DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 95 <-- 95 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630*232.4 (Salix alba L.) Sum. list CXVII (1993) 313 KAKO PRODUŽITI JESENSKU SADNJU STABLASTIH VRBA U POSAVINI?* Ante KRSTINIĆ i Davorin KAJBA** SAŽETAK: Tijekom listopada 1981. godine dvogodišnje sadnice Mona bijele vrbe V 39 (Salix alba L.) tretirane su različitim kemijskim defolijantima i koncentracijama, kako bi se ispitaonjihov utjecaj na prijevremeno opadanje lista. Svrha ovog eksperimenta bila je ispitivanje mogućnosti produžetka, vremena jesenske sadnje stablastih vrba na području Posavine, gdje jesenskepoplavne vode i niske temperature zraka limitiraju trajanje podizanja vrbovih kultura. Dobiveni su pozitivni rezultati, i kod tretiranih sadnica i kod kontrole, u smislu produžetka jesenske sadnje za oko 30 dana, budući rana jesenska sadnja nije hitnije utjecala na primitak i projekciju klona V 39. Ključne riječi: Salix alba L., klon, defolijanti. UVOD Vrijeme trajanja jesenske sadnje, podizanja kultura stablastih vrba u Posavini limitirano je s jedne strane relativno kasnim završetkom vegetacije selekcioniranog sadnog materijala, koja u pravilu nastupa krajem studenog, te prisutnošću poplavnih voda na području porječja Save u jesen i tijekom zime. Uz navedeno, limitirajući čimbenik duže jesenske sadnje su i niske temperature zraka, koje se u pojedinim godinama javljaju veC sredinom studenog ili početkom prosinca. U pravilu, jesenska sadnja stablastih vrba može se obavljati onda, kada sadnice prijeđu u dormantnu lazu, a to je nakon mrazeva koji uzrokuju opadanje lista. Proljetna sadnja traje vrlo kratko, jer se može obavljati u uvjetima dormantnosii sadnica, odsutnosti poplavnih voda, te pri temperaturama iznad 0 °C. Kako bi ispitali mogućnost produženja vremena jesenske sadnje stablastih vrba uz uporabu defolijanata, u jesen 1981. godine, na sugestiju referenta za uzgoj, Šumskog gospodarstva »J. Kozarac«, Nova Gradiška, pok. dipl. inž. Antuna Latala, osnovan je pokus s jednim klonom bijele vrbe V 39, (Salix alba L.), od kojeg su sadnice prije sadnje tretirane različitim kemijskim sredstvima, za koje smo iz literaturnih podataka znali da djeluju * Istraživanja su financirana putem JP »Hrvatske šume« i Ministarstva znanosti Republike Hrvatske ** Prof. dr. Ante Krstinić i mr. Davorin Kajba, Šumarski fakultet, Zagreb 313 |