DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 96 <-- 96 --> PDF |
kao defolijanti. Prije sadnje, na sadnicama iz različitih tretiranja i kontrole, izvršena je potpuna redukcija krošnje. METODA RADA Kemijska sredstva koja su korištena u eksperimentu u cilju izazivanja defolijacije na sadnicama bijele vrbe (Salix alba L.), klona V 39 bila su: kalijev klorat (KCIO.,), kalijev Jodid (KJ) i Ethrel (2-kloretil fosforska kiselina), uz koncentracije 0,5 i 1,0%, te 500 i 1000 ppm za Ethrel. Sadnja ožiljenica starosti 2/2 izvršena je u dva vremenska intervala: 12. 10. i 28. 10. 1981. godine. Tretiranje sadnica je izvršeno vinogradarskom prskalicom uz utrošak 101 vode po tretiranju. U drugom vremenskom intervalu uključene su sadnice tretirane Ethrelom, a sađene su također i netretirane ožiljenice istog klona (kontrola). Na sadnicama iz tretiranja, redukcija krošnje je izvršena nakon promjene boje lista. Pokus je osnovan u rasadniku »Gaj«, Šumarije Kutina. Razmaci sadnje bili su 3 x 3 m, a dubina sadnje 80 cm. Obrada tla nije vršena. Eksperiment je postavljen kao komparativni, u dva ponavljanja. U godini sadnje pratili smo također kretanje temperature zraka na području Kutine. Izmjere totalnih visina i prsnih promjera sadnica, uz utvrđivanje broja preživljenih sadnica u zavisnosti od tretiranja, izvršili smo kod fizičke starosti od 2 + 11 godina. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA Podaci izmjera za totalne visine, prsne promjere, drvnu zalihu po ha, prosječni prirast i preživljavanje sadnica, 11 godina nakon sadnje, dani su u tablici 1. Iz tablice 1 vidljivo je da je za oba datuma sadnje kod svih tretiranja postignut relativno visok postotak primanja sadnica. Glede produkcije najbolji rezultati dobiveni su kod kontrole, dok je glede preživljavanja najbolje rezultate dalo tretiranje Ethrelom, koncentracije 500 ppm. Testom signifikantnosti razlika proporcija za preživljavanje sadnica, između datuma sadnje (12. 10. i 28. 10.) nije dobivena statistički značajna razlika za tretiranje s KClOi i KJ, pri koncentracijama 0,5 i 1,0%. Proces odbacivanja lišča kontroliran je regulatorima rasta, a praćen je sintezom etilena, čiju sintezu biljke povećavaju na kraju vegetacije, dok egzogeni etilen (aplikacijom defolijanata) može ubrzati stvaranje otpadnog meristema koji proizvodi sloj plutastih stanica između peteljke lista i izbojka, uvenuće i opadanje lista. S pojavom nižih jesenskih temperatura povećava se količina abcizinske kiseline u biljci, najaktivnijeg endogenog inhibitora rasta i regulatora procesa sezonske promjenjivosti i odvajanja pojedinih organa, koji se zajedno s etilenom upotrebljavaju u reguliranju procesa opadanja lišća. Nakon spoznaja o mehanizmu odvanja lišća, isproban je velik broj kemijskih spojeva kao prikladnih defolijanata, čiji je mehanizam djelovanja oslobođenje etilena u tkivima biljaka, čime se stimulira proces sazrijevanja i formiranja odvajajućeg sloja (Wild e 1971). |