DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Debljinske distribucije broja stabala po uzrocima sječe razlikuju se međusobno po tijeku i obliku poligona frekvencija. Njihov oblik ovisi o učestalosti, oscilacijama i intenzitetu pojave uzroka sječe. To se na slikama 2 a-d odražava u promjenama oblika poligona frekvencija broja stabala po uzrocima sječe a kod istog uzroka sječe po promatranim ophodnjicama i cijelom 31-god. razdoblju. Budući da se usporedo s porastom negativnih ujecaja promatranog uzroka sječe mijenjaju oblici poligona fekvencija od pravilnog zvonolikog ka hiperboličnom, grafičke slike su vjerodostojan pokazatelj veličine i vrste šteta i njihove lokacije u strukturi. Ne upuštajući se u kvalifikaciju šteta i njihov negativan utjecaj na destrukciju cjelokupnog procesa razvitka (na uravnoteženost strukture broja stabala, sniženje prirasta drvne mase, smanjenje broja stabala priliva, postotak iskorišćenja drvne mase etata, zdravstveno stanje šume itd.), ukratko ćemo se osvrnuti na procjenu negativnih utjecaja evidentiranih uzroka sječe na osnovi promjena oblika poligona frekvencija po broju stabala. Poligoni frekvencija za grom, rak i imelu su na sva četiri grafikona (si. 2 a-d) identičnog, manje-više pravilnog zvonolikog oblika. Njihova je pojava tijekom promatranog 31-god. razdoblja podjednake učestalosti bez većih oscilacija, izuzev promjena u pojavi imele po ophodnjicama. Za Ad stabla su poligoni frekvencija istovjetnog i za ovaj uzrok sječe karakterističnog oblika. Obzirom na činjenicu, da se pri obaranju najviše oštećuju stabla nižih debljinskih stupnjeva, ordinate poligona su u tom dijelu distribucije najveće u odnosu na ostale, bez obzira na njihovu visinu. Štete ovise o veličini krošnje i smjeru pada stabala koje se obara, površinskom rasporedu stabala — posebno priliva, terenskim uvjetima za rad, obučenosti radnika, vremenskim uvjetima, dimenzijama stabala i dr. Za ostale uzroke sječe (izvale, prelomi, šušci) karakteristična je veća varijabilnost u pojavi od dosad opisanih. Kod izvala su promjene oblika poligona frekvencija umjerene varijabilnosti u odnos na sušce a naročito prelome. Bez obzira na promjene, sva četiri poligona su zadržali biomodalni oblik. Prema veličini ordinata zaključujemo, da su štete bile najveće u prvoj ophodnjici (si. 2 a), kad je izvaljen povećan broj stabala glavnih nositelja prirasta. Pojava je istovjetna s lančanim sudarom automobila. Stabla koja se izvaljuju, pri padu težinom debla i veličinom krošnje obaraju ili lome susjedna stabla. Uzrok povećanog broja izvala tankih stabala u drugoj ophodnjici (si. 2 b) je pojava ledenog ovoja zimi 1971/72 god. po cijelim krošnjama. U trećoj ophodnjici (si. 2 c) izvale su u granicama učestalosti višegodišnjih presjeka. U normalnim uvjetima razvitka šušci su u »sanitaru« zastupljeni u približno ustaljenom omjeru. Pod utjecajem nepovoljnih biotičkih i abiotičkih čimbenika kao i fiziološke zrelosti, učešće sušaca se povećava, što je bio slučaj i u gosp. jed. Belevine. Poligoni frekvencija broja stabala sušaca su karakterističnog prijelaznog oblika od zvonolikog ka hiperboličnom, po tijeku i obliku bliži ovom drugom. Doimaju se, kao da se sastoje od dva međusobno spojena zvonolika poligona različitih amplituda i područja definiranosti. Razlog je sponano |