DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 86 <-- 86 --> PDF |
njima bi bio prikazan stvaran izgled šumskih sastojina, s bitnim razlikama u sklopljenosti, sastavu i strukturi, kvantitativno i prostorno. Brzo i ekonomično pridobivanje pouzdanih i stalno nadopunjavanih podataka, kartografskih podloga, ovisi jedino o postojanju odgovarajuće računarske opreme i programske podrške, te u daljinskim istraživanjima izobraženih djelatnika. C) Nacionalne inventarizacije šuma imaju za cilj da odrede šumsko bogatstvo (površine, drvne zalihe, prirast) neke zemlje, te da periodičnim ponavljanjem ustanove razvitak, te djelovanje prirodnih i gospodarskih utjecaja na tom području. U Hrvatskoj se podaci o šumama na razini države dobivaju kao zbroj inventura po gospodarskim jedinicama. Kod toga se zbrajaju rezultati raznorodnih inventarizacija koje se razlikuju po godini inventarizacije, točnosti i intenzitetu, što utječe na konzistentnost podataka za cijelu državu. Mnoge zemlje u svijetu provode nacionalne inventarizacije šuma jedinstvenom metodologijom i s jedinstvenom točnosti. One daju vjerodostojnije podatke o šumama na razini države, a služe i kao kontrola inventura provedenih na razini šumske privrede, te za vrednovanje uspješnosti mjera šumsko-gospodarske politike. Po našem mišljenju u Hrvatskoj bi nakon stjecanja nezavisnosti bilo neophodno provesti nacionalnu inventuru šumskog bogatstva i ustanoviti kojim resursima raspolažemo tzv. nulto stanje. Racionalizacija nacionalnih inventura moguča je primjenom metoda inventarizacije u više laza ili stupnjeva, gdje bi izvor podataka za prvu fazu ili stupanj, koji površinski pokriva cijelu državu bile snimke iz Svemira. U ostalim višim fazama podaci bi se dobivali uzorkovanjem na aerosnimkama i terenskim mjerenjima. D) Poseban slučaj inventura šuma na velikim površinama je ustanovljavanje oštečenosii šuma. Pomoću multispektralnih satelitskih snimki moguće je ustanoviti površinskn raspored oštećenosti sastojina, osobito jakih i vrlo jakih oštećenja. Ti podaci bi bili nadopuna uobičajenih terestričkih inventura oštećenosti, na osnovi uzoraka. Multitemporalnim analizama mogao bi se dobiti kronološki slijed oštećenja. E) Nakon domovinskog rata 1991. godine dio hrvatskog teritorija je pod okupacijom. Uz pretpostavku postojanja odgovarajućih uređaja i kadrova, na osnovi satelitskih snimki mogao bi se dobiti djelomičan uvid u situaciju površinski izraženih fenomena na tom području, kao što su npr. razrušenost naselja, djelovanje neprijateljskog topništva po poljoprivrednim površinama, izvršene sječe šuma, opožarene šume i si. Multitemporalnc snimke omogućavaju kronološko praćenje tijeka djelovanja ratnih događanja na okoliš. ZAKLJUČAK Porast broja stanovnika na Zemlji i gospodarski razvitak stvaraju povećanu potražnju za šumskim proizvodima, što se može zadovoljiti jedino ispravnim gospodarenjem šumama, koje se mora zasnivati na načelima potrajnog gospodarenja. Potrebno je postići i trajnu ravnotežu između ekonomskog iskorišćivanja šumskih proizvoda i osiguranja socijalnih koristi od šuma, kao što je |