DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 17     <-- 17 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 595.7:591.9 (497.13) (NOCTUIDAE) Sum. list CXVII (1993) 369


FAUNISTIĆKE, EKOLOŠKE I ZOOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
SOVICA (NOCTUIDAE, LEPIDOPTERA) GORSKOG KOTARA


Mladen KUČINIĆ, Martina ŠAŠIC i Sofija BALEN*


SAŽETAK: U ovome radu iznesen je cjelovit prikaz faune sovica
Gorskog kotara. Pregledom literature i entomoloških zbirki
Hrvatskog prirodoslovnog muzeja utvrdili smo za to područje 181
vrstu sovica. Za sve vrste dan je prikaz lokaliteta na kojima su
zabilježene, zoogeografska pripadnost, karakteri higrofilnosti, štetnosti
i migracije (Tab. 1). Vrste Mormo maura L. i Amphipyra
tragopoginis Cl. po prvi puta su utvrđene za područje Gorskog kotara.
Sovice Agrochola leavis Hbn. i Euclida triquetra Schiff, zabilježene
su na područje Hrvatske samo u Gorskom kotaru, a vrste:
Hadena filigrama Esp., Acantholeucania loreyi Dup i Eutelia
adulatrix Hbn. registrirane na tome prostoru, jedini su nalazi za
njen kontinentalni dio.


Prema podacima o broju registriranih vrsta sovica za Slavoniju,
Hrvasko zagorje, Zagreb, Turopolje i Liku (Tab. 2) možemo
zaključiti da je u Gorskom kotaru registrirano 65—75% potencijal


nih vrsta.
Higrofilni karakter pokazuje 18 vrsta, strogo higrofilni 7, pojavu
migracija 23, a štetnosti 31 vrsta sovica.


Zoogeografska analiza (Tab. 3) pokazala je da su dominantne
vrste euroazijskog areala (62,4,\!») što je zbog položaja Gorskog
kotara i za očekivati. Relativno veliki postotak (22,1%) mediteranskoazijskih
vrsta uvjetovan je utjecajem mediterana na ovo
područje kao i migracijom nekih faunističkih elemenata.


Ključne riječi: Fauna, Noctuidae.


1. UVOD
Zbog nepostojanja rada koji bi cjelovito prikazivao faunu sovica (Noctuidae)
Gorskog kotara naš cilj je bio utvrđivanje točnog stanja istraženosti,
broja registriranih vrsta, lokalitete na kojima su zabilježene, te zoogeografskih
i ekoloških karakteristika. Ova porodica leptira je zbog svojih


Mladen Kučinić, Zoološki odjel, Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1,
41000 Zagreb.


Martina Sašić, Frane Šupila 29, 50000 Dubrovnik.


Sofija Balen, Kordunska 15, 41000 Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 18     <-- 18 -->        PDF

faunističkih, ekoloških i zoogeografskih karakteristika trenutno u središtu
interesa mnogih entomologa u Europi. Prema broju opisanih vrsta (oko
20 000) ovo je najbrojnija porodica leptira. Harti g & Heinick e (1975)
navode za područje Europe 1104 vrste. Taj broj je danas sigurno veći jer
je u posljednjih petnaestak godina u Europi opisano na desetke novih ili do
tada neregistriranih vrsta. Za područje Hrvatske registrirano je do sada više
od 500 vrsta sovica.


Prve podatke o faunističkim istraživanjima leptira Gorskog kotara nalazimo
kod Mann a (1867), a odnose se na područje Ogulina i Kleka. Potkraj
stoljeća djelomično to područje obrađuje Abafi-Aigne r et al.
(1896). U prvoj polovici dvadesetog stoljeća jedino nadšumar Gjuro Koč a
(1900, 1901, 1925, 1925 a) sistematski istražuje faunu leptira kontinentalnog
dijela Hrvatske. U tim radovima nalazimo i podatke koji se odnose na Gorski
kotar. Nakon njega sistematska aktivnost entomologa prestaje na ovim
prostorima. Daljnje aktivnosti na upoznavanju faune leptira toga područja
započinju krajem sedamdesetih godina israživanjima Mladino v (1977,
1978, 1983, 1986) iKovačević & Franjević-Oštrc (1978), a nastavljaju
se radovima Kučinića (1992) i Kučinića et al. (1993). Posebno
mnogo faunističkih podataka nalazimo u radovima Mladino v (1977, 1978,
1983) koja sistematski istražuje leptire gornjeg toka rijeke Kupe.


Gorski kotar je ravan, smještena u središnjo-planinskom dijelu Hrvatske
(si. 1), između njenog nizinsko-kontinentalnog i primorskog dijela. Široka
je oko 35 kilometara sa prosječnom nadmorskom visinom od 800 metara.
Klima je planinska sa značajnim utjecajem mediteranske i kontinentalne
klime. Karakteriziraju je obilne padaline uzrokovane vlažnim zrakom
koji strujom vjetrova dolazi s Jadrana. Najveće površine Gorskog kotara
su pod šumama jele i bukve (Abieti-Fagetum) i jele i rebače (Blechno-Abietetum).
Od livadnih zajednica dominiraju: asocijacija ovsika i trpuca (Bromo-
Plantaginetum), livada trave tvrdače (Naradetum) i zajednica rosulje
(Agrostiđetum).


2. METODA RADA
Kao izvor podataka koristili smo literaturu koja obrađuje faunu sovica
našeg područja i entomološke zbirke Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.


Kod determinacije materijala služili smo se standardnom literaturom:
Spuler (1910), Seitz (1914), Forster & Wohlfahrt (1971), Berio
(1985), Skinne r (1986). Za nekoliko vrsta zbog postavljanja točnog taksonomskog
statusa izradili smo trajne preparate genitalnih organa. Analiza
morfoloških karakteristika genitalnih preparata rađena je prema djelima:
Forster-Wohlfahrt (1971) i Berio (1985).


Sistematski prikaz i zoogeografska analiza dani su prema Dufay u
(1976). Za nekoliko vrsta koje Dufa y ne spominje, zoogeografski podaci
prikazani su prema Hruby u (1964).


Zbog upotrebe ovih podataka u faunističkom kartiranju za sve lokalitete
dane su i UTM-oznake. U našem radu spominju se sljedeći lokaliteti sa pripadajućim
UTM-koordinatama: Bektež YL23, Dubrovnik BN62, Fužine VL71,




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Z8


50 km
-25Jani,


<^ CŽT


&


HRVATSKO ZAGORJE


o <^^L
GORSKI KOTAR


ZAGREB Hrvatsko
Osilnica
Fužin«


TUROPOLJE Lokva
Mrkopalj
Risnjak


SLAVONIJA


v
Klak


a. Ogulin
9. Josipđol
V/M LIKA


Slika 1. Prikaz Gorskog kotara, Slavonije, Hrvatskog zagorja, Zagreba, Turopolja
i Like (Republika Hrvatska)


Hrvatsko VL74, Josipđol WL20, Klek WL11, Krapina WM61, Krk VK68, Lokve
VL82, Matulji VL42, Ogulin WL11, Opatija VL42, Osilnica VL74, Punat
VK78, Rijeka VL51, Risnjak VL73, Split XJ11, Velika YL03, Vinkovci CR21,
Volovsko VL42, Zadar WJ18.


371




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Određivanje karakteristika higrofilnosti i migracija vrsta izvršeno je
prema Carneluttiju (1992), a karaktera štetnosti prema Kovačeviću
(1952, 1956) i Carneluttiju (1992).


Broj utvrđenih vrsta sovica za područja kontigentalnog dijela Hvatske
(Tab. 2) preuzet je iz rada Kučinić & Perović (1992).
Kod određivanja granica Gorskog kotara (SI. 1) koristili smo podjelu
središnjeg planinskog dijela Hrvatske, koju primjenjuje Kučini ć (1992).


3. REZULTATI I DISKUSIJA
3.1. Faunističke karakteristike
Pregledom literature (Mann 1867; Abafi-Aigner 1896; Mladinov
1977, 1978, 1983, 1986; Kovačević & Franjević-Oštrc 1978;
K u č i n li ć 1990, Kučinić et al. 1993) i entomoloških zbirki HPM-a, ustanovili
smo za područje Gorskog kotara 181 vrstu sovica. Na području
Republike Hrvatske registrirano je Kučini ć (1992) više od 500 vrsta, a u
njenom kontinentalnom dijelu prema radovima M1 a d i n o v (1958, 1977),
Kučinić (1992) i Kučinić & Perović (1992) 297 vrsta. U Gorskom
kotaru zabilježeno je prema tim podacima oko 35% vrsta registriranih za
područje Hrvatske, odnosno 61% uvrđen za njen kontinenalni dio.


Sam broj registriranih vrsta na nekom području ne može nam adekvatno
oslikati stanje dstraženosti faune toga prostora. Da bi se izvukli pravilni zaključci
potrebno je izvršiti komparaciju broja zabilježenih vrsta toga područja
s brojem utvrđenih vrsta na nekom drugom, ekološki sličnom prostoru (kontinentalni
dio Hrvatske). Za taj prostor bitno je za pretpostaviti da u budućim
istraživanjima neće doći do značajnijeg bilježenja novih faunističkih
elemenata osim možda onih čije je pojavljivanje uvjetovano širenjem areala,
malim populacijma koje je teško registrirati ili migracijskim procesima
koji su relativno česti kod značajnog broja vrsta sovica. Osim ekoloških
karakeristika, površine uspoređivanih područja i bogatstva različitih staništa,
ovdje se moraju uzeti u obzir i antropogeni utjecaji koji na faunu nekog
prostora mogu biti dvojaki. U određenim slučajevima čovjek unošenjem
novih biljnih vrsta (voćke, ukrasno bilje, žitarice) i stvaranjem »sekundarnih
biotopa« može uzrokovati povećanje broja vrsta na nekom području.
Obrnut je slučaj ako se intenzivnom poljoprivredom, stvaranjem velikih površina
pod monokulturama, devastacijom prirodnih biotopa (velikom upotrebom
pesticida, herbioida i umjetnih gnjojiva) i stvaranjem takozvanih
»tercijarnih biotopa« u velikoj mjeri narušavaju optimalni životni uvijeti,
što neminovno dovodi do nestanka mnogih biljnih i životinjskih vrsta i osiromašenja
faune i flore.


U našem radu usporedili smo faunu sovica Gorskog kotara sa faunistički
najbolje istraženim područjima kontinetalnog dijela Hrvatske: Slavonijom,
Hrvatskim zagorjem, Zagrebom (šire područje), Turopoljem i Likom
(SI. 1). Ti prostori pod utjecajem su sličnih ekoloških faktora, a odlikuju
se velikom raznolikošću staništa i podjednakim antropogenim djelovanjem
na njima. Iz tablice 2 vidljivo je da je najveći broj registriranih vrsta u
Slavoniji, a samo nešto manji na područjima Zagreba i Hrvatskog zagorja.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Registrirani broj vrsta sovica Gorskog kotara u usporedbi sa gore spomenutim
područjima upućuje na zaključak da je dosadašnjim istraživanjima
na tome prostoru registrirano 65—75% potencijalnih vrsta. Kao potvrda tih
zaključaka može nam poslužiti uvid u podatke o broju zabilježenih vrsta sovica
na području gornjeg toka rijeke Kupe (Mladino v 1977, 1978, 1983, 1986).
Za to područje autor bilježi 144 vrste, odnosno 80% od broja svih vrsta utvrđenih
za Gorski kotar. Budući da je dolina toka rijeke Kupe nekoliko
desetaka puta manja i u značajnom stupnju siromašnija biotopima od Gorskog
kotara, za očekivati je da će se u budućim entomološkim istraživanjima
zabilježiti još nekoliko desetaka neregistriranih taksona na području Gorskog
kotara (posebno u planinskom dijelu). Osim toga analiza faune sovica
utvrđenih na području Like (SI. 1) (koja je po svojim ekološkim karakteristikama
najsličnija prostoru Gorskog kotara) također upućuje na tu činjenicu.
Od 114 vrsta sovica zabilježenih u Lici (Kučini ć 1992), čak 32 nisu
do sada registrirane u Gorskom kotaru. Zbog blizine tih dviju regija i sličnih
ekoloških uvjeta koji djeluju na njima, realno je za očekivati da će se neke
od njih zabilježiti i u Gorskom kotaru. Istraženost faune sovica Turopolja,
a napose Like je najmanja (Tab. 2) tako da je za očekivati da će se na
tim područjima zabilježiti još značajan broj vrsta (Kučini ć 1992; Kuči nić
& Pero vić 1992).


Pregledom entomoloških zbirki HPM-a, utvrdili smo dvije vrste: Morino
rnaura L. i Amphipyra tragopoginis Cl., (leg. K. Igalffy) koje do sada nisu
bile registrirane za faunu sovica Gorskog kotara.


Faunističke specifičnosti Gorskog kotara ogledaju se u nalazima određenog
broja sovica koje su na tome prostoru zabilježene po prvi puta za
faunu Hrvatske, odnosno za njen kontinentalni dio. Prvoj skupini pripadaju
vrste: Euclida triquetra i Agrochola laevis Hbn., a drugoj vrste: Hadena filigrama
Esp. Acantholeucania loreyi Dup. i Eutelia adulalrix Hbn. O ovim
kao i o gore spomenutim sovicama dat ćemo kratak faunistički osvrt.


Ivrormo maura L. Ova sovica mediteransko-atlanskog areala registrirana je
do sada na više lokaliteta u Hrvatskoj: Zadar (G a 1 v a g n i 1909; S t a u d e r
1926), Split (Stau der 1926), Krapina i Bektež (Kovačević & Franjev
i ć - O š t r c 1978). Imago se pojavljuje u razdoblju srpanj-kolovoz. Gusjenica
je stadij u kome leptir prezimi java, a nalazimo je od kolovoza do svibnja.
Hrani se biljnim vrstama iz rodova: Rumex i Lamium. Po Forster-Wohlfahrt
u (1971) ovaj leptir u Alpama dolazi do visine od 1000 metara. Na
području Risnjaka ulovljen je samo jedan primjerak ove sovice (10. 08. 1961.)
na visini od 900 metara.


Amphipyra tragopoginis Cl. Zanimljivo je za ovu vrstu da prezimi u stadiju
jajašca. Gusjenica se pojavljuje kao štetnik na mnogim vrtnim biljkama.
Po Seitz u (1914) areal ovoga leptira obuhvaća područja Europe i Azije
i prostire se do Sjeverne Indije. Na području Srednje Europe imago se pojavljuje
u razdoblju srpanj-listopad, a u Alpama dolazi do visine od 2 000
metara (Forster-Wohlfahart 1971). Na Risnjaku ulovljeno je nekoliko
primjeraka te sovice 7. 08. 1961. godine, na visini od 900 metara. Za Hrvatsku
je bilježe: Koč a (1900, 1901) za Papuk, Vinkovce, Pleternicu, Veliku,
Sta u de r (1926) za Matulje, Volovsko, Opatiju, srednju Dalmaciju i Bar to
l cl al. (1964) za Krk i Punat.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Agrochola laevis Hbn. Nalazom M 1 a d i n o v (1977) na području gornjeg
toka rijeke Kupe ova vrsta registrirana je po prvi puta na području
Hrvatske. Taj nalaz donekle upotpunjuje areal ove sovice na prostoru Južne
Europe, jer je za područje Slovenije navode Barto l et al. (1965), a za
područje Makedonije Thurne r (1964). Za očekivati je da će ta vrsta
budućim istraživanjima biti registrirana i u drugim dijelovima Republike
Hrvatske. Kao defolijatora nalazimo je najčešće u hrastovim šumama.


Euclida triquelra Schiff. Prema Forster-Wohlfahrtu (1971) ova
sovica pojavljuje se u Austriji i Mađarskoj u dvije generacije u razdoblju
svibanj-kolovoz. SEITZ (1914) navodi da njezin areal obuhvaća područja Austrije,
Mađarske, Balkana, Armenije i Sibira. Thurne r (1964) ju bilježi
za područje Makedonije. Sta u de r (1927) iznosi podatak da dolazi na području
Hrvatske ne navodeći točne lokalitete nalaza, tako da za sada jedinim
preciznim nalazom možemo smatrati onaj od A b a f i -A i g n e r a et al.
(1896) za područje Josipdola.


Hadena filigrama Esp. Na području kontinentalnog dijela Hrvatske postoji
do sada samo jedan podatak i to od A b a f i - A i g n e r a et al. (1896)
za područje Josipdola. S t a u d e r (1925) iznosi podatke o ovoj vrsti za srednju
Dalmaciju, Matulje i Rijeku. Be ri o (1985) za areal navodi područje
srednje Europe, Skandinavije, Rusije, i Male Azije. Po Forster-Wohl fahrt
u (1971) ova sovica pojavljuje se lokalno u srednjoj Europi od svibnja
do lipnja, najčešće na suhim, sunčanim stanišima. Gusjenica dolazi na
cvatove Silee vrsta u razdoblju lipanj-kolovoz. Vrsta prezimi u stadiju kukuljice.


Acantholeucania loreyi Dup. Prvi podatak o ovoj vrsti na prostoru Hrvatske
potječe od M 1 a d i n o v (1974), a odnosi se na područje Dubrovnika.
Nalaz u Gorskom kotaru drugi je u Hrvatskoj (Mladino v 1977), a prvi
za njen kontinentalni dio. Po Forster-Wohlfahrtu (1971) u srednjoj
Europi leptir leti od početka srpnja do listopada, a raširen je na prostorima
Nizozemske, Danske, Njemačke, Mađarske i Austrije.


Eutelia adulatrix Hbn. Pojavljuje se u dvije do tri generacije. Imago
leti u razdoblju travanj-listopad. Gusjenicu nalazimo od lipnja do rujna na
vrstama Rhus cotinus L. i Pistacia lentiscus L. Leptir prezimi u stadiju kukuljice.
Prvi puta bilježi ga na našem području Speye r & Speye r (1862)
za Rijeku i Dubrovnik, a zatim je zabilježen u radovima koji obrađuju faunu
leptira jadranskog područja (A b a f i - A i g n e r et al. 1896; G a 1 v a g n i 1909;
Stauder 1926; Bartol et al. 1964; Bürgermeister 1964; H abe le
r 1976).


Iz tablice 1 vidljivo je da je najveći broj taksona registriran u dolini
rijeke Kupe na lokalitetima Osilnica i Hrvatsko, a najmanji na područjima
Fužina, Lokvi i Kleka. Ti podaci ukazuju na veliki nesrazmjer u stupnju
istraženosti pojedinih dijelova Gorskog kotara.


Na temelju prikazanih rezultata možemo zaključiti da je prostor Gorskog
kotara faunistički veoma zanimljiv, ali još nedovoljno istražen. U budućim
entomološkim istraživanjima posebnu pažnju trebalo bi obratiti na nedovoljno
istražena planinska područja (iznad 1 000 metara) i šire područje NP
»Risnjak«.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Zabilježene vrste sovica na području Gorskog kolara, sai zoogeografskim karakteristikama.
utvrđenim ekološkim
Tablica 1.
VRSTE LOKALITETI
12345678 9 M


1. Agrotis cinerea Schiff.
2. Agrotis segetum Schiff.*
3. Agrotis clavis Hufn.
4. Agrotis exclamationis L.
5. Agrotis ipsilon Hufn.*
6. Ochropleura plecta L.
7. Noctua pronuba L*
8. Noctua comes Hbn.*
9. Noctua janthina Schiff.
10. Eugraphe sigma Schiff.
11. Peridroma saucia Hbn."
12. Diarsia rubi View.
13. Xestia c-nigrum L.*
14. Xestia ditrapezium Schiff.
15. Xestia triangulum Hufn.
16. Xestia baja Schiff.
17. Xestia rhomboidea Esp.
18. Xestia castanea Hbn.
19. Naenia typica L.
20. Anaplectoides prašina Schiff/
21. Hada nana Hufn.
22. Folia nebulosa Hufn.
23. Mamestra brassicae L.*
24. Mamestra persicariae L*
25. Mamestra contiqua Schiff.*
26. Mamestra w-latinum Hufn.*
27. Mamestra thalassina Hufn.*
28. Mamestra oleracea L*
29. Mamestra bicolorata Hufn.
30. Hadena rivularis F.
31. Hadena luteago Schiff.
32. Hadena jiligrama Esp.
33. Hadena albimacula Bkh.
34. Hadena compta Schiff.*
35. Hadena confusa Hufn.
36. Tholera cespitis Schiff.
37. Tholera decimalis Poda
38. Orthosia miniosa Schiff.
39. Orthosia incerta Hufn.
40. Orthosia gothica L.
41. Mythimna turca L.
42. Mythimna conigera Schiff.
43. Mythimna ferrago F.
44. Mythimna albipuncta Schiff.
45. Mythimna vitellina Hbn.,
46. Mythimna impura Hbn.
47. Mythimna pollens L.
48. Leucania comma L.
49. Acantholeucania loreyi Dup.
50. Cucullia lucifuga Schiff.
51. Cucullia lactucae Schiff.
52. Cucullia umbratica L.
53. Cucullia prenanthis B.
54. Cucullia verhasci L.
55. Aporophyla lutulenta Schiff.
56. Allophyes oxyacanlhae L.
1 + +
+ + +
— +
+ +


+ +


— +


— +
+ + + + — + —


— +


— +
— +


+ +


1


1


+ +


+ H
+
— +
+


+


+ +


— _l_
. + _


+ —
— +
1


— +
+
— +
— + +


— +


— H +
y


— +
+ —


y


MA
EA
EA
EA
CO
HA
MA
MA
MA
EA
NT
EA
HA
HA
EA
EA
EA
MA
EA
HA
EA
EA
HA
EA
EA
EA
EA
EA
EA
EA
RA
HA
EA
EA
HA
HA
EA
HA
EA
EA
EA
EA
EA
MA
ST
HA
HA
HA
ST
HA
EA
EA
MA
EA
AM
MA


+


(h)
-(h)
-(h)




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 24     <-- 24 -->        PDF

VRSTE LOKALITETI
12345678 9 Z M
57. Dichonia aprilina L.
58. Blepharita satura Schiff.
59. Ammoconia caecimacula Schiff.
— +
— +
— +
MA
EA
EA



60. Eupsilia61. Conistra
transversa Hufn.
vaccinii L.*

+
+
+
EA
EA


62. Dasycampa erythrocephala Seh.
63. Agrochola circelaris Hufn,
64. Agrochola macilenta Hbn.
65. Agrochola nitida Schiff.
66. Agrochola litura L.
67. Agrochola laevis Hbn.
68. Xanthia aurago Schiff.
69. Xanthia fulvago Cl.
70. Panthea coenobita Esp.
71. Moma alpiurn Osbeck72. Colocasia coryli L.
73. Subacronicta megacephala Sch,*
74., Biloba coeruleocephala*
75. Acronicta aceris L.*
— +
+ +
— +
— +
— +
1
— +
— +
+ +
— +
— +
— +
— — +
+ —
h —
+ —
+ —
MA
HA
MA
MA
MA
MA
EA
MA
EA
EA
EA
EA
EA
MA














76. Acronicta leporina77. Triaena alni L*
L. I
— +
HA
EA


78. Triaena79. Triaena80. Hyboma81. Viminia
cuspis Hbn.*
psi L *
strigosa Schiff.
auricoma Schiff.
+ +
+ +
— +
+
EA
EA
EA
EA




82. Viminia rumicis L. — + + EA —
83. Craniophora ligustri Schiff.
84. Euthales algae F.
85. Amphipyra pyramidea L.*
86. Amphipyra berbera Fletcher87. Amphipyra tetra F.
88. Amphipyra tragopoginis CL*
89. Mormo maura L.
— +
— H
+ —
— +
1
+ +
+ +
h
EA
MA
EA
EA
EA-AF
HA
MA







90. Dypterygia scabriuscula L.
91. Rusina ferruginea Esp.
92. Thalpophila matura Hufn.
93. Trachea atriplicis L,
94. Euplexia lucipara L.
95. Phlogophora meticulosa L*
96. Callopistria juventina Cr.
97. Encarta amethystina Hbn.
98. Callogonia virgo Tr.
99. Ipimorpha retusa L.
100. Ipimorpha subtusa Schiff.
— 4+
H
+ +
+ +
+ +
— +
— +
— +
+ ]
1
1
+
+
+
+



+

HA
MA
MA
EA
HA
MA
EA
EA
EA
EA
EA





+

— (h)
— h
— (h)
— (h)
101.102.
Enargia
Cosmia
ipsilon Schiff.
trapezina L.*

+
+
H
EA
MA
— h

103., Cosmia pyralina Schiff. 1 EA —
104. Actinotia polyodon Cl. 4 1 EA —
105.106.107.108.109.110.
Apamea
Apamea
Apamea
Apamea
Apamea
Apamea
monoglypha Hufn.
lithoxylaea Schiff.
crenata Hufn.
epomidion Haw.
sordens Hufn.*
scolopacina Esp.






+
+
+
+
+
+
+ + — + — EA
EA
EA
EA
HA
EA





—(h)
111.112.113.114.115.
Apamea ophiogramma Esp.
Oligia strigilis L.
Oligia latruncula Schiff.,
Mesapamea secalis L.*
Mesapamea didyma Esp.

+
+

+
+
-\
+
+
+
EA
EA
EA
EA
EA
—(h)
— (h)



376




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 25     <-- 25 -->        PDF

12345678 9
VRSTE LOKALITETI Z M
116.117.118.119.120.121.122.123.124.125.126.127.
Luperina testacea Schiff.
Amphipoea oculea Bkh.
Gortyna flavago Schiff.
Charanyca trigrammica Hufn.
Hoplodrina alsines Brahm.
Hoplodrina blanda Schriff.
Hoplodrina ambigua Schiff.
Atypha pulmonaris Esp,
Spodoptera exigua Hon *
Caradrina morpheus Hufn.
Platyperigea kadenii Frr.
Paradrina selini B.

+



+


+
1
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+

+
+
+

+

MA
EA
EA
MA
EA
MA
MA
MA
CO
EA
MA
MA
— h
— h




—(h)
+
— (h)


128.129.130.
Paradrina clavipalpis Scop.
Panemeria tenebrata Scop.
Heliothis ononis Schiff.

+

+
+
+
+
+ —
EA
MA
HA


+
131.132.133.134.
Heliothis peltigera Schiff.
Pyrrhia umbra Hufn.
Axylia putris L.
Metachrostis dardouini B.
— +
+ +
+ +
+
ST
HA
EA
MA
+



135.136.137.
Porphyrinia purpurina Schiff.
Lithacodia pygarga Hufn.
Eustrotia uncula CI.
+ +
+ +
+ + MA
EA
EA


— h
138. Deltate candidula Schiff. — + + + EU —
139.140.
Emmelia trabealis Scop.
Eutelia adulatrix Hbn. — +
+ — EA
MA


141.142.143.
Nycteola
Pseudoips
Abrostola
revayana Scop.
fagana F.
triplasia L,


+
+ +
— + MA
EA
EA
+


144.145.
Abrostola
Euchalcia
asclepiadis Schiff.
variabilis Pill.
— H
— +
MA
EA


146.147.148.
Diachrysia chrysitis L.
Macdunnoughia confusa
Plusia festucae L.
Steph.



+
+
+
+
+
— + —

EA
EA
EA

+
— h
149.150.151.152.153.154.
Autographa gamma L*
Autographa jota L.
Autographa pulchrina Haw.
Autographa bractea Schiff.
Chrysodeixis chalcytes Esp.
Catocala fraxini L.
+




+
+
+
+
+
+ +
+
h 1 MA
MA
EA
EA
T/ST
EA
+



+

155.156.157.
Catocala
Catocala
Catocala
nupta L.
elocata Esp.
electa Bkh.


+
+

+ —
EA
MA
EA



158.159.
Ephesia
Minucia
fulminea Scop.
lunaris Schiff.
— + — —
+
EA
MA


160.161.
Callistege mi Cl.
Euclidia glyphica L.
-\
+ +


+ —
EA
EA


162.163.164.
Euclidia triquetra Schiff.
Lygephila craccae Schiff.,
Scoliopteryx libatrix L* —
1
+ +
— +
— + —
EA
EA
EA



165. Calyptra thalictri Bkh. — -\ EA —
166. Laspeyria flexula Schiff. — + + EA —
167. Colobochyla salicalis Schiff. + EA —
168.169.170.171.
Phytometra viridaria Cl.
Rivula sericealis Scop.
Polypogon tentacülaria L.
Pechipogon strigilata L.
+ +
— +
+ +
— +
— —
+4-+
+



+
+
EA
EA
EA
EA




172.173.
Herminia
Herminia
tarsipennalis Tr.
lunalis Scop.
+
+
+
+
EA
EA


174. Herminia tarsicrinalis Knoch + + EA —
377




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 26     <-- 26 -->        PDF

VRSTE LOKALITETI
12345678 9 Z M
175. Herminia176. Herminia
nemoralis
tenuialis
Scop.
Rbl.
EA
EA
177. Trisateles emortualis Schiff. EA
178. Paracolax derivalis Hbn.
179. Bomolocha crassalis F.
180. Hypena rostralis L*
181. Hypena proboscidalis L.
+
+
EA
MA
EA
EA
1. Hrvatsko 4. Lokve 7. Klek
2. Osilnica3. Fužine
5., Mrkopalj
6. Risnjak
8. Ogulin
9. Josipdol
ZEAMAEUCOAM
=
=
=
=
=
=
zoogeografska pripadnost
Euroazijska vrsta
Mediteranskoazijska vrsta
Europska vrsta
Kozmopolitska vrsta
Atlanskomediteranska vrsta
HA = Holoarktička vrsta
EA-AF =
T-ST =
ST =
NT =
Euroazijsko-afrička
Tropsko-subtropska
Subtropska vrsta
Neotropska vrsta
vrsta
vrsta
M =
h =
(h) =
* =
migracijska vrsta
higrofilna vrsta
higrofilna vrsta u širem smislu
štetne vrste


Utvrđeni broj vrsta sovica u Hrvatskoj i u nekim njenim regijama.


Tablica 2.


PODRUČJE BROJ VRSTA PODRUČJE BROJ VRSTA


Hrvatska > 500 Zagreb 255
Kontine. dio 297 Hrv. zagorje 243
Gorski kotar 181 Turopolje 140
Slavonija 270 Lika 114


3.2. Ekološke karakteristike
Analiza ekoloških karakteristika sovica bila je usmjerena na utvrđivanje
higrofilnosti i karaktera štetnosti kod zabilježenih vrsta (Tab. 1). Higrofilne
vrste leptira vezane su za vodene biotope i u svome životnom ciklusu ne
mogu bez njih opstati. Higrofilnim vrstama u širem smislu smatramo one
koje dolaze u sklopu vodeno-močvarnih staništa, ali ih nalazimo i na nekim
drugim biotopima (vlažne livade). Usljed antropogenog utjecaja koji je u
većoj ili manjoj mjeri vidljiv na području čitave Hrvatske, ali se upravo
najviše očituje u devastaciji vodenih tokova i močvarnih biotopa, te su vrste
veoma ugrožene, populacije su im razmjerno male, a nalazi rijetki i svode




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 27     <-- 27 -->        PDF

se na ulov samo pojedinačnih primjeraka. Kultiviranjem i intenzivnom obradom
vlažnih livada dolazi do njihove degradacije i nestanka s naših prostora
(Ili j ani ć 1992). Svi ti proces uzrokuju velike promjene u sastavu florističkih
i faunističkih elemenata. Zaštita ovih biotopa od šireg je značenja,
jer su u velikim dijelovima Europe u potpunosti nestala upravo ta staništa,
a s njima mnoge biljne i životinjske vrste. Upravo zbog toga Carnelutt i
(1992) u »Crvenoj knjizi« ugroženih leptira Slovenije, ističe higrofilne vrste
kao najugroženiju skupinu ovih kukaca.


Na području Gorskog kotara utvrdili smo 18 vrsta (Tab. 1) koje pokazuju
higrolini karakter (10%), od kojih je 7 vrsta (Mythimna impura Hbn.,
Callogonia virgo Tr., Enargia ipsilon Se, Amphipoea ocutea Bkh., (Jortyna ftavago
Se, Eustoria uncula CL., Plusica festucae L.) izrazito higrofilnih.


Gusjenice sovica u pravilu su polifagne, tako da se mnoge od njih pojavljuju
kao štetnici na voćkama, šumskom drveću, žitaricama ili nekim drugim
poljoprivrednim kulturama. Na području Gorskog kotara 31 vrsta
(17,9%) pokazuje takav karakter. Od vrsta koje mogu pričiniti veće štete
možemo istaknuti: Agrotis segetum Schiff, (usjevna sovica), Anaplectoidesprašina Schiff, (bukova sovica), Mesapamea secalis L. (ražena sovica), Autographa
gamma L. (kukuruzna sovica).


3.3. Zoogeografskc karakteristike
Zoogeografska analiza (Tab. 3) pokazala je da u sastavu faune prevladavaju
euroazijski zoogeografski elementi (62,4%) što je zbog položaja i ekoloških
karakteristika Gorskog kotara i za očekivati. Donekle iznenađuje visoki
postotak mediteranskoazijskih vrsta (22,1%) što se može objasniti velikim
utjecajem medite rana na ovo područje, kao i migracijom nekih sovica
Kod relativno velikog broja sovica uočena je pojava migracija, odnosno preleti
leptira iz područja sjeverne Afrike i južne Europe u područja srednje
i sjeverne Europe. U Gorskom kotaru zabilježili smo 23 takve vrste (Tab. 1).
Od mediteranskoazijskih vrsta značajne migratorne sovice su: Noctua pronuba
L., Noctua comes Hbn., Autographa gamma L., od holarktičkih: Xestia
c-nigrum L., Mamestra brassicae L., a od tropskih i subtropskih vrste:
Mythimna vitellina Hbn., Heliothis peltigera Schiff, d Chrysodeixis chalcytesEsp.


Utvrđeni broj vrsta sovica i njihov postotak po zoogeografskoj pripadnosti, na
području Gorskog kotara


Tablica 3.


z Br.vrsta % Z Br.vrsta %
EA
MA
HA
ST
CO
114
40
16
3
2
62,4
22,1
8,9
1,8
1,2
EU
AM
NT
EA-AF
T-ST
2
1
1
1
1
1,2
0,6
0,6
0,6
0,6
379




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 28     <-- 28 -->        PDF

4. ZAKLJUČAK
1. Na području Gorskog kotara registrirana je 181 vrsta sovica (Tab. 1),
odnosno 35% od svih vrsta zabilježenih za Hrvatsku, ili 61% od broja vrsta
registriranih za njen kontinentalni dio. Pregledom zbirki HPM-a zabilježili
smo dvije nove vrste za faunu sovica Gorskog kotara: Morino maura L. i
Amphipyra tragopoginis Cl. Vrste Agrochola laevis Hbn. i Euclida triquetra
Schiff, zabilježene su dosada za područje Hrvatske samo u Gorskom kotaru,
a Hadena filigrama Esp., Acantholeucania loreyi Dup. i Eutelia adulatrix Hbn.
za njen kontinetalni dio.
2. Prema broju zabilježenih vrsta možemo zaključiti da je na području
Gorskog kotara zabilježeno 65—75%, potencijalnih vrsta sovica.
3. Higrofilni karakter pokazuje 18, izrazito higrofilni 7, migracijska svojstva
23, a karakteriste štetnika na šumskom drveću ili poljoprivrednim kulturama
31 vrsta sovica (Tab. 1).
4. Zoogeografska analiza (Tab. 3) pokazala je da su dominantne euroazijske
vrste (62,4%). Visoki postotak mediteranskoazijskih elemenata (22,1%) uzrokovan
je utjecajem Mediterana na ovo područje, kao i migracijama značajnog
broja vrsta sovica.
5. U budućim entomološkim istraživanjima Gorskog kotara prvenstveno
bi trebalo obratiti pozornost na viša planinska područja (iznad 1000 m) i šire
područje NP »Risnjak«.
LITERATURA


Abaf i-Aigner, L., J. Pavel & F. Uhryk (1896): Fauna Regni Hungariae,
Lepidoptera. 1—82, Budapest.


Bartol, B., V. Bartol & A. M i c h i e 1 i (1964): Beitrag zur Kenntins der
Makrolepidopterenfauna der adriatische Insel Krk (Veglia). Nachrichtenbl. d.
Bayer. Entomol., 13, 33—59, München.


Bartol, V., J, Carnelutti & A. Michieli (1965): III. Prispevek k favni
lepidopterov Slovenije. Biološki vjesnik XIII, 69—76, Ljubljana.
Berio , E. (1985): Fauna d´Italia, Lepidoptera, Noctuidae I. Edizioni Calderini,
pp. 970, Bologna.
Bürgermeister , F. (1964): Makrolepidopteren aus dem Räume Dubrovnik.
Zeitschr. d. Wiener Entomol. Gesell., 49, 137—152, Wien.
Carnelutti , J. (1992): Rdeči seznam ogroženih metuljev (Macrolepidoptera) v
Sloveniji. Varstvo narave, 17, 61—104, Ljubljana.


Du fay, Cl. (1976): Liste sistematique des Lepidoptcres Nochtuidae de France et
de Belgique. Department de Biologie Animale et Zoologie Universite Claude
Bernard, pp. 44, Lyon.


Forster , W. & A. Wohlfahr t (1971): Die Schmetterlinge Mitteleuropas, IV.
Franckhische Verlagshadlung, pp. 1—329, Stuttgart.


Galvagni , E. (1909): Beitrage zur Kenntnis der Lepidopterenfauna der adriatischen
Inseln. Mitt. d. Naturwiss. Vereins ander Universität Wien, 7, 5—10:
1—96, Wien.


Habeier , H. (1976): Beitrag zur Lepidopterenfauna Dalmatiens, Acta entomol.
Jugosl., 12, 1—2, 67—87, Zagreb.


Hafner , J. (1910): Verzeichnis der bisher in Krain beobachten Grobschmetterlinge,
III. Carniola, 129—148, Laibach.


Hartig , F. & W, Heinick e (1975): Systematisches Verzeichmis der Noctuiden
Europas (Lepidoptera-Noctuidae), Entomol. Berichte, 1975, 28—46.


380




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Hruby , K. (1964): Prodromus Lepidoptcr Slovenska. Vydavalstvo Slovenskej
Akademie Vied, pp. 970, Bratislava.


Ilijanić , Lj. (1992): Bodenfeuchteverlauf unter einigen wiesengesellschaften in
nordwestkroatien. Acta Botanica Croatica, 51, 41—60, Zagreb.


Kamenarović , M. (1970): Nacionalni park Risnjak (Vodić). Uprava Nacionalnog
parka Risnjak, pp. 58, Crni Lug.


Koča, Gj. (1900): Prilog fauni gore Papuka i njegove okoline. Glasnik Hrvat.
naravosl. društva, 12, 1—36, Zagreb.


Koča, Gj, (1901): Prilog fauni leptira (Lcpidoptera) Hrvatske i Slavonije. Glasnik
Hrvat, naravosl. društva, 13, 1—3, 1—67, Zagreb.


Koča, Gj. (1925): Drugi prilog fauni leptira (Lepidoptera) Hrvatske i Slavonije.
Glasnik Hrva. prirodosl. društva, 36, 1—2, (za god. 1924), 63—68, Zagreb.


Koča, Gj. (1925a): Treći prilog fauni leptira Hrvatske i Slavonije Glasnik Hrva.
prirodos. društva, 36, 1—2, (za god. 1924) 69—80, Zagreb.


Kovačev i ć, Ž. (1952): Primjenjena entomologija II, (Poljoprivredni štetnici).
Školska knjiga, pp. 479, Zagreb.


Kovačev i ć, 2. (1956): Primjenjena entomologija III, (Šumski štetnici). Poljoprivredni
nakladni zavod, pp. 535, Zagreb.


Kovačevi ć, Ž. & M. Franjević-Oštrc (1978): Značaj faune Macrolepidoptera
u šumama SR Hrvatske s biocenološkog i biogeografskog stanovišta.
Radovi, 35, 1—99, Jastrebarsko.


Kučinić , M. (1990): Lepidoptersaka fauna spilja i jama Hrvatske. Speleologica
Croatica, 1, 35—38, Zagreb.
Kučinić , M. (1992): The Noctuidae (Insecta, Lepidoptera) of Lička Plješevica
(Croatia), Natura Croatica, 1, 71—80, Zagreb.
Kučinić , M. & F. Per o vi c (1992): Neke značajke faune sovica (Lepidoptera,
Noctuidae) Turopolja (Republika Hrvatska). Rad. HAZU, Zagreb (u tisku).


Kučinić, M., S. Balen & M. Šašić (1993): A contribution of the Heterocera
fauna of the central mountain part (Risnjak & Lička Plješevica) of the
Republic of Croatia. Natura Croatica, Zagreb (u tisku).


Mann, ,. (1867): Schmetterlinge gesammelt im J. 1866 um Josefsthal in der croat.
Militargrenze. Verhandlungen zoologisch-botanischen Gesellschaft, 63—76, Wien.
M la d in o v, L. (1958): Popis noćnih leptira (Noctua) Zagreba i okolice. Hrvatski
narodni zoološki muzej, 1, 1—61, Zagreb.


Mladin o v, L. (1974): Istraživanje faune sovica (Noctuidae) u Dalmaciji s osvrtom
na štetne vrste. Republički sekretarijat za privredu SRH, 2, 1, 1—10, Zagreb.


M 1 a d i n o v, L. (1977): Lepidoptera iz Gornjeg toka rijeke Kupe III. Noctuidae.
Acta entomol. Jugo,, 13, 1—2, 77—88, Zagreb.
Mladinov , L. (1978): Prvi dodatak poznavanju faune Macrolcpidoptera iz gornjeg
toka rijeke Kupe. Acta Ento. Jugo., 14, 1—2, 63—67, Zagreb.
M 1 a d i n o v, L. (1983): Drugi dodatak poznavanju faune Macrolepidoptera iz doline
gornjeg toka rijeke Kupe. Acta Ento. Jugo., 19, 1—2, 47—51, Zagreb.


M 1 a d i n o v, L. (1986): Mesapamea secalella Remm (Lep., Noctuidae) nova vrsta
u fauni leptira R. Hrvatske, Jugoslavija. Acta Ento. Jugo., 23, 1—2, 5—8, Zagreb.
Poljak , Ž. (1986): Planine Hrvatske. Planinarski savez Hrvatske, pp. 544. Zagreb.


Rebel , H. (1904): Studien über die Lepidopterenfauna der Balkanlander, II.
Bosnien und Herzegowina. Ann. des k. k. Naturh. Hofmus., 19, 2—3, 97—377,
Wien.
Skinner , B. (1986): Colour Identification Guide to Moths of the British Isles
(Macrolepidoptera). Viking, pp. 267, London.
S p u 1 e r, B. (1910): Die Schmetterlinge Europas, III. Schweizerbartische Verlagsbuchhandlung,
pp. 182, Stuttgart.
Seitz , A. (1914): Die Gross-Schmettcrlinge der Erde 3, Fritz Lehrmann Verlag
pp. 511, Stuttgart.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Speyer , A. & A. Speye r (1862): Die geographische Verbreitung der Schmetterlinge
Deutschland und der Schweiz. Leipzig.


S t a u d e r, H. (1925): Die Schmetterlingsfauna der illyroadriatischen Festland-
und Inselzone (Faunula-Illyro-Adriatica). Zeitschr. f. wiss. Insektenbiol., XX,
191—226, Berlin.


Stauder , H. (1926): Die Schmetterlingsfauna der illyroadriatischen Festlandund
Inselzone (Faunula Illvro-Adriatica). Zeitschr. f. wiss. Insektenbiol., XXI,
179—190, 223—238, Berlin.


Stauder , H. (1927): Die Schmetterlingsfauna der illyro-adriatischen Festlandund
Inselzone. (Faunula Illyro-Adriatica). Zeitschr. f. wiss. Insektenbiol., XXII,
30—45, 74—92, Berlin.


Thurner , J. (1964): Die Lepidopterenfauna jugoslavisch Mazedoniens I. Prirodonaučen
muzej, pp. 158, Skopje.


Faunal Ecological and Zoogeographical Characteristics of Noctuids (Noctuidae
Lepidoptera of Gorski kotar) (Republic of Croatia)


Summary


The review of Noctuid fauna of Gorski kotar is presented in this paper. 181
species of noctuids were recorded for this area with reviewing literature and
entomological collections of the Croatian Natural History Museum. Zoogeographical
dependence, locations where they were found, higrophylic, migratory and noxious
characteristic were pointed for all species (Tab. 1). Mormo maura L. and Amphipyrairagopoginis CI. were recorded in Gorski kotar area for the first time. Noctuids
Agrochota laevis Hbn. and Euciitia triquetra Schiff, were caught from the territory
of Croatia only in the Gorski kotar region. Species Hadena filigrama Esp., Acantiioleucania
loreyl Dup., and Eutelia adulatrix Hbn. were the only finds for the
continental part of Croatia.


According to the number of registraled noctuids species for Slavonija, Hrvatsko
zagorje, Zagreb, Turopolje and Lika (Tab.. 2) we concluded that 65—75% of
potential species were registrated for the area of Gorski kotar.


18 species showed higrophylic possibilities, 7 species higrophylic characteristic,
23 species migratory characteristic and 31 species noxious characteristic.


The zoogeographical analysis showed that Eurasian species are dominate
(62,4%), because the position of Gorski kotar. Relatively high percent (22,1%) of
Mediterranean-Asian species is consequence of the Mediterranean influence on this
area and the migration of some faunistical elements.