DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 101     <-- 101 -->        PDF

Četvrti izvorni znanstveni članak je
»Reprodukcijska uspješnost lopatara (Dama
dama) u farmerskom uzgoju« autora


J. Brna, R. Manojlović i L. Mano
j 1 o v ić iz Uprave šuma Osijek.
Slijede tri prethodna priopćenja:


R. V r b e k : Metoda pedoloških istraživanja
u projektu ekonomsko-ekološke
valencije tipova šuma (EEVTŠ),
T. Dubravac i V. Novotny:
Metodologija tematskog područja uzgajanja
šuma — rast i prirast (primjena u
multidisciplinskom projektu ekološko-ekonomske
valencije tipova šuma (EEV
TS), i
V. V i 1 i č i ć : Metode istraživanja divljači
na prirodnu obnovu šuma.
O radu znanstvenih skupova 7. sjednice
foruma GENETIKA — SUMA — GOSPODARENJE
SUMAMA, koja je od 12.
do 13. listopada 1992. godine održana u
Institutu za oplemenjivanje šumskog drveća
u Eschenrode-u, Donja Saksonija i
sastanka IUFRO — radne grupe S2.02-21
održanog u okviru austrijskog »Tjedna šumarstva
« u Gmundenu i u Beču od 10.
do 14. lipnja 1991. godine s temom »Ak


tualni problemi zakonskog reguliranja uporabe
šumskog reprodukcijskog materijala
i harmonizacija na međunarodnoj
razini« izvješćuje J. G r a č a n.


Sa 7. sjednice Foruma genetika — šuma
— gospodarenje šumama izdvajamo
»ciljeve moderne silvikulture (koja) bazira
na uzgoju šuma, genetici i zaštiti prirode
«. To su:


— osnivanje sastojina prirodnim pomlađivanjem;


— pri osnivanju kultura umjetnim putem
po mogućnosti uzeti u obzir iskonske
odlike primjenom stanišnih sorti;
— održavanje prirodne strukture svake
pojedine populacije izbjegavanjem umjetnih
i neprikladnih mješovitih sastojina;


— njega šuma s ciljem postizanja ekološke
stabilnosti i osiguranja varijabilnosti
vrsta;
— korištenje i obnavljanje sastojina
prirodnim pomlađivanjem što većeg broja
genotipova;
— iskorištenje prirodne genetske varijabilnosti
korištenjem prilagođenih populacija
drveća;
— pravilan izbor vrsta drveća za umjetnu
obnovu.
Stručni članci su:


Z. Bekić, D. Hun jet, M. Milinović
i A. Krznar:* Informacijski
sustav za praćenje pojava i procesa u ekološko-
gospodarskim tipovima šuma Republike
Hrvatske, i
T. Dubravac: Pomak krivulje dužine
debla hrasta lužnjaka s obzirom na
starost i prsni promjer u šumskoj zajednici
lužnjaka i običnog graba.
Udružena sredstva Javnog poduzeća
»Hrvatske šume« i Ministarstva znanosti
i tehnologije Republike Hrvatske omogućila
se ne samo da »Radovi« izlaze nego
i u reprezentativnom obliku (bezdrvni papir,
kolor fotografije).


O. Piškorić
* A. Krznar iz Šumarskog instituta Jastrebarsko
a ostali iz SRCA (Sveučilišni računarski centar, Zagreb).