DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 52     <-- 52 -->        PDF

nuklearne katastrofe u Ukrajini zagađuje švedsko povrće, a mlijeko škotskih
krava čini neprikladnim za ljudsku upotrebu.« (Drucker , 1992.; sir. 120)


Način razmišljanja o ideji napretka kao povijesne ideje počinje se mijenjati.
Ideja sveopćeg napretka zamjenjuje se idejom općeg opstanka ili
održanja (C i f r i ć, 1993). Kod korištenja tehnologija koje bi mogle ugroziti
okoliš sve su razvijene zemlje pretvorile nezgode u industriji od vanjskog
u izravni trošak poslovanja, odnosno više ne dozvoljavaju zagađivanje a da
se za to ne plati (Drucker, 1992.).


Ekonomskim rastom, tehničkim progresom utemeljenom na znanstvenim
otkrićima razvijene zemlje su dostigle društvo blagostanja. Međutim,
to društvo se sučeljava s problemom daljnjeg razvitka zbog narušavanja
eko-sustava i kao nova razmišljanja pojavljuje se ideja opstanka i održanja
kao preoblikovana ideja napretka (C i f r i ć, 1993.). U literaturi su identificirana
tri osnovna pristupa razvoju: nulti rast, eksponencijalni rast i održi vi
razvoj. Nulti rast definiran je kao ograničenje aktivnosti ili posljedica tih
aktivnosti, odnosno zaustavljanje rasta. Eksponencijalni rast izražava neograničenost
rasta, odnosno aktivnosti što zapravo znači oslobađanje ideje rasta.
Održivi razvoj predstavlja određeni balans između aktivnosti i sadržaja i
to da niti jedna aktivnost ne ugrožava aktere ili sadržaje na koje se odnosi.
(Cifrić, 1993.) Dakle, ideja održivog razvoja trebala bi postati osnovnim
postulatom napretka:


»Sve do ovog povijesnog trenutka ljudska rasa je hitala nemilosrdno
naprijed, svladavajući sve što joj se našlo na putu. Sada, kada mu je uspjelo
oteti i iskoristiti doslovce svaku važniju ekološku nišu na planeti, čovječanstvo
se nalazi na raskrsnici vlastite povijesti. Kolonizirajući način ponašanja
ubire svoj danak. Dok čovječanstvo i dalje nastoji povećati protok
energije kroz društvo, ukupni energetski okoliš iscrpljuje se sve većom brzinom,
a rasipanje energije i nered rastu sve više. Jedina nada za opstanak
ljudskog roda počiva u čovjekovom odustajanju od agresije protiv planete
i njegovom pokušaju da se prilagodi prirodnom poretku«. (R i 1 k i n, 1986.;
str. 250).


Kao što je već rečeno, zagađenja okoliša ne poznaju granice i ukoliko
razvijene zemlje pokušavaju spasiti što je još preostalo od vlastite prirode,
manje razvijene zemlje trebaju se na svim područjima uključiti u akciju
zaštite okoliša kako bi izbjegle što je više moguće takav stupanj zagađenja
kakav imaju industrijski razvijene zemlje.


Ovo istraživanje obuhvaća socijalnoekološka gledišta, a rađeno je prema
sličnim istraživanjima koje su kod nas u posljednjih nekoliko godina provodili
sociolozi (vidi popis literature). U svijetlu osnovnih pristupa razvoju
pokušali smo analizirati mišljenja i stavove ispitanika o razvoju, novim tehnologijama,
stanju zagađenosti, očuvanju prirode i ulozi struke kao službenog
aktera zaštite šuma (prirode).


METODOLOŠKE NAPOMENE


Istraživanje je provedeno u prosincu 1992. godine i siječnju 1993. godine
u okviru istraživačkog zadatka III-B-7 »Vrijednosne orijentacije zaposlenih
u šumarstvu Hrvatske«.


404