DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 95     <-- 95 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS
UDK 630*232.4 (Salix alba L.) Sum. list CXVII (1993) 313


KAKO PRODUŽITI JESENSKU SADNJU STABLASTIH VRBA
U POSAVINI?*


Ante KRSTINIĆ i Davorin KAJBA**


SAŽETAK: Tijekom listopada 1981. godine dvogodišnje sadnice
Mona bijele vrbe V 39 (Salix alba L.) tretirane su različitim
kemijskim defolijantima i koncentracijama, kako bi se ispitaonjihov utjecaj na prijevremeno opadanje lista. Svrha ovog eksperimenta
bila je ispitivanje mogućnosti produžetka, vremena jesenske
sadnje stablastih vrba na području Posavine, gdje jesenskepoplavne vode i niske temperature zraka limitiraju trajanje podizanja
vrbovih kultura. Dobiveni su pozitivni rezultati, i kod tretiranih
sadnica i kod kontrole, u smislu produžetka jesenske sadnje
za oko 30 dana, budući rana jesenska sadnja nije hitnije utjecala
na primitak i projekciju klona V 39.


Ključne riječi: Salix alba L., klon, defolijanti.


UVOD


Vrijeme trajanja jesenske sadnje, podizanja kultura stablastih vrba
u Posavini limitirano je s jedne strane relativno kasnim završetkom vegetacije
selekcioniranog sadnog materijala, koja u pravilu nastupa krajem studenog,
te prisutnošću poplavnih voda na području porječja Save u jesen
i tijekom zime. Uz navedeno, limitirajući čimbenik duže jesenske sadnje
su i niske temperature zraka, koje se u pojedinim godinama javljaju
veC sredinom studenog ili početkom prosinca. U pravilu, jesenska sadnja
stablastih vrba može se obavljati onda, kada sadnice prijeđu u dormantnu
lazu, a to je nakon mrazeva koji uzrokuju opadanje lista. Proljetna sadnja
traje vrlo kratko, jer se može obavljati u uvjetima dormantnosii sadnica,
odsutnosti poplavnih voda, te pri temperaturama iznad 0 °C.


Kako bi ispitali mogućnost produženja vremena jesenske sadnje stablastih
vrba uz uporabu defolijanata, u jesen 1981. godine, na sugestiju referenta
za uzgoj, Šumskog gospodarstva »J. Kozarac«, Nova Gradiška, pok.
dipl. inž. Antuna Latala, osnovan je pokus s jednim klonom bijele vrbe V
39, (Salix alba L.), od kojeg su sadnice prije sadnje tretirane različitim kemijskim
sredstvima, za koje smo iz literaturnih podataka znali da djeluju


* Istraživanja su financirana putem JP »Hrvatske šume« i Ministarstva znanosti
Republike
Hrvatske
** Prof. dr. Ante Krstinić i mr. Davorin Kajba, Šumarski fakultet, Zagreb


313