DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Utjecaj defolijanata u voćarstvu utvrđen je u smislu stimuliranja ubrzavanja procesa defolijacije sadnica kod jabuka i krušaka u odnosu na kontrolu (Hadrovic 1981). U našem eksperimentu s klonom bijele vrbe (V 39), glede produkcije i preživljavanja, može se zaključiti da su najbolji rezultati dobiveni tretiranjem sa sredstvima Ethrel (500 ppm) i KJ, (1,0%). Na pozitivne rezultate eksperimenta vjerojatno su utjecale i klimatske prilike tijekom listopada i studenog 198J. godine. Naime, 25. 10. 1981. godine u rasadniku »Gaj«, Šumarije Kutina, utvrđen je mraz uz temperaturu zraka u mjestu Kutina od 1 °C. Jače zahlađenje bilo je već 2. 11. 1981., a vrlo jaki mrazevi utvrđeni su 10. i 11. 11. 1981. godine. Analizom dosadašnjih eksperimenata na području Posavine, utvrđeno je da se jesenska sadnja kod većine eksperimenata obavljala krajem studenog, a vrlo rijetko početkom prosinca. Upotreba dvogodišnjih ožiljenica dala je najbolje rezultate (Krstini ć 1989). Sadnja stablastih vrba nije se nikada do sada obavljala ni eksperimentalno ni operativno tijekom listopada. Isto tako treba naglasiti da se gubici pri osnivanju kultura stablastih vrba u Posavini za sadnju izvršenu u optimalnim terminima kreću od 10—20%, pa se gubitak u našem pokusu pri sadnji sadnica tijekom listopada, može akceptirati. Kod istraživanja s klonovima hibridnih topola (Populus x euroamericana (Dođe) Guinier), utvrđeno je da jesenska sadnja pruža veće garancije za uspjeh, budući omogućuje znatno ranije formiranje korijenja i ravnomjerniji rast podzemnog i nadzemnog dijela sadnice, te uspostavljanja ravnoteže između transpiracije i absorpcije (Friso n 1973). Također je utvrđeno kod hibridnih topola, da se obrezivanjem listova na sadnicama krajem listopada i početkom studenog može produžiti vrijeme osnivanja kultura. Utvrđeno je da različiti genotipovi (klonovi) pokazuju specifičnu reakciju na obrezivanje, što se manifestira razlikama u primitku sadnica crnih topola, nakon sadnje (Novakovi ć 1989). Kod stablastih vrba utvrdili smo da jesensko vađenje sadnica te njihovo trapljenje do sadnje u proljeće, kod pojedinih klonova ima izrazito negativan učinak. Pri osnivanju klonskog testa u Opatovcu 1972. godine utvrđeno je da se primitak sadnica od 13 klonova kretao zavisno od klona u rasponu od 0 do 94%. Dobiveni rezultati upućuju na zaključak, da različiti klonovi stablastih vrba pokazuju specifičnu reakciju na trapljenje. Komparacijom pet istih klonova stablastih vrba, sađenih na ukupno devet eksperimentalnih pleha u Posavini, koje su osnovane tijekom jeseni i proljeća, utvrđeno je bolje preživljavanje kod jesenske (91,25%), u odnosu na proljetnu sadnju (83,31%). Opažanja su izvršena pri plantažnim starostima od 8 do 15 godina. Sadnice posađene početkom jeseni uspijevaju tijekom jeseni i zime iste godine razviti ili ojačati korijenov sustav, što omogućuje vrlo dobar vegetacijski start u proljeće slijedeće godine nakon sadnje. Proljetna sadnja je problematična i iz razloga što stablaste vrbe u proljeće vrlo rano započinju s vegeatcijom, kada je još prisutna poplavna voda. Isto tako osoblje u Šumarijama u većoj je mjeri koncentrirano izvršenjem uzgojnih radova vrsta šumskog drveća, koje imaju veće gospodarsko značenje od stablastih vrba. Zbog svega navedenog, osnivanje kultura stablastih vrba u Posavini potrebno je u pravilu obavljati tijekom jeseni. |