DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 61 <-- 61 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 591.5 (497.13) Sum. list CXVII (1993) 413 EKOCID — OŠTEĆENJA NA FITO I ZOOGENOZAMA HRVATSKE Zvonko OLUJIĆ, Miljenko KLJAKIĆ SAŽETAK: Novu vrstu propadanja šuma možemo i dalje držati ključnim problemom današnjice. Oštećene su glavne vrste drveća — obična jela i hrast lužnjak. Oštećene su bukovo-jelove šume Dinarskog gorja i nizinske šume Posavine. Njihovo propadanje izazvano ekocidom i djelovanjem rata usko je vezano uz ozbiljno narušavanje prirodne i gospodarske ravnoteže hrvatskog šumskogbogatstva. U nizinskim šumama, koje predstavljaju ekološko uporište u smislu usklađivanja života zoocenoze, ali i bio proizvodnje najvrijednijeg drveta, događaju se promjene degradacijom i ratnim razaranjima. Ratnim razaranjima uništeni su na hrvatskom tlu brojni primjeri endemskih i reliktnih vrsta. Posebno je znakovito kako jeekocidno razaranje biocenoze i palež vršeno upravo na najbogatijim biološkim centrima Hrvatske. Posebno su deslruirana mjestagdje su dosad bile najveće koncentracije endema i ralikata (Konavali, Biokovo, Velebit i dr.). Ključne riječi: ekološki rat, ekocid, uništavanje endema, lovišta, šumski požari, šumske životinje. UVOD U šumi se dešavaju vrlo složeni odnosi brojnih dijelova ekosustava. Članovi životne zajednice unutar šume nalaze prostor i ekološke činitelje u čijem okviru provode život bez smetnji koje bi ugrožavale njihov opstanak. Današnje propadanje šuma uzrokovano ratnim razaranjima upućuje na nove promjene u ekosustavu. Požari su harali istočnim i zapadnim slavonskim područjem, Posavljem i Hrvatskim primorjem, gdje je izgorjelo više stotina hektara šume i njenih razvojnih stadija. Od posljedica požara uništene su guste borove šume, makija i vinogradi. U tim požarima izravno je stradala divljač (srna, divlja svinja), a naročito legla zečeva. Uništena su brojna staništa u kojima bi se ta i druga divljač mogla uspješno razmnažati i donositi potomstvo. Osim šumske zoocenoze, na različite načine uništeno je mnogo stoke na području Banovine, Posavlja, na Pokupskom i dr. Mnoge su životinje nas- Dr. sci. Zvonko Olujić »Sanitacija« — Zagreb, Miljenko Kljakić, vet. tehn., Veterinarija — Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 62 <-- 62 --> PDF |
tradale od granata i mina. U vrijeme intenzivnih bojeva evakuirano je nekoliko stotina krava, nepoznat broj krmača, tovnih svijna, teladi, junadi i dr. Slika 1. Lešina svinje (sisačko-banijsko područje) Divljač koja se uspjela spasiti ostala je bez svog staništa. Fond divljih životinja na velikim područjima sada je potpuno uništen u vatrenoj stihiji. Divljač je stradala i na onim područjima koja su bila u povoljnijem položaju nego ona koja su trpjela izravne posljedice oružanih sukoba. Veliki broj, osobito krupne divljači, stradao je u lovištima kao »ratna dobit« ili je izvan ratnih operacija postalo plijenom profitera. Iz jasenovih i hrastovih šuma otuđivano je drvo, a i sa močvarnih terena nestaju kolonije ptica npr. sive čaplje, štitarke, obične i crne rode, divlje patke i mnoge druge vrste. OŠTEĆENJA NAD DIVLJIM ŽIVOTINJAMA OTOKA I PRIOBALJA Šumski požari pojavili su se na Braču, Lopudu, Pelješcu, kod Orašca, a posebice je katastrofalnih razmjera bio požar koji je uništio komplekse alepskog bora, masline i vinove loze na Mljetu prijeteći Nacionalnom parku. U samo četiri mjeseca (V—VIII, 1992. god.) na dijelu dubrovačke općine izbilo je 19 požara, od kojih je čak 12 izazvano agresijom. Zaostale mine izazvale su vatru na Lopudu i u blizini Pijavičine, sela Ošlja, Štipa, Topolo i Visočani. Od posledica požara na Pelješcu ništeno je preko 600 hektara borove šume, makije i zapuštenih vinograda. Kod Slanoga požar je uništio nekoliko sto |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Slika 2. Opožarena i oštećena šuma eksplozivima (južni sektor) tina kvadratnih metara borove šume i makije. Zajedno sa šumom i makijom vatra i dim uništavali su zečeve, fazane, iarebice i divlje svinje. Ispuštanjem nafte i drugih teških ulja s Peruče ugrožen je ptičji svijet. Uništeno je mnoštvo zečeva u rezervatu »Garjak« uz dijelove jezera Peruča, u Petrovom polju i okolici Vrlike. Brojne su vrste divljači od juga do sjevera obale, naviknute na obradive površine, ostale bez hrane, jer su pod utjecajem eksploziva bile primorane napustiti svoja staništa. POSLJEDICE NA KONTINENTALNOM DIJELU HRVATSKE Uprava šuma Našice pokriva lovno područje četiri glavne općine: Našice, Orahovica, Donji Miholjac i Podravska Slatina, sa tri lovišta (Đurđenica, Jasenovača i Papuk). Sva tri lovišta čine približno krug promjera 40 kilometara. Cijelo područje lovišta osim kompleksa Papuk bio je pošteđen ratnih djelovanja. Područje Papuka u nekim dijelovima je nesigurno radi zaostalih mina. Močvarni tereni Mokrog polja i jasenovih šuma pogodovali su gnježđenu i stvaranju kolonija mnogih vrsta ptica. Uništavanjem jasenovih i hrastovih šuma nestaju ptice i životinje. Pored lovišta Kunjevci, Ilok, Repaš prednjači Beljsko lovište. Lovišta su uništena, a poneka u potpunosti razorena uz dalekosežne posljedice. U nekima su ugroženi ili nestali matični fondovi. Pored smanjenja brojnog stanja narušene su dobne, kvalitete i spolne strukture populacije krupne divlja 415 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 64 <-- 64 --> PDF |
či. Ponegdje će trebati duži niz godina da se broj krupne divljači približi stanju prije agresije. Revitalizacija pernate divljači znatno je brža. Šuma »Zelenik« nedaleko sela Šaš pretrpjela je krađu ogrijevnog drveta, uništena je divljač. U Cerovljanima (uzgojilo lovište) jeleni lopatari, obični jelen, srna i divlje svinje su desetkovani. Hrvatsko lovačko društvo »Šljuka« (zapadno-slavonsko područje) pokriva 13 000 ha površine. Prema podacima (izvod iz Izvješća) na prostoru 8.000 ha zatečeno je 28 lešina srna, 4 jelena obična, 12 divljih svinja, 89 zečeva i 105 fazana. Lovni prostor Podložje potpuno je uništen i pod privremenom okupacijom, te nema podataka o ubijenoj divljači. Slika 3. Uništen objekt (skladište), opožarena okolišna šuma (zap. slavonsko područje) IZLOŽENOST ŽIVOTINJA RATNIM RAZARANJIMA Na sisačko-banijskom, sjeverno i zapadno slavonskom području, te južnom području Hrvatske šumski požari, lešine životinja, lutajuće i izgladnjele životinje bez hrane i vode bile su svakodnevna pojava. Prizori razaranja u velikim uzgojima životinja nisu bili pojedinačni. Učestale eksplozije i poremećaji u ishrani otežavali su i tako teško stanje. Provedbom preventive protiv najopasnijih zaraznih bolesti virusne etiologije, te bolesti gastro-inrestinalne i parazitarne prirode, vršeno je i liječenje lanadi. Kirurški je obrađena prostrelna rana u području lijeve strane |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 65 <-- 65 --> PDF |
m % ... Slika 4. Lešina goveda (južni sektor) Slika 5. Lešina konja (zap, slavonsko područje) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Slika 6. Uništena pčelinja zajednica (sisačko-banijsko područje) mandibule, primjerenu terapiju. Kod drugog laneta pregledom je ustanovljena fraktura obiju čeljusti. Fraktura je najvjerojatnije nastala udarom tvrdog predmeta (drvo) nakon eksplozije u šumi nedaleko naselja (v. mj. 1992. god. — zap. slavonsko područje). KONCEPTUALNI OKVIR EVIDENTIRANJA, PROCJENE I ANALIZE RATNIH ŠTETA Da bi zaštita živog svijeta bila što djelotvornija prijeko je potrebna sveobuhvatna pravna regulativa. Uz zakonske propise o zaštiti živog svijeta (biljnog i životinjskog) koje su donijele pojedine zemlje, nužan je i pristup u međunarodne konvencije koje se posebno bave tom problematikom. Kod evidentiranja šteta treba utvrditi relativne i apsolutne odnose stradanja flore i faune na prostoru Hrvatske, s prikazom ekonomsko-financijskih posljedica u oblasti šumarstva i lovne djelatnosti. Nužno je utvrditi površine okupiranog, nedostupnog i opasnog dijela lovišta i šumskih površina (podatak potreban u sanaciji postojećeg stanja.). Utvrditi vjerodostojne podatke kao okosnicu konačne analize šteta, te kao prilog cjelovitoj procjeni ratnih šteta. U analizi valja razlikovati šumarska područja i lovišta koja su privremeno izvan kontrole od staništa divljači koja su dostupna, ali su pretrpjela ratna razaranja. Šumski prostori i ostale površine mogu biti oštećeni toliko |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 67 <-- 67 --> PDF |
da je divljači otežan ili onemogućen život, te ih napušta ili će ih u dogledno vrijeme napustiti. Lovište i šumski areal mogu biti neoštećeni, ali su životinje napustile taj prostor uslijed buke i borbenih vojnih formacija. U procjenu šteta pripada procjena mogućnosti povratka šume i lovišta u prvobitno stanje, načina na koji će se to izvršiti (prirodnim procesom ili čovjekovim djelovanjem) i vremenskog trajanja potrebnog za obnovu. Neki su šumski prostori i lovišta s divljači naizgled sačuvani, ali postoji opasnost od zaostalih eksplozija i onemogućeno je propisno gospodarenje. Potencijali staništa djelomično su sačuvani (ili u potpunosti), ali je divljač u najvećoj mjeri pobijena. Nužno je izraditi izvanredne revizije šumskih i lovno gospodarskih os-nova, uz realnu perspektivu koje se može kao posljedica ratnih oštećenja očekivati u predstojećem vremenu. ZAKLJUČCI Invazija na Hrvatsku započela je sve češćim ekološkim diverzijama i masovnim šumskim požarima, tj. oblikom specijalnog ekološkog ratovanja. U nizinskim šumama i raslinju krša koji predstavljaju naročito ekološko uporište življenja i rasplođivanja životinja događaju se promjene degradacijom i ratnim razaranjima. 419 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Dosadašnjim ratnim razaranjima uništeni su na hrvatskom tlu brojni primjerci endemskih i reliktnih vrsta raslinja. Podaci od samog juga do sjevera obale upućuju kako su brojne vrste životinja, naviknute na obradive površine, gladovale, te su pod utjecajem borbenih djelovanja bile primorane napustiti svoja staništa. Pojedina lovišta i dijelovi šumskih prostora zahtjevati će poseban tretman u budućem napučivanju lovišta i zaštiti životinjskog svijeta. Upotreba suvremene ratne tehnike izaziva ekološke katastrofe, te se uništava osnovica čovjekove biološke egzistencije. Velik broj divljači stradao je u lovištima kao »ratna dobit« ili izvan ratnih operacija postao plijenom profitera. Stvoreni su jedinstveni i do sad nepoznati problemi kao posljedica i opseg takvog ekorata. LITERATURA Dimi t rov, T. (1993): Velike štete. Vremenske prilike i šumski požari na priobalnom dijelu Republike Hrvatske tijekom 1992. godine. Suvremeno vatrogastvo, 2/1993. Juzbašić, S., Stiglić, N., Pop o vic, S. (1992): Veterinari u obrani domovine, Vet. stanica, 23 (1) 21—33, Zagreb. Lovrić, A. 2., Be dalo v, M. (1987): Ekološko-geobotanički pregled endema na kršu Dinarida i jadranskih otoka. U: Posebno izdanje ANUBIH, 78 (14) 167—198, Sarajevo. Martinis, M., Sekulić, B., Lovrić, A. Ž. (1992): Ekocid nad Hrvatskom, Socijalna ekologija, Vol. 1., No. 2., 159—166, Zagreb. Olujić, Z., Culig, Z., Hladni, K. (1993): Higijena i sanitacija u izvanrednim prilikama, Prvi hrvatski međunarodni simpozij iz higijene i sanitacije (DDD), Zbornik radova, (Poreč, 27. i 28. travnja, 1993), 93—98, Poreč. Plavšić, F., Bai ruši, D., I v i č i ć, N., Romić, Ž., Petrovečki, M., Fucks, R., Šoštar i, B., Alka Wo 1 f-C op o r da, Prlić, I. (1992): Chemical and Ecological Aspect of the War against Croatia, Department of Toxicology, Croatian Medical Yournal, 220—224, Croatia. Prpić, B., Sele tko vie, Z., Ivkov, M. (1991): Propadanje šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema biotskim i abiotskim činiteljima danas i u prošlosti, gumarski list, CXV (3—5), 107—127. Ropac , D. (1993): Prevenicija zaraznih bolesti u domovinskom ratu (II. dio), Prvi hrvatski međunarodni simpozij iz higijene i sanitacije (DDD), Zbornik radova, (Poreč, 27. i 28. travnja, 1993), 91—92, Poreč. Trinaestić , I. (1979): Pregled flore otoka Lastova (Separatum), Acta Bot. Croat., Vol. 38, 167—186. Ecocide — Damages on Phito and Zoocenosys Summary The new kind of decaying woods we can further take as a key problem of today. Main species of trees-fir tree (Abies Alba Mill.) and oak tree (QuercusPetraea) are damaged. Also, the beech-fir woods of Posavina are damaged. Their decaying caused by ecocide and war activity is narrow connected eith serious interruption of the natural and cconamizing balance of Croatian forest wealth. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 69 <-- 69 --> PDF |
In lowland woods, which represent the ecological basis in sense of coordination of zooccnosys life, but also the bio-production of the most valuable timber the changes appear by degradation and war destructions. Many endemic and relict species were irreversibely destroyed and exterminated by war destructions. It is especially significant how the ecocide destruction of biocenosys and the incendiarism were applied directly in the incendiarism were applied directly in the most wealthy biological centres of Croatia. Especially destroyed are the places where until now and relict species lived (Konavli, Biokovo, Velebit etc.). Key words : Ecological war, ecocide, exterminated endemic species, Hun: ting grounds, forest fires, forest animals. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 70 <-- 70 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA Prvi šumarski tekst na češkom Jeziku, kako u Lesnickä präce (br. 7§1993) piše C. Raku š an, objavljen je prije dvije stotine godina tj. 1787. godine u Pragu. Tekst koji se nalazio u knjizi koja je sadržavala i kalendarij za radove u pojedinim mjesecima. Tekst i stoga, što je to bilo dvojezično izdanje tj. jedan stupac bio je na njemačkom a drugi na češkom jeziku. Razlog je bio, jer je u Češkoj bilo dosta šumara Njemaca. Slijedile su knjige 1800., 1823 i 1843. godine a 1965. godine Karei Schindle r izdao je »Veškere näuke lesnicke«, enciklopedija u šest knjiga. Prvi hrvatski šumarski tekst izašao je u Kralskom dalmatinu 1808. godine a slijedi »List mesečni Hrv. slav. gosp. društva« 1842. godine te godišnjak »Trudovi odseka šumarskoga za Hervatsku i Slavonki« 1847. godine. Prva knjiga na hrvatskom jeziku jest Bogoslava Šuleka : Korist i gojenjeh šumah iz 1876. godine. Poglavlje o »gojenju šumah« napisao je Franjo Čordašić, tada profesor na Gospodarsko- šumarskom učilištu u Križevcima. O. P. |