DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Pri tumc je odnos GIS-a i digitalne obrade satelitskih snimki interaktivan. Naime, vrlo često se obrada satelitskih snimki nastoji olakšati i poboljšati povezivanjem satelitske snimke s postojećim topografskim ili tematskim kartama da bi se dobio željeni rezultat (npr. prilikom procjene volumena ili biomase šumskih sastojina pomoću satelitskih snimki karta tipova šuma u digitalnom obilku može poslužiti za prethodnu stratifikaciju satelitske snimke). Postojanje GlS-a omogućava prostorne i vremenske analize kakve do sada nisu bile moguće. Rezultati takvih analiza jesu izlazne informacije u obliku tematskih karata, statističkih podataka i matematskih modela za ustanovljavanje mogućih smjerova razvoja i procjenu opasnosti koje pri tom razvoju prijete. To u današnjim, poremećenim ekološkim uvjetima omogućava stalno praćenje stanja šuma te donošenje pravovremenih i ispravnih odluka pri gospodarenju s njima. MOGUĆNOST PRIMJENE U HRVATSKOJ Prema iskustvima u svijetu mogu se metode daljinskih istraživanja iz svemira na području šumarstva u prvom redu primijeniti na velikim prostranstvima za nacionalne i regionalne inventure i za trajna praćenja stanja šuma i razvitka šumskih površina, osobito u manje razvijenim zemljama trećeg svijeta, te u pojasu šuma četinjača u borealnim područjima sjeverne polutke. U Hrvatskoj, kao dijelu srednje Europe mogu se također uspješno primijeniti opisane tehnologije i metoda na raznim područjima i razinama: A) Za izradu karata šumovitosti i tipova šuma u mjerilu 1:50 000 do 1:200 000 i sitnijem. Te karte mogu predstavljati jedinstveni sustav za, cijelu državu, s podjelom na listove, istovjetnom za službene topografske karte ili se mogu izraditi za pojedine šumske regije. Na njima se ne bi vidjelo samo prostiranje šumskih površina, nego bi izravno bile snimljene bitne značajke šumskih sastojina, obzirom na sklop, sastav listača i četinjača i si. Takve karte su važan izvor informacija za uspostavljanje trajno održavane banke podataka o šumama kao osnove za donošenje odluka u šumskogospodarskom i pejsažno ekološkom smislu. Ti podaci su neophodan sastavni dio budućeg jedinstvenog GlS-a, na regionalnoj, državnoj, a eventualno i na europskoj razini. B) U okviru redovitog uređivanja šuma u Hrvatskoj se izrađuju u desetogodišnjem turnusu pregledne šumsko-gospodarske karte 1:25 000 i sitnijeg za pojedine gospodarske jedinice i šumsko-gospodarska područja. U njima je za državne šume na osnovi topografskih karata prikazana unutarnja podjela šuma, te glavne prometnice i naselja. U uređajnim elaboratima za privatne šume kartografski prilozi su opterećeni nedostacima svojih izvora, uglavnom katastarskih planova: zastarjelost i neažurnost. Sastojinske prilike i razlike nisu se uglavnom do sada uopće prikazivale. Modernizacija i svakodnevna dopuna kartografskih priloga sitnijeg mjerila u uređajnim elaboratima moguća je na osnovi satelitskih snimki u obliku kolor kompozita ili digitalno klasificiranih tematskih karata. U |