DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 100     <-- 100 -->        PDF

RADOVI
Šumarskog instituta Jastrebarsko


Vol. 27.


Drugi broj 27. knjige Radova šumarskog
instituta Jastrebarsko tiskan je sredinom
ljeta 1993. godine pa, prema tome,
ni ovaj prikaz ne kasni.


N. Komlenović izvijestio je o rezultatima
istraživanja o »primjeni gnojiva
s produženim djelovanjem u proizvodnji
šumskih sadnica«. Učinak je gnojenja
pozitivan, ali vrijedno je naglasiti
da je on vezan uz određenu graničnu količinu.
U ovom slučaju to je 3 kg dok se
doza od 6 kg »pokazala previsoka i za
crni bor«.


Jela Bilandžija donosi podatke o
»prirodnom opterećenju sastojina alepskog,
primorskog i crnog bora šumskim
gorivima«. »Opterećenje« treba shvatiti u
području zaštite šuma od požara tj. što
su veće količine »šumskih goriva« odnosno
prizemne organske mase to će i požar
biti intenzivniji i štetniji i za odrasla
stabla. Naime, kod letimičnog prizemnog
požara, a to znači i slabijeg intenziteta,
odrasla borova stabla nisu životno ugrožena,
jer ih štiti kora koja je, dakako,
osmuđena. Ta tvrdnja nije moja dedukcija
nego rezultat opažanja u sastojinama
koje je zahvatio prizemni požar od
Podgore u Slovenskom Krasu do Dalmacije.
Na osnovi 240 uzoraka uzetih na području
»inventarizacije« Splita (130), Makarske
(33) i Dubrovnika (77) J. Bilandžija
utvrdila je debljinu humusa u sastojinama
alepskog bora od 0 do 8 cm,
u sastojinama crnog bora od 0 do 7 cm
a u sastojinama primorskog od 0 do 18
cm. Količina gorivog materijala ukupnog


(humusa ustanovljena je u sastojinama
alepskog bora 29,5/14,41 t/ha, u sastoji


Br. 2—1992.


nama crnog bora 27,41, 13,45 t/ha a u
sastojinama primorskog bora 61,47/46,02
t/ha uz napomenu da su »razlike rezultat
nejednakog broja uzoraka po vrstama
i da je »udio živog goriva kod sve tri
vrste zanemariv«.


S. Orli ć je u »Prilogu poznavanja
sezonske dinamike visinskog rasta kod
običnog bora, crnog bora i američkog borovca
« saopćio, da su trogodišnja mjerenja
navedenih vrsta pokazala, kako je
mjesec svibanj mjesec najintenzivnijeg
prirasta (između 65 i 69%) te da je krajem
mjeseca lipnja prirašćivanje završeno.
Za samo 17 godina (1975.—1992.) postojanja
akumulacionog Ormoškog jezera
na Dravi, iz kojeg se napaja hidroelektrana
»Varaždin«, njegova dubina smanjila
se na 1/3 prvotne pa je nužno njegovo
čišćenje. Istraživanja B. May er a,
kojih je rezultate saopćio u ovom broju
Radova pod naslovom »Naplavine u Ormoškom
akumulacionom jezeru — teret
budućnosti«, pokazuje, da nije u pitanju
samo lokacija izvađenog materijala nego
i njegov utjecaj ne samo za šumu nego
i za poljoprivrednu proizvodnju. Naime


»sadržaj olova (206—1000 mg/kg), cinka
(456—1634 mg/kg) i kadmija (2,5—8,5 mg/
/kg) višestruko prelazi maksimalno dozvoljene
koncentracije za poljoprivredna
tla ... te u slučaju deponiranja predstavljaju
opasnost ne samo za šumsku vegetaciju,
već i za podzemne vode i okoliš
u cijelosti«. To su podaci od tri sonde i
na dubinama 50—120 cm ili u svemu 13
uzoraka.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 101     <-- 101 -->        PDF

Četvrti izvorni znanstveni članak je
»Reprodukcijska uspješnost lopatara (Dama
dama) u farmerskom uzgoju« autora


J. Brna, R. Manojlović i L. Mano
j 1 o v ić iz Uprave šuma Osijek.
Slijede tri prethodna priopćenja:


R. V r b e k : Metoda pedoloških istraživanja
u projektu ekonomsko-ekološke
valencije tipova šuma (EEVTŠ),
T. Dubravac i V. Novotny:
Metodologija tematskog područja uzgajanja
šuma — rast i prirast (primjena u
multidisciplinskom projektu ekološko-ekonomske
valencije tipova šuma (EEV
TS), i
V. V i 1 i č i ć : Metode istraživanja divljači
na prirodnu obnovu šuma.
O radu znanstvenih skupova 7. sjednice
foruma GENETIKA — SUMA — GOSPODARENJE
SUMAMA, koja je od 12.
do 13. listopada 1992. godine održana u
Institutu za oplemenjivanje šumskog drveća
u Eschenrode-u, Donja Saksonija i
sastanka IUFRO — radne grupe S2.02-21
održanog u okviru austrijskog »Tjedna šumarstva
« u Gmundenu i u Beču od 10.
do 14. lipnja 1991. godine s temom »Ak


tualni problemi zakonskog reguliranja uporabe
šumskog reprodukcijskog materijala
i harmonizacija na međunarodnoj
razini« izvješćuje J. G r a č a n.


Sa 7. sjednice Foruma genetika — šuma
— gospodarenje šumama izdvajamo
»ciljeve moderne silvikulture (koja) bazira
na uzgoju šuma, genetici i zaštiti prirode
«. To su:


— osnivanje sastojina prirodnim pomlađivanjem;


— pri osnivanju kultura umjetnim putem
po mogućnosti uzeti u obzir iskonske
odlike primjenom stanišnih sorti;
— održavanje prirodne strukture svake
pojedine populacije izbjegavanjem umjetnih
i neprikladnih mješovitih sastojina;


— njega šuma s ciljem postizanja ekološke
stabilnosti i osiguranja varijabilnosti
vrsta;
— korištenje i obnavljanje sastojina
prirodnim pomlađivanjem što većeg broja
genotipova;
— iskorištenje prirodne genetske varijabilnosti
korištenjem prilagođenih populacija
drveća;
— pravilan izbor vrsta drveća za umjetnu
obnovu.
Stručni članci su:


Z. Bekić, D. Hun jet, M. Milinović
i A. Krznar:* Informacijski
sustav za praćenje pojava i procesa u ekološko-
gospodarskim tipovima šuma Republike
Hrvatske, i
T. Dubravac: Pomak krivulje dužine
debla hrasta lužnjaka s obzirom na
starost i prsni promjer u šumskoj zajednici
lužnjaka i običnog graba.
Udružena sredstva Javnog poduzeća
»Hrvatske šume« i Ministarstva znanosti
i tehnologije Republike Hrvatske omogućila
se ne samo da »Radovi« izlaze nego
i u reprezentativnom obliku (bezdrvni papir,
kolor fotografije).


O. Piškorić
* A. Krznar iz Šumarskog instituta Jastrebarsko
a ostali iz SRCA (Sveučilišni računarski centar, Zagreb).