DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Na zadarskom području istraživali smo staru kulturu pinije u četrdesetoj


(40) i pedesetpetoj (55) godini starosti, dok smo na Rabu pratili kulturu pinije
od sadnje do konca 12. vegetacije.
Obje kulture nalaze se na geološkoj podlozi krednih vapnenaca, na kojima
se razvila tipična lesivirana crvenica s 50% učešća. U fitocenološkom
smislu kultura pinije na području Šumarije Zadar nalazi se na području šume
hrasta medunca i bijelog graba, topla varijanta (Querco-Carpinetum orientalis
H-ić 1939.), dok je na Rabu područje biljne zajednice hrasta crnike i
crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis H-ić 1958.). Što se podneblja tiče, oba
lokaliteta spadaju u zonu mediteranske klime, što prikazujemo u priloženim
klimadijagramima, (Graf. 6).


OPĆI PODACI O PINIJI (PINUS PINEA L.)


Pinija (Pinus pinea L.) kao vrsta za pošumljivanje krasa. Talijani ga nazivaju
pino domestico, ali u talijanskim provincijama nosi različite nazive
(Piemont: pin domestich, Lombardija: Pigna, Pigneul, Venecija: Pignoler,
Toscana: Pino da pinoli, Pinocchio, južna Italija: Pignara, Pignu mansu.)


Njemci ga nazivaju Pinie, Francuzi pinier, Pin parasol, Španjolci Pino
pinonero, a Englezi Stone Pine.


Prirodni areal ove vrste prostire se u području Sredozemnog mora od
Portugala do Turske i Libanona. U nas prirodno raste na otoku Mljetu,
na saplunarama, (Anić M. 1945.). Unašan je diljem našeg cijelog priobalnog
područja od Istre, Kvarnera, do najjužnijeg dijela Hrvatske, te kao parkovna
vrsta.


Pinija je prava mediteranska vrsta koja može narasti i preko 20 m u
visinu, a u promjeru doseže i do 1,5 m. Ima specifičan izgled koji se očituje
u krošnji; krošnja je najčešće spljošteno zaobljenog ili kišobranastog izgleda.
Donje grane su vodoravno otklonjene, a gornje su nešto povinute prema
gore. Kora je crvenkasto-smeđa ili sivosmeđa 2—10 cm debela.


Cvjeta u razdoblju od travnja do lipnja, a češer mu dozrijeva u jesen
druge godine i otvara se u trećoj godini. Sjeme zovemo pinjol. Prosječno u
jednom češeru nalazimo po 100 sjemenki. Ima 12 kotiledona, dužine do
6 cm.


U svom prirodnom arealu raste na nadmorskoj visini do 100 m. Najčešće
se uzgaja zbog svog dekorativnog izgleda i zbog plodova, pinjola, koji se koriste
u proizvodnji raznih slastica, ulja, a često i za jelo poput bademovog
ploda.


U svom prirodnom arealu obično prati maslinu. Svjetloljubljiva je vrsta,
a glede tla, dobro uspijeva na pješčanim, vapnenastim i silikatnim tlima.
Izraziti je kserofit. Starosna dob mu je i preko 200 godina.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA


Kultura pinije u odjelu 11 u šumskom predjelu Musapstan, podignuta
je 1936. god., a prosječna starost sastojine u vrijeme prve izmjere bila je
40 godina, a u vrijeme druge izmjere 55 godina.