DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 100 <-- 100 --> PDF |
RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko Vol. 27. Drugi broj 27. knjige Radova šumarskog instituta Jastrebarsko tiskan je sredinom ljeta 1993. godine pa, prema tome, ni ovaj prikaz ne kasni. N. Komlenović izvijestio je o rezultatima istraživanja o »primjeni gnojiva s produženim djelovanjem u proizvodnji šumskih sadnica«. Učinak je gnojenja pozitivan, ali vrijedno je naglasiti da je on vezan uz određenu graničnu količinu. U ovom slučaju to je 3 kg dok se doza od 6 kg »pokazala previsoka i za crni bor«. Jela Bilandžija donosi podatke o »prirodnom opterećenju sastojina alepskog, primorskog i crnog bora šumskim gorivima«. »Opterećenje« treba shvatiti u području zaštite šuma od požara tj. što su veće količine »šumskih goriva« odnosno prizemne organske mase to će i požar biti intenzivniji i štetniji i za odrasla stabla. Naime, kod letimičnog prizemnog požara, a to znači i slabijeg intenziteta, odrasla borova stabla nisu životno ugrožena, jer ih štiti kora koja je, dakako, osmuđena. Ta tvrdnja nije moja dedukcija nego rezultat opažanja u sastojinama koje je zahvatio prizemni požar od Podgore u Slovenskom Krasu do Dalmacije. Na osnovi 240 uzoraka uzetih na području »inventarizacije« Splita (130), Makarske (33) i Dubrovnika (77) J. Bilandžija utvrdila je debljinu humusa u sastojinama alepskog bora od 0 do 8 cm, u sastojinama crnog bora od 0 do 7 cm a u sastojinama primorskog od 0 do 18 cm. Količina gorivog materijala ukupnog (humusa ustanovljena je u sastojinama alepskog bora 29,5/14,41 t/ha, u sastoji Br. 2—1992. nama crnog bora 27,41, 13,45 t/ha a u sastojinama primorskog bora 61,47/46,02 t/ha uz napomenu da su »razlike rezultat nejednakog broja uzoraka po vrstama i da je »udio živog goriva kod sve tri vrste zanemariv«. S. Orli ć je u »Prilogu poznavanja sezonske dinamike visinskog rasta kod običnog bora, crnog bora i američkog borovca « saopćio, da su trogodišnja mjerenja navedenih vrsta pokazala, kako je mjesec svibanj mjesec najintenzivnijeg prirasta (između 65 i 69%) te da je krajem mjeseca lipnja prirašćivanje završeno. Za samo 17 godina (1975.—1992.) postojanja akumulacionog Ormoškog jezera na Dravi, iz kojeg se napaja hidroelektrana »Varaždin«, njegova dubina smanjila se na 1/3 prvotne pa je nužno njegovo čišćenje. Istraživanja B. May er a, kojih je rezultate saopćio u ovom broju Radova pod naslovom »Naplavine u Ormoškom akumulacionom jezeru — teret budućnosti«, pokazuje, da nije u pitanju samo lokacija izvađenog materijala nego i njegov utjecaj ne samo za šumu nego i za poljoprivrednu proizvodnju. Naime »sadržaj olova (206—1000 mg/kg), cinka (456—1634 mg/kg) i kadmija (2,5—8,5 mg/ /kg) višestruko prelazi maksimalno dozvoljene koncentracije za poljoprivredna tla ... te u slučaju deponiranja predstavljaju opasnost ne samo za šumsku vegetaciju, već i za podzemne vode i okoliš u cijelosti«. To su podaci od tri sonde i na dubinama 50—120 cm ili u svemu 13 uzoraka. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Četvrti izvorni znanstveni članak je »Reprodukcijska uspješnost lopatara (Dama dama) u farmerskom uzgoju« autora J. Brna, R. Manojlović i L. Mano j 1 o v ić iz Uprave šuma Osijek. Slijede tri prethodna priopćenja: R. V r b e k : Metoda pedoloških istraživanja u projektu ekonomsko-ekološke valencije tipova šuma (EEVTŠ), T. Dubravac i V. Novotny: Metodologija tematskog područja uzgajanja šuma — rast i prirast (primjena u multidisciplinskom projektu ekološko-ekonomske valencije tipova šuma (EEV TS), i V. V i 1 i č i ć : Metode istraživanja divljači na prirodnu obnovu šuma. O radu znanstvenih skupova 7. sjednice foruma GENETIKA — SUMA — GOSPODARENJE SUMAMA, koja je od 12. do 13. listopada 1992. godine održana u Institutu za oplemenjivanje šumskog drveća u Eschenrode-u, Donja Saksonija i sastanka IUFRO — radne grupe S2.02-21 održanog u okviru austrijskog »Tjedna šumarstva « u Gmundenu i u Beču od 10. do 14. lipnja 1991. godine s temom »Ak tualni problemi zakonskog reguliranja uporabe šumskog reprodukcijskog materijala i harmonizacija na međunarodnoj razini« izvješćuje J. G r a č a n. Sa 7. sjednice Foruma genetika — šuma — gospodarenje šumama izdvajamo »ciljeve moderne silvikulture (koja) bazira na uzgoju šuma, genetici i zaštiti prirode «. To su: — osnivanje sastojina prirodnim pomlađivanjem; — pri osnivanju kultura umjetnim putem po mogućnosti uzeti u obzir iskonske odlike primjenom stanišnih sorti; — održavanje prirodne strukture svake pojedine populacije izbjegavanjem umjetnih i neprikladnih mješovitih sastojina; — njega šuma s ciljem postizanja ekološke stabilnosti i osiguranja varijabilnosti vrsta; — korištenje i obnavljanje sastojina prirodnim pomlađivanjem što većeg broja genotipova; — iskorištenje prirodne genetske varijabilnosti korištenjem prilagođenih populacija drveća; — pravilan izbor vrsta drveća za umjetnu obnovu. Stručni članci su: Z. Bekić, D. Hun jet, M. Milinović i A. Krznar:* Informacijski sustav za praćenje pojava i procesa u ekološko- gospodarskim tipovima šuma Republike Hrvatske, i T. Dubravac: Pomak krivulje dužine debla hrasta lužnjaka s obzirom na starost i prsni promjer u šumskoj zajednici lužnjaka i običnog graba. Udružena sredstva Javnog poduzeća »Hrvatske šume« i Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske omogućila se ne samo da »Radovi« izlaze nego i u reprezentativnom obliku (bezdrvni papir, kolor fotografije). O. Piškorić * A. Krznar iz Šumarskog instituta Jastrebarsko a ostali iz SRCA (Sveučilišni računarski centar, Zagreb). |