DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 80 <-- 80 --> PDF |
lognih snimki, sličnih fotografiji, koje se izrađuju na osnovi magnetskih zapisa ili (2) digitalnom analizom zapisa na magnetskim vrpcama. Vizuelna interpretacija analognih satelitskih snimki, metodološki je slična interpretaciji aerosnimki snimljenih iz zrakoplova. Ona je uvjetovana ograničenim čovjekovim sposobnostima gledanja, zapažanja i uspoređivanja. Tako je istovremeno moguća vizuelna analiza snimki samo tri pojedinačna kanala. Za vizuelnu interpretaciju većinom se izrađuju tzv. kolor kompoziti, analogni proizvodi u boji, na osnovi pojedinačnih snimki tri izabrana kanala. Kod izrade kolor kompozita mogu se neke posebnosti pojedinih kanalai izgubiti. Zato se smatra da je za obradu skenerskih snimki najpogodnija digitalna analiza, u koju se prema potrebi, te prema raspoloživoj računarskoj tehnici i programskoj podršci, mogu uključiti podaci svih snimljenih kanala. Kompjuterska analiza digitalnih zapisa predstavlja u daljinskim istraživanjima kvalitetan napredak. Čovjek nije u mogućnosti uočiti sve razlike u crno-bijelim tonovima, te razlike u tonu, svjetlini i zasićenju boje kod snimki u boji. Uočene razlike se mogu opisati samo kvalitativno, Pojavljuju se poteškoće kod uspoređivanja dijelova jedne snimke, a osobito više snimki ili snimki iz različitog vremena. Vizuelna interpretacija je subjektivan proces i da bi se dobili konzistentni rezultati moraju se intenzivno usklađivati rezultati raznih interpretacija. Digitalnom obradom interpretacija je neovisna o slabosti ljudskih osjetila i prepuštena je, elektroničkim računarima, koji uvijek za iste podatke daju isti rezultat. Uključivanjem svih raspoloživih podataka i automatiziranjem procesa, podaci se dobivaju jednostavnije, konfornije i objektivnije. Daljinska istraživanja iz svemira omogućuju površinsku inventarizaciju objekata i njihovih stanja (tipovi šuma, oštećenosti šuma i si.) na vrlo velikim prostranstvima, koja do sada nije bilo moguće odjednom promatrati, inventarizirati i kartirati. Prepoznatljivost objekata na snimkama, npr. livade ili bukove sastojine, ovisi o njihovim refleksionim karakteristikama u spektralnom području na koje je primijenjen osjetljiv senzor. Prepoznavanje nekog objekta ili njegovog stanja moguće je u slučaju ako za njega postoji specifična spektralna signatura signifikantno različita od okolišnih objekata, te ako se objekt može eventualno prepoznati po svojem karakterističnom obliku. Nosač površinskih informacija je element slike (piksl), čije površinske dimenzije ovise o moći razlučivanja primijenjenog skenera. Tako se satelit SPOT veličina piksla za skaner HRVI (pan) iznosi -00 m- (10 X 10 m), za HRV2 400 m2 (20 x 20 m), a za skaner TM satelita LANDSAT 5 900 m2 (30 X 30 m). Tako velike površine su u prirodi rijetko homogene, zato svi piksli za određeni objekt nisu potpuno jednaki. Spektralna svojstva određenih objekata (stratuma) na površini Zemlje, npr. šumskih sastojina po vrsti drveća, starosti, oštećenosti, pa livada, vode i si., mogu se prikazati srednjom vrijednosti odbijenih valova u valnim područjima, kanalima snimke, te rasipanjem oko te srednje vrijednosti. Za rasne stratume te vrijednosti su različite. O razlikama u spektralnim signaturama i veličini rasipanja ovisi mogućnost razlikovanja pojedinih objekata. Na osnovi podataka za neke poznate objekte (primjerne površine, trening područja) elektroničko računalo ima zadaću da, između milijuna po 298 |