DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 81 <-- 81 --> PDF |
dataka za neku snimku, po određenom algoritmu, pronađe one piksle koji unutar nekog dopuštenog rasipanja imaju istu kombinaciju podataka, kakva je ustanovljena za trening područja. Na osnovi izvršene klasifikacije automatski se kartira prostorni raspored objekata i pojava, koji su bili analizirani. Klasifikacije na osnovi samo originalnih spektralnih signatura objekata često su puta ograničene činjenicom da se mnoge vegetacijske forme u određenom trenutku vrlo slično preslikavaju. Rezultati klasifikacije mogu se poboljšati ciljanim računskim manipulacijama originalnim digitalnim zapisima, te uvođenjem u analizu dodatnih informacija, kao što su npr. nadmorske visine terena, pedološki i geološki podaci, te sezonske snimke istog terena tijekom godine, tzv. multitemporalne snimke. PRIMJERI PRIMJENE SATELITSKIH SNIMKI Mogućnost pridobivanja velikog broja podataka o pojavama na površini Zemlje, pomoću satelita, bila je prihvaćena od svjetske istraživačke i profesionalne javnosti, osobito u domeni tzv. geoznanosti, pa tako i u šumarstvu, pogotovo jer mnogi od tih podataka nisu do tada raspoloživim sredstvima uopće bili dostupni. Primjena snimki iz svemira postala je nezaobilazno sredstvo za rješavanje raznih istraživačkih i praktičnih problema. Od mnogih u stručnoj i znanstvenoj literaturi opisanih primjera primjene satelitskih snimki navest ćemo samo neke, prema područjima primjene: — ekologija: planiranje ekoloških odluka (K o 1 e j k a 1991), nadgledavanje promjena ekosustava (Carniero 1985, Harne 1991a, Beneš & Križek !991), prognoza površinske temperature šuma (Mande l 1991), modeliranje globalnog ciklusa COL, (Badhwa r & McDonal d 1986), ustanovljavanje i primjena indeksa lisne površine (Herwitz i dr. 1990, S parne r i dr. 1990). — šumska proizvodnja: procjena produktinvosti šuma (Cook i dr. 1989), ustanovljavanje temeljnice i biomase lišća (Frankli n 1986), inventarizacija šuma (Wu 1985, Schade & Dalangin 1986, Po so 1986) — karliranje tipova šuma: (Horler & Ahern 1986, Schar dt 1989, Xu 1990) — zaštita šuma: kartiranje vjetroizvala (Wieczore k 1991), otkrivanje oštećenosti šuma djelovanjem insekata, na pr. resičara Tacniotkrips incosequens Uzel (Vogelmann & Rock 1989), potkornjaka Dendroctorus ponderosae Hoph. (G i m b a r z e v s k y i dr. 1992), djelovanjem štetnih gljiva (Harne 1991b), onečišćenjem okoliša (B e r e s j o 1985, Kadro & Kunz 1985), praćenje požara (Chuvieco 1989, A n o n. 1988) — lovstvo: karte prehrambenih mogućnosti (Ormsby & Lunetta Lunett a 1987), utvrđivanje habitata određene vrste (A n o n 1987). Kada se govori o mogućnostima primjene metoda daljinskih istraživanja iz Svemira za potrebe šumskog gospodarstva mora se naglasiti da se te metode ne smiju nikada promatrati ekskluzivno, same sebi dovoljnim, nego da se satelitski podaci smatraju samo jednim od ravnopravnih izvora informacija. Daljinska istraživanja iz Svemira su samo proširenje daljinskih istraživanja, fotogrametrije i fotointerpretacije na osnovi snimanja iz |