjera i brzine vjetra (prolazak
frontalnih poremećaja) za područje zahvaćenog katastrofalnim šumskim
požarom tijekom trajanja takvih požara.


Naš je Zavod nastojao da osim ostalih zahtjeva odgovori i ovim zahtjevima
operative. Na osnovi prdukata modela ETA i ECMWF, izračunavao se
je objektivni prognostički indeks MlP-a za 1—2 dana unaprijed. Dugoročna
planiranja uključivala su daljnja proširenja mreže automatskih meteoroloških
postaja za potrebe prevencije šumskih požara što bi omogućilo češće
izračunavanje MlP-a tijekom dana. U planu je i razvoj dijagnostičkog, odnosno,
prognostičkog mezometeorološkog modela, koji će sadržati iscrpne
lokalne i regionalne učinke priobalnog područja Jadrana, posebno orografije,
a sadržaj ishodišne informacije bio bi integriran u proces odluke. Nadalje,
u planu je uspostava eksperimentalne postaje za ispitivanje zapaljivosti živih
i mrtvih šumskih goriva mediteranske vegetacije u Makarskoj (Dalmacija),
koja se nalazi u središtu primarnog klima-požarnog područja priobalnog
dijela Jadrana. Cilj tih fundamentalnih mjerenja i istraživanja je pronalaženje
vlastitih spoznaja radi provjere i prilagodbe kanadskog modela kojim
se sada služimo i uvođenje novog FFBPS (Forest Fire Behavior Prediction
System) modela. Novi kanadski model daje odgovore na ponašanje šumskog
požara koji nastane u određenim meteorološkim uvjetima i na određenom
vegetacijskom tipu (poglavlje 2).




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 77     <-- 77 -->        PDF

5. VRIJEME RATA — THE WAR
Već se navršava druga godina kako je Republika Hrvatska u neobjavljenom
agresivnom ratu, koji je uza sve nedaće uzrokovao i raspad prije rata
već dobro uhodanog protupožarnog sustava u priobalnom području Republike
Hrvatske. Neprijatelj je odnio najučinkovitije sredstvo u borbi protiv šumskih
požara — 3 amfibije CANADAER CL-215, a dio preostalih zrakoplova koji
su bili u službi izviđanja u sustavu zaštite šuma od požara, uništio je iz zraka.
Prema tome u protekle su se dvije požarne sezone protiv vatrene stihije
suprotstavljale jedino profesionalne i dobrovoljne vatrogasne jedinice s preostalom
vatrogasnom opremom, koja je u ratnom vihoru isto tako bila pokradena
ili uništena. U obavljanju svojih dužnosti poginulo je dosta vatrogasaca.


--


Meteorološka postaja 033 Varaždin
Snimio: Zvonko Katušin




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Meteorološka postaja 223 GMP Gospić, oštećena
u domovinskom ratu


Snimio: Zvonko Katušin


Posljedice agresivnog rata protiv Republike Hrvatske nisu mimoišle ni
hidrometeorološku službu naše Republike. Osim uništenih meteoroloških postaja
ratna zbivanja onemogućila su redovitu dostavu meteoroloških podataka,
što je uzrokovalo stanovite teškoće u konačnom definiranju klase MlP-a.


Zbog rata je i Program uspostave eksperimentalnog poligona u Makarskoj
realiziran polovično. Djeluje samo glavna meteorološka postaja, a laboratorijska
oprema iz Zagreba bit će otpremljena u Makarsku čim prilike dopuste.


6. ZAKLJUČAK — CONCLUSION
Sustav organizirane zaštite šuma od požara u Republici Hrvatskoj u zadnjim
je godinama prije rata besprijekorno funkcionirao, uklanjajući sve greške
i propuste iz prijašnjih godina. Tijekom rata sustav djeluje u veoma otežanim
okolnostima.


Hidrometeorološka djelatnost u funkciji zaštite šuma od požara osniva
se na mreži meteoroloških postaja i potvrdila se kroz djelovanje počevši od
1982. godine. Na osnovi svakodnevnih mjerenja određenih meteoroloških elemenata
i određenih modela računanja, dobivaju se parametri o zapaljivosti
šumskog gorivog materijala, koje se iskazuje putem klasa opasnosti meteorološkog
indeksa požara (MIP).


Na osnovi toga može se zaključiti da je u razdoblju prije rata, kao i tijekom
rata, hidrometeorološka služba imala prioritetno mjesto, jer su se
aktivnosti u sustavu zaštite šuma od požara osnivale na informacijama MlP-a.


Uloga i značaj meteorologije u prevenciji šumskih požara dokazana je
u sviiii zemljama svijeta, jer se protupožarne snage upozoravaju na područja




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 79     <-- 79 -->        PDF

rizika. U tome hidrometeorološka služba pridonosi postizanju osnovnog cilja
— raspoložive snage i opremu koristiti za što djelotvorniju i ekonomič


niju zaštitu šuma od požara.


LITERATURA


Bertović, S., D i m i t r o v, T., J u r č e c, V. i drugi: Osnove zaštite šuma od
požara, CiP, Zagreb, 1987.
Di mit rov, T., Jurčec, V.: Šumski požari i vremenske prilike na Jadranu u
1989. i 1990. godini, šumarski list, br. 10—12, Zagreb, 1991.
Joh n E. D.: Fire — Danger Rating: The neät 20 Years, Paper presented at the
Symposium on Wildland Fire 2000, April 27—30, 1987, South Lake Tahoe, CA.


K i r i g i n, B., Šinik, N., Bertović, S.: Klimatski podaci SR Hrvatske,
»Razdoblje 1948 do 1960«, smrada za klimu Hrvatske II, br. 5, izdavač RHMZ,
Zagreb, 1971.


La vvs on, B. D.: Fire Weather Index, Canadicn Forestry Service, BC-P-17, Victoria,
BC, 1977.


Va n Wagner , C. E.: Forest Fire Research — Hinsight and Foresight, Presented
at the Svmposium on Wiidland Fire 2000, April 27—30, 1987, South Lake Tahoe,
Ca.


Šego ta, T.: Klima, Geografija SR Hrvatske 6, str. 20—27, Školska knjiga, Zagreb,
1974.
Bertović , S., Lovrić , A. Ž.: Vegetacija, Šumarska enciklopedija II izdanje,
II svezak JLZ, str. 313—317, Zagreb, 1983.
* * * Bilten o požarima, MUP Republike Hrvatske, Zagreb, 1992.
´´´ * * Informacija o stanju i problematici u području zaštite od požara i tehničkih
eksplozija za 1992. godinu, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, 1993.


The place and role of the Hydrometeorological service in organizing forest fire
protection in the Republic of Croatia before and during the war


Summary


Deu to the mediterranean climate and its vegetation the coastal part of the
Republic of Croatia is by forest fire frequency and by burned area the most
endangered area in relation to its continental part.


Meteorological and Hydrological Service of the Republic of Croatia in preventive
forest protection is using Canadian System for forest fire danger rating
(CFFDRS), depending only on meteorological measurements and based in dead
fuel in pine stands.


The state of forest protection against fire during two war years compared
to peace period deteriorated. Caused by war operations the total physical income
of meteorological data is substantially diminished.


The most efficient tool for forest fire suppression in karst, fire fighting air-
crafts CANADAIR CL-215 are taken away by the aggressor, i. e. so called »YPA«,
also a great deal of fire fighting equipment was taken away or destroyed.


The causes of forest fires changed their structure compared to the prewar
yaers and the information on fire frequency and burned area contains no data
from temporary occupied areas of the Republic of Croatia.