DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 39     <-- 39 -->        PDF

sjekača. Ručne pile zamijenjene su motornim a radnici dobro obučeni za
rad.


Stabla jele s rakom na deblu tj. s nabreklinama uzrokovanim hipertrofijom
kambijalnog staničja zbog napada gljiva, do 1972. god. većinom su
ostavljena na panju, jer nabrekline nisu pokazivale znakove ugibanja staničja
kambija. Poslije ledoloma, staničje nabreklina je počelo ugibati, pa
su stabla sa izrazitim nabreklinama — u cilju zaustavljanja gubitka kvalitete
— uklonjena iz sastojina.


Od 1975—1979. god. posječena je u odjelima 8, 11, 12, 13 i 15 većina
stabala čije su krošnje bile prekomjerno zaražene imelom (s po nekoliko
grmova imele na svakoj grani požutjelih iglica).


Imela se vrlo brzo jako proširila po prorijeđenim krošnjama stabala
prethodno fiziološki oslabljenim zbog napada moljca jelovih iglica, naročito
na prisojnim, toplim i osunčanim ekspozicijama, gdje najčešće boravi i drozd
imelaš, njezin prcnosnik. Pojava imele pokazuje u sastojinama tendenciju
širenja.


Godišnje evidencije sječa po uzrocima doznake a naročito njihove grafičke
predodžbe na si. 1 a i 1 b neposredno će pozitivno utjecati na povećanje
točnosti prognoze budućeg razvitka šume. Ovu tvrdnju temeljimo na
dvije nove spoznaje. Iz grafikona vidimo, da je pojava negativnih utjecaja
evidentiranih uzroka sječe moguća — izuzev imele — svake godine. No vidimo
i to, kakva je učestalost, tendencija kretanja, veličina oscilacija i mogućnost
pojave eksremnog negativnog utjecaja pojedinog uzroka i njegovog
ujecaja na normalni razvitak. Ove su evidencije koristan pokazatelj
nepredvidivih ali za praćenje razvitka šume značajnih promjena.


Međutim, za buduće gospodarenje — ako se hoće pravilno gospodariti


— to nije dovoljno. Uz prikazanu analizu kretanja promjena negativnih pojava
i njihovog utjecaja na razvitak tijekom vremena, neophodna je i analiza
njihove distribucije po debljinskim stupnjevima radi ocjene utjecaja na neizbježne
i nepovoljne promjene strukturnih odnosa.
DEBLJINSKA STRUKTURA ETATA PO UZROCIMA DOZNAKE


Debljinskc distribucije broja stabala i drvnih masa crnogorice (jele i
smreke) doznačenih, posječenih i evidentiranih po uzrocima sječe u g. j .
Belevine, dobivene su razvrstavanjem iz manuala doznake u debljinske stupnjeve
od 5 cm prema pripadnim prsnim promjerima (tablica 2).


Drvna masa određena je po istim tarifama kao i u inventurama.
Grafikoni na si. 2 a, b i c predočuju strukture etata po uzrocima sječe
za tri promatrane ophodnjice (1959—69) (1970—79) i (1980—89) a na si. 2 d
strukturu istog etata ukupno izvršenih sječa u promatranom 31-god. razdoblju.
Brojčane podatke donijeli smo samo za ukupni 31-god. etat (vidi tab. 2)
zbog štednje na prostoru, jer iz grafikona na si. 2 a, b i c nije teško dokučiti
brojčane vrijednosti po ophodnjicama.
Analizom grafikona si. 2 a-d utvrdili smo slijedeće karakteristike promatranih
uzroka pojave.


391