DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 51 <-- 51 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 331-5:630* Sum. lisl CXVII (1993) 403 SOČI JALNO EKOLOGIJSKO ISTRAŽIVANJE ŠUMARSKE PROFESIJE Anđelka ŠAJKOVIĆ* SAŽETAK: U radu se iznose sociologijska istraživanja o ekološkoj problematici u okviru populacije šumarske profesije. Istraživanje je provedeno u prosincu 1992. g. i siječnju 1993. g. u Upravama šuma Republike Hrvatske na uzorku od 265 ispitanika šumarske profesije — inženjera šumarstva i tehničara šumarstva. Anketni upitnik obuhvaćao je instrument za mjerenje stavova prema očuvanju prirode, šume kao resursa, stupnja zagađenja, razvoju privrede i proizvodnje, suvremenim tehnologijama, znanosti i ulozi struke u očuvanju šuma i prirode. Rezultati su pokazali da ispitanici smatraju što se tiče stanjazagađenosti, da problem pogađa našu zemlju jednako kao i druge(66,8%). Subjekt rješenja problema zagađivanja vide u najširojdruštvenoj akciji (79,6%), a čimbenik zagađivanja je isključivočovjek i on snosi odgovornost. Prema rangu najprihvaćenijih i najmanje prihvaćenih tvrdnji, ispitanici smatraju da je na prvom-mjestu koncepcija o održivom razvoju odnosno sklad prirode i razvoja. Nadalje ispitanici smatraju da bi uloga struke u zaštiti šuma trebala biti znatno veća. Ključne riječi: Socijalna ekologija, zagađivanje prirode, šumarska profesija, razvoj, nove tehnologije, očuvanje prirode. UVOD Briga za ekološke probleme inicirana je od industrijski razvijenih zemalja. Upravo su te zemlje poslije vlastitih iskustava u narušavavnju ekosustava razvile svijest da problem zagađivanja okoline nije samo lokalni problem, nego i globalni: »Ali, kao što je sad svima jasno, čak i strogo lokalni slučajevi zagađenja okoliša nisu »lokalni« po svojim posljedicama. Sada znamo da zagađenje ne poznaje granica. Emisije sumpora iz valjaonica čelika na američkom Srednjem zapadu postaju kisela kiša koja uništava kanadske šume! Toksički otpad, koji kemijski pogoni u Švicarskoj ili Alzaceu u Francuskoj ispuštaju u Rajnu, truje pitku vodu u Nizozemskoj. Radioaktivni otpad od Mr. A. Sajković, sociolog-asistent, Kabinet za sociologiju, Šumarski fakultet, Zagreb. 403 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 52 <-- 52 --> PDF |
nuklearne katastrofe u Ukrajini zagađuje švedsko povrće, a mlijeko škotskih krava čini neprikladnim za ljudsku upotrebu.« (Drucker , 1992.; sir. 120) Način razmišljanja o ideji napretka kao povijesne ideje počinje se mijenjati. Ideja sveopćeg napretka zamjenjuje se idejom općeg opstanka ili održanja (C i f r i ć, 1993). Kod korištenja tehnologija koje bi mogle ugroziti okoliš sve su razvijene zemlje pretvorile nezgode u industriji od vanjskog u izravni trošak poslovanja, odnosno više ne dozvoljavaju zagađivanje a da se za to ne plati (Drucker, 1992.). Ekonomskim rastom, tehničkim progresom utemeljenom na znanstvenim otkrićima razvijene zemlje su dostigle društvo blagostanja. Međutim, to društvo se sučeljava s problemom daljnjeg razvitka zbog narušavanja eko-sustava i kao nova razmišljanja pojavljuje se ideja opstanka i održanja kao preoblikovana ideja napretka (C i f r i ć, 1993.). U literaturi su identificirana tri osnovna pristupa razvoju: nulti rast, eksponencijalni rast i održi vi razvoj. Nulti rast definiran je kao ograničenje aktivnosti ili posljedica tih aktivnosti, odnosno zaustavljanje rasta. Eksponencijalni rast izražava neograničenost rasta, odnosno aktivnosti što zapravo znači oslobađanje ideje rasta. Održivi razvoj predstavlja određeni balans između aktivnosti i sadržaja i to da niti jedna aktivnost ne ugrožava aktere ili sadržaje na koje se odnosi. (Cifrić, 1993.) Dakle, ideja održivog razvoja trebala bi postati osnovnim postulatom napretka: »Sve do ovog povijesnog trenutka ljudska rasa je hitala nemilosrdno naprijed, svladavajući sve što joj se našlo na putu. Sada, kada mu je uspjelo oteti i iskoristiti doslovce svaku važniju ekološku nišu na planeti, čovječanstvo se nalazi na raskrsnici vlastite povijesti. Kolonizirajući način ponašanja ubire svoj danak. Dok čovječanstvo i dalje nastoji povećati protok energije kroz društvo, ukupni energetski okoliš iscrpljuje se sve većom brzinom, a rasipanje energije i nered rastu sve više. Jedina nada za opstanak ljudskog roda počiva u čovjekovom odustajanju od agresije protiv planete i njegovom pokušaju da se prilagodi prirodnom poretku«. (R i 1 k i n, 1986.; str. 250). Kao što je već rečeno, zagađenja okoliša ne poznaju granice i ukoliko razvijene zemlje pokušavaju spasiti što je još preostalo od vlastite prirode, manje razvijene zemlje trebaju se na svim područjima uključiti u akciju zaštite okoliša kako bi izbjegle što je više moguće takav stupanj zagađenja kakav imaju industrijski razvijene zemlje. Ovo istraživanje obuhvaća socijalnoekološka gledišta, a rađeno je prema sličnim istraživanjima koje su kod nas u posljednjih nekoliko godina provodili sociolozi (vidi popis literature). U svijetlu osnovnih pristupa razvoju pokušali smo analizirati mišljenja i stavove ispitanika o razvoju, novim tehnologijama, stanju zagađenosti, očuvanju prirode i ulozi struke kao službenog aktera zaštite šuma (prirode). METODOLOŠKE NAPOMENE Istraživanje je provedeno u prosincu 1992. godine i siječnju 1993. godine u okviru istraživačkog zadatka III-B-7 »Vrijednosne orijentacije zaposlenih u šumarstvu Hrvatske«. 404 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Anketiranjem je obuhvaćeno 265 ispitanika u Upravama šuma na području Republike Hrvatske. Anketirano je 166 šumarskih tehničara i 99 inženjera šumarstva. Instrumentarij za mjerenje stavova ekoloških vrijednosti sastojao se od 28 tvrdnji. Prva tri pitanja sastojala su se od tri grupe ponuđenih tvrdnji od kojih su ispitanici trebali odabrati jednu. Slijedećih 25 tvrdnji sastojale su se od pridružene skale ponuđenih odgovora 1. Ne slažem se; 2. Nemam mišljenje; 3. Slažem se; U ovom radu korištena je univarijantna statistička tehnika u izračunavanju postotaka i aritmetičkih sredina s određivanjem rangova. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I INTERPRETACIJA Ispitanicima su ponuđene tri grupe odgovora o tome što ispitanici misle o stanju zagađenosti, faktorima zagađivanja i tko bi mogao biti subjekt rješenja problema zgađivanja. Ispitanici su se trebali opredijeliti za jedan odgovor — tablice 1, 2 i 3. Mišljenje o stanju zagađenosti Tablica 1. Ponuđeni odgovori 1. Mene osobno ne zanima problem zagađivanja okoline. 3 1,2 2. Zagađivanje okoline zabrinjavajuće se povećava naročito zbog rata. 83 32,0 3. Problem zagađenja okoline pogađa našu zemlju jednako kao i druge. 173 66,8 Mišljenje o faktorima zagađivanja okoline Tablica 2. Ponuđeni odgovori Frekvencija % 1. Priroda ne zagađuje samu sebe; čovjek snosi odgovornost za prirodu. 201 77,0 2. Zagađenje okoline isključivo je tehnološki problem. 32 12,3 3. Ratovi najviše zagađuju i uništavaju čovjeka i njegovu okolinu. 28 10,7 Mišljenje tko je subjekt rješenja zagađenja okoline Tablica 3. Ponuđeni odgovori Frekvencija % 1. Samo stručnjaci kvalificirani za to mogu riješiti problem zagađivanja. 15 5,8 2. Zaštita čovjekove okoline podrazumijeva najširu društvenu akciju. 207 79,6 3. Ubrzamo znanstveni i tehnološki razvitak, riješit ćemo i probleme narušavanja eko-sustava. 38 14,6 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Prema rezultatima (Tablica 1), najveća frekvencija je kod odgovora broj tri »Problem zagađenja okoline pogađa našu zemlju jednako kao i druge«. Od ukupno 259 ispitanika, 173 (66,8%) opredijelilo se za ovaj odgovor. Dakle, većina ispitanika smatrala je da problem zagađivanja okoline pogađa našu zemlju jednako kao i druge. Za tvrdnju pod brojem 2. »Zagađivanje okoline zabrinjavajuće se povećava naročito zbog rata« opredijelilo se 83 ispitanika ili 32,0%. Ovi ispitanici smatraju da je rat uzrok povećanja zagađivanja okoline. Za prvu tvrdnju »Mene osobno ne zanima problem zagađivanja okoline « opredijelilo se svega tri ispitanika. Može se reći da ispitanici nisu indiferentni prema problemu zagađivanja okoline što je d očekivani rezultat. Slijedeća grupa tvrdnji odnosi se na čimbenike zagađivanja okoline (Tablica 2). Prema frekvencijama najviše je ispitanika zaokružilo prvi odgovor: »Priroda ne zagađuje samu sebe; čovjek snosi odgovornost za prirodu« (F = 201, 77,0%). Dakle, problem je u čovjeku koji snosi odgovornost za zagađivanje okoline jer čovjek odlučuje hoće li ili neće koristiti neku štetnu tehnologiju koja bi mogla ugroziti okoliš. Slijedeće dvije tvrdnje prihvaćene su platokurtično, odnosno ispitanici su podijeljeni između dvije tvrdnje koje izražavaju stav da je uzrok ekoloških problema u tehnologijama i u ratovima. O tome tko je subjekt rješenja problema zagađivanja (Tablica 3), najveća frekvencija je kod tvrdnje broj 2. »Zaštita čovjekove okoline podrazumijeva najširu društvenu akciju« (F = 207, 79,6%). Iz ovoga proizlazi zaključak da ispitanici smatraju u većini slučajeva da zaštitu čovjekove okoline može riješiti samo najšira društvena akcija. Za treću tvrdnju koja glasi »Ubrzamo li znanstveni i tehnološki razvitak, rješit ćemo i probleme narušavanja eko-sustava« opredjelilo se 38 ispitanika ili 14,6%. Za prvu tvrdnju opredijelilo se 15 ispitanika ili 5,8%, (»Samo stručnjaci kvalificirani za to mogu rješiti problem zagađenja okoline«. Moglo bi se zaključiti da iako je struka ispunjavala ovu anketu, koja je vrlo dobro upoznata sa stručnim saznanjima o ovoj problematici ipak smatra da samo stručnjaci ne mogu rješiti problem zagađivanja okoline već je potrebna šira društvena akcija. U slijedećih 25 ponuđenih tvrdnji ispitanici su trebali izraziti svoje neslaganje, indiferentnost ili slaganje s ponuđenim stavom — Tablica 4. Distribucija frekvencija na instrumentu u većini slučajeva je asimetrična, odnosno ispitanici u većini slučajeva ili odbijaju tvrdnju ili je prihvaćaju. Izrazito asimetrična tvrdnja je 23. koja glasi: »Razvoj privrede i proizvodnje trebao bi se uskladiti s očuvanjem okoliša, naročito šuma«. Sa ovom tvrdnjom slaže se 259 ispitanika ili 98,5%, ne slažu se dva ispitanika i dva nemaju mišljenje. Slijedeća tvrdnja kod koje je izraženo izrazito slaganje je 18. »Ravnoteža prirode je osjetljiva i lako se naruši« s kojem se je složilo 251 ispitanik ili 95,4%. Izrazito neslaganje ispitanici su izrazili s tvrdnjom pod brojem 20 »Problem zagađivanja i nije tako velik; to su najčešće priče za malu djecu«. (F = 249, 95,4%). Također izrazito neslaganje vidi se kod tvrdnje broj 10 (»Krizu energije najbolje je riješiti nuklearnom energijom«). Neslaganje s ovom tvrdnjom zaokružilo je 226 ispitanika ili 85,9%, od ukupno 265. U svega četiri tvrdnje (11, 13, 19, 25) ispitanici su odgovorili da nemaju mišljenje u nešto više od 20%. Uglavnom ispitanici su ili prihvaćali tvrdnju ili se nisu složili, što se može tumačiti da imaju relativno postojane kriterije o stavovima u navedenim tvrdnjama. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Distribucija rezultata po tvrdnjama Tablica 4. TVRDNJA 1 o/0 2 % 3 % Rang X X 1. Za one koji na bilo koji način zagađuju i uništavaju okolinu trebalo bi odrediti najstrožiju kaz4 1,5 17 6,5 241 92,0 2,89 3 nu. 2. Kompjutori su nužan uvjet daljnjeg razvoja čovječanstva i potrebiti su svakoj šumariji. 16 6,1 19 7,3 227 86,6 2,79 7 3. Kompjutori omogućavaju bržu informaciju o svim promjenama u šumama i poslovanju. 14 5,3 13 4,9 236 89,7 2,83 5 4. Suvremena tehnika ima više pozitivnih nego negativnih strana. 27 10,3 38 14,5 197 75,2 2,64 11 5. Danas se više ne može kontroliratinike. razvitak teh143 54,8 49 18,8 69 26,4 1,72 20 6. Sadašnji tempo iskorišćivanja sirovina, a naročito drva, sigurno vodi njihovom nestanku. 116 44,1 12 4,6 135 51,3 2,07 16 7. Da bi čovjek preživio, mora svoje potrebe uskladiti s prirodom. 14 5,3 6 2,3 242 92,4 2,86 4 8. Naša priroda je već previše uništena da bi se smjelo upuštati u nove ekološke avanture. 28 10,7 11 4,2 223 85,1 2,73 9 9. Život na selu mnogosadržajniji nego životgradu. je u 110 42,1 27 10,3 124 47,5 2,05 17 10. Krizu energije najbolje je riješiti nuklearnom energijom. 226 85,9 26 9,9 11 4,2 1,89 24 11. Sunčeva energija rješenje je za krizu energije. 25 9,5 77 29,4 160 61,1 2,50 12 12. Industrijska društva omogućavaju svojim članovima visok kvalitet življenja. 113 43,0 50 19,0 100 38,0 1,95 18 13. Suvremeno društvo može rasti samogranice. do određene 86 32,8 62 23,7 114 43,5 2,10 15 14. Razvijene zemlje trebale bi smanjiti tempo svog razvitka. 139 52,9 49 18,6 75 28,5 1,75 19 15. Sakupljanje otpadnog materijala nadoknadit će nestašicu sirovina. 62 23,8 35 13,4 164 62,8 2,38 13 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Rang TVRDNJA X X 16. Znanost i tehnika naša su Ifl 7 -> -,r a K T,0 m 0 7K 0 19 72 25 95 219 833 275 8 velika šansa za budućnost.´´´´ 17. Očuvanje prirode ima prednost pred ostalim za- 15 5,7 14 5,3 233 88,9 2,82 6 đacima društva. 18. Ravnoteža prirode je o-? 27 5 J9 251 954 2g2 2 sjeti]iva i lako se naruši. 19. Znanost u Hrvatskoj daleko je od toga da posta- ?9 3Q 2 55 21Q 12g 4g g 2 lg4 14 ne nosilac razvitka privrede. 20. Problem zagađivanja i nije tako velik; to su naj- 249 95,4 6 2,3 6 2,3 1,08 25 češće priče za malu djecu. 21. Što je viši standard ljudi to je manja potreba za 163 625 24 92 74 28 4 166 21 rješenjem bilo kojih problema. 22. Za našu budućnost važniji je razvoj privrede i pro-m g2 5 21 g0 25 95 j 2? 23 izvodnje od očuvanja okoline. 23. Razvoj privrede i proizvodnje trebao bi se us-2 og 2 og 259 9g 5 2 27 { kladiti s očuvanjem okoliša, na.ročito šuma. 24. Inženjeri šumarstva mogli bi znatno više utjecati 25 9,5 17 6,5 220 84,0 2,73 10 na zaštitu šuma. 25. Visoki ugled imate u svojoj okolini prvenstveno zbog toga što ste inženjer 171 65,8 55 21,2 34 13,1 1,48 22 šumarstva, odnosno šumarski tehničar. Napomena: 1 — Ne slažem se; 2 — Nemam mišljenje; 3 — Slažem se. U tablicu nisu uneseni podaci ispitanika »bez odgovora« jer je postotak beznačajan. U tablici broj 5 nalaze se rangovi najviše i najmanje prihvaćenih tvrdnji prema veličini aritmetičke sredine. Kao najprilivaćenije tvrdnje s obzirom na vrijednosti aritmetičkih sredina definirali smo one tvrdnje čija je aritmetička sredina veća od 2,50, a kao najmanje prihvaćene tvrdnje uzete su one tvrdnje čija je vrijednost aritmetičkih sredina manja od 2,0. Na taj način dobivena je hijerarhijska struktura na cijelom instrumentu. Dobiveno je 12 naj prihvaćeni j ih i osam najmanje prihvaćenih tvrdnji. Najprilivaćenije tvrdnje (23, 18, 1, 7) mogle bi se svrstati u koncepciju o održivom razvoju, odnosno uvažavanje razvoja uz zaštitu i sklad s prirodm. U tvrdnjama broj 17, 11 i 8 može se reći da postoji tendencija prema nultom rastu. Tvrdnje broj 3, 2, 16 i 4 pokazuju tendenciju prema eksponencijalnom rastu. Kod najmanje prihvaćenih tvrdnji uglavnom se može reći da postoji tendencija prema održivom razvoju. 408 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Rangovi najviše i najmanje prihvaćenih tvrdnji (prema X) Rang Najprihvaćenije tvrdnje 1 Razvoj privrede i proizvodnje trebao bi se uskladiti s očuvanjem okoline. (23) 2 Ravnoteža prirode je osjetljiva i lako se naruši. (18) 3 Za one koji na bilo koji način zagađuju i uništavaju okolinu trebalo bi odrediti najstrožiju kaznu. (1) 4 Da bi čovjek preživio, mora svoje potrebe uskladiti s prirodom. (7) 5 Kompjutori omogućavaju bržu informaciju o svim promjenama u šumama i poslovanju. (3) 6 Očuvanje prirode ima prednost pred ostalim zadacima društva. (17) 7 Kompjutori su nužan uvjet daljnjeg razvoja čovječanstva i potrebiti su svakoj šumariji. (2) 8 Znanost i tehnika naša su velika šansa za budućnost. (16) 9 Naša priroda je već previše uništena da bi se smjelo upuštati u nove ekološke avanture. (8) 10 Inženjeri šumarstva mogli bi znatno više utjecati na zaštitu šuma. (24) 11 Suvremena tehnika ima više pozitivnih nego negativnih strana. (4) 12 Sunčeva energija rješenje je za krizu energije. (11) Tablica 5. Rang Najmanje prihvaćene tvrdnje 18 Industrijska društva omogućavaju svojim članovima visok kvalitet življenja. (12) 19 Razvijene zemlje trebale bi smanjiti tempo svog razvitka. (14) 20 Danas se više ne može kontrolirati razvitak tehnike. (5) 21 Što je viši standard ljudi, to je manja potreba za rješenjem bilo kojih problema. (21) 22 Visoki ugled imate u svojoj okolini prvenstveno zbog toga što ste ing. šum. odn. teh. (25) 23 Za našu budućnost važniji je razvoj privrede i proizvodnje od očuvanja okoline. (22) 24 Krizu energije najbolje je riješiti nuklearnom energijom. (10) 25 Problem zagađivanja i nije tako velik; to su najčešće priče za malu djecu. (20) Tri tvrdnje odnose se isključivo na razvoj: tvrdnja 23, 14 i 22. Ispitanici se slažu da bi se razvoj privrede i proizvodnje trebao uskladiti s očuvanjem okoliša, a naročito šuma (Rang 1). Ispitanici se nadalje ne slažu da bi razvijene zemlje trebale smanjiti tempo svog razvitka (Rang 19) ali sa relativno visokom frekvencijom (F = 139 52,9% x = 1,75), dok 28,5%: ispitanika prihvaća tu tezu, 18,6% nema mišljenja o tome. Sa slijedećom tvrdnjom (»Za našu budućnost važniji je razvoj privrede i proizvodnje od očuvanja okoline «.) postoji visoko neslaganje (F = 217, 82,5%», x = 1,27, Rang 23). Moglo bi se reći da ispitanici prihvaćaju razvoj, ali uz očuvanje okoliša. Taj zahtjev nalazi se i u tvrdnji koja je treća po rangu prema aritmetičkim sredinama (Rang 3, x = 2,89): »Za one koji zagađuju i uništavaju okolinu trebalo bi odrediti najstrožiju kaznu«. Slijedeće tri tvrdnje odnose se na stavove prema prirodi (18, 7 i 8). Tvrdnja koja ima Rang 2 (x = 2,92) je visoko prihvaćena što ukazuje na to da ispitanici smatraju da je ravnoteža prirode osjetljiva i da se lako naruši. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Četvrta po rangu prema aritmetičkim sredinama je tvrdnja koja glasi: »Da bi čovjek preživio mora svoje potrebe uskladiti s prirodom«. (x = 2,86). Da očuvanje prirode ima prednost pred ostalima zadacima društva vidljivo je prema Rangu 6 po prihvaćenosti ove tvrdnje (x = 2,82). Tvrdnja koja je deveta po rangu (x = 2,73) izraženo je osim brige i stanje o zagađenosti prirode. Dakle iz stavova prema prirodi može se reći da su ispitanici zabrinuti za očuvanje prirode i mogućnost daljnjeg zagađivanja, odnosno postoji tendencija prema skladu razvoja i prirode. Tvrdnje koje izražavaju stavove prema tehnici i znanosti jesu Rang 5 (x = = 2,83), Rang 7 (x = 2,79), Rang 8 (x = 2,75) i Rang 11 (x = 2,64) od najprihvaćenijih tvrdnji. Smisao ovih tvrdnji je pozitivan stav prema razvoju znanosti i tehnika koji su ispitanici izrazili ali isto tako i u tvrdnji koja pripada u najmanje prihvaćene (Rang 20). Tvrdnje koje izražavaju stavove o rješenju energetskih problema jesu: Rang 12 (x = 2,50) »Sunčeva energija je rješenje za krizu energije« pripada najprihvaćenije tvrdnje. Tvrdnja koja je 24. po rangu prema aritmetičkim sredinama izražava antinuklearni stav. — najmanje prihvaćena tvrdnja (x = = 1,89). Što se tiče stavova prema ulozi struke u rješavanju ekoloških problema najprihvaćenija tvrdnja (Rang 10) je da bi inženjeri šumarstva mogli znatno više utjecati na zaštitu šuma. Naprotiv, najmanje prihvaćena tvrdnja (Rang 22) je da ispitanici smatraju da nemaju visoki ugled prvenstveno zbog toga što pripadaju šumarskoj struci. ZAKLJUČAK Prema rezultatima istraživanja, mišljenja ispitanika o stanju zagađenosti je da problem zagađenja okoline pogađa našu zemlju jednako kao i druge (66,8%). Stanje povećanog zagađenja okoline zbog rata percipira 32% ispitanika, a svega 1,2% je indiferentno prema ekološkim problemima. Nadalje, ispitanici smatraju da je glavni čimbenik zagađivanja isključivo čovjek (77,0%) i da snosi odgovornost za prirodu. Kao subjekt rješenja zagađivanja okoline većina ispitanika smatra da bi to trebala biti najšira društvena akcija (79,6%). Svega 5,8% ispitanika smatra da bi subjekt rješenja zagađivanja mogli biti stručnjaci i nešto veći postotak je kod ubrzanog znanstvenog i tehnološkog razvitka (14,6%.). U slijedećih 25 tvrdnji kod kojih su ispitanici trebali izraziti svoje neslaganje, idiferentnost ili slaganje frekvencija rezultata je asimetrična, odnosno ispitanici imaju relativno postojane stavove o iznesenoj problematici. Prema vrijednosti aritmetičkih sredina utvrđena je hijerarhijska struktura rangova najviše i najmanje prihvaćenih tvrdnji. Kao najprihvaćenije tvrdnje definirane su one čija je aritmetička sredina veća od 2,50, a kao najmanje prihvaćene tvrdnje one čija je aritmetička sredina manja od 2,0. Na taj način dobiveno je 12 najprihvaćenijih i 8 najmanje prihvaćenih tvrdnji. Ukoliko se uzmu u obzir osnovne koncepcije o razvoju (nulti rast, eksponencijalni rast, održivi razvoj), tada se može reći da ispitanici prihvaćaju sve tri koncepcije s time da je prema rangu na prvom mjestu koncepcija o održivom razvoju, dakle uvažavanje razvoja uz sklad i zaštitu prirode. To |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 59 <-- 59 --> PDF |
potvrđuju i stavovi prema prirodi. Ispitanici imaju pozitivan odnos prema razvoju tehnologija i znanosti na što ukazuju četiri tvrdnje koje pripadaju rangu najviše prihvaćenih tvrdnji (Rang: 5, 7, 8, 11) Rješenje energetskih problema ispitanici vide u još za sada futurističkoj viziji iskorišćivanja sunčeve energije (Rang 12), a izražavaju antinuklearni stav (Rang 24). Ispitanici smatraju da bi uloga struke u rješavanju zaštite šuma trebala biti znatno veća (Rang (10), ali isto tako percepcije o ugledu struke pokazuju da pripadnost šumarskoj struci nije izvor ugleda. LITERATU R A Cifrić , I. (ur), (1989.): Ekološke dileme, Zagreb, Sociološko društvo Hrvatske. Cifrić , I. (1990.) Ekološka adaptacija i socijalna pobuna, Zagreb, Radničke novine. Cifrić , I. (1992,): Zaštita okoline u kontekstu konflikata aktera, Zagreb: Socijalna ekologija 1 (4): 513—535. Cifrić , I. (1993.): Svijest na razmeđi napretka i opstanka, Zagreb, Socijalna eko logija 2 (1): 73—91. Drucker , P. (1992.): Nova zbilja, Zagreb: Novi Liber. C u 1 i g, B. (1992.): Ekološke orijentacije i informiranost o ekološkoj problematici, Zagreb, Socijalna ekologija, 1 (1): str. 37—51. Calclarović , O. (1991.): Struktura ekoloških stavova: Sociologijski aspekti ekoloških spoznaja stanovništva. Zagreb, Sigurnost 33 (3—4), str.´ 151—158. Rifkin , J. (1986.): Posustajanje budućnosti, Zagreb, Naprijed. Socio Ecological Investigation of the Forestry Profession Summary This paper presents a sociological investigation of ecological problems within the forestry profession. The investigation was carried out in December 1992 and January 1993 on a sample of 265 subjects engaged in the forestry profession — forestry engineers and technicians- within the Directorate of Forests of the Republic of Croatia. The questionnaire comprised a scale for assessment of respondents´ attitudes towards nature preservation, the forest as a natural resource, degree of pollution, development of economy and production, modern technology, science and the role played by the forestry profession in the preservation of forests and nature. The results showed that with regard to pollution the subjects consider that the problem effects our country in the same way as other countries (66.8%). In their opinion the solution to the pollution problem is in an extensive social action (79.6%), defining man as the only cause of pollution and responsible for this problem. According to the scale of the most acceptable and the least acceptable statements, the subjects consider that the concept of realistic development, i. e. the balance between nature and development, is of prime importance. Furthermore, the subjects think that the role of the profession in the protection of the forests should be considerably greater. Key words´: social ecology, pollution of nature, forestry profession, development, new technology, preservation of nature. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 60 <-- 60 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA Pet sušnih godina u Touraine-i naslov je članka J. Vasso r a, šumoposjednika ili, kako se potpisuje šumouzgajivač (sylviculteur), u kojem iznosi zapažanja o utjecaju suše u njegovim kulturama topole, trešanja i običnog oraha. Područje Touraine nalazi se u srednjem toku rijeke Loire a petogodišnje sušno razdoblje pokriva se s petogodištem 1988—1992. Ža uzgoj šuma, naglašava Vassor, važne su kako zimske tako i ljetne suše. Zimske suše tj. pomanjkanje kiša (snijeg ne spominje) snizuju razinu podzemne vode što potencira utjecaj ljetne suše. Suša ne samo da smanjuje asimilaciju, odnosno prirast, nego pogoduje i razvoju štetnika i parazita. To je posebno provjerio na novom klonu topole — Luisa Avanzo. Godine 1990. natapao je od proljeća do početka srpnja kulturu tog klona posađenu 1984. godine, a 1991. godine s natapanjem je počeo u mjesecu lipnju, U prvom slučaju debljinski prirast od 30. travnja do 15. srpnja iznosio je 73 mm, a od tada do kraja rujna 62 mm; u drugom slučaju u prvom razdoblju prirast je iznosio svega 17 mm a u drugom razdoblju 62 mm. Nadalje, tijekom rujna u prvom slučaju prirast je iznosio 16 mm a u drugom 26 mm.* U jednom dijelu kulture običnog oraha Vassor za podstojnu etažu (za zasjenu i za unošenje dušika u tlo) posadio je uskolisnu dafinu, negnjil i bazgu i utvrdio, da je u tom dijelu orašara prirast bio nešto slabiji, jer je dio vlage utrošila podstojna sastojina. O. P. U mediteranskom području dendroflora tijekom godine ima dvije vegetacije: proljetnu i kasnoljetnu ili ranojesenju. Razlog: nedovoljnost vlage u ljetnim mjesecima. Da je tome tako pokazuje i primjer stabalca česmine (Qu. ilex) u vrtu šumarske škole za krš u Splitu koje se nalazilo pokraj česme i koje je prirašćivalo tijekom cijelog ljeta. Na povećanu vlažnost tijekom ljeta kao posljedica jače kiše reagira i hrast medunac (Qu. pubescens Wildt.) na pokusnoj plohi Kaočina gaj (v. š. 1. Šum. list 3—41963) koji je ponovo potjerao ali su izbojci i listići bili napadnuti pepelnicom. Medunac inače raste samo u proljetnom dijelu godine. 412 |