DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 73     <-- 73 -->        PDF

s obje strane tih objekata. Na taj način nastojalo se ustanoviti utjecaj tih
objekata na stupanj oštećenosti okolnih šumskih sastojina.


Analizirane su šumske površine uz tzv. šumsku magistralu (asfaltiranu
cestu s postranim dubokim kanalima), uz šumske ceste, prirodne vodotoke,
isušene bare, iskopane kanale, te autoput Lipovac-Zagreb.


Uočena je povezanost stupnja oštećenosti šume i vrste prirodnih ili umjetnih
linijskih objekata uz koje se te šume nalaze (Tab. 4. i Graf. 3). Uz
isušene bare, asfaltirane ceste s dubokim postranim kanalima, te uz prokopane
kanale oštećenja su vrlo velika. Uz šumske ceste i prirodne vodotoke
oštećenost je manja. Veličina oštećenja vjerojatno ovisi o intenzitetu zahvata
u prirodne hidrološke uvjete. Manje oštećenosti uzduž autoputa Lipovac-
Zagreb, koji je izgrađen 1948. godine, mogu se eventualno tumačiti kvalitetnim
projektiranjem i izgradnjom, bez prevelikog narušavanja prirodnih
uvjeta ili/i mogućnost privikavanja tadašnjih sastojina, starih oko 50 godina,
na novonastale uvjete.


ZAKLJUČAK — CONCLUSION


Interpretacijom ICK aerosnimki mogu se dobiti statistički osigurani podaci
oštećenosti šuma za razmjeno male površinske jedinice, za sastojine.
Osim toga moguća su istraživanja utjecaja pojedinih čimbenika okoliša na
stupanj oštećenosti šuma.


Interpretacijom ICK aerosnimki šumskog bazena »Spačva« uz trenutno
stanje oštećenosti šuma na snimljom području (20. 07. 1989) ustanovljene
su i određene povezanosti stupnja oštećenosti i nekih stojbinskih i sastojinskih
čimbenika, te značajki okoliša, kao što su: biljne zajednice i njihova
sukcesija, te vrste prirodnih i umjetnih linijskih objekata u šumama. Potanko
tumačenje uočenih pojava nije u domeni inventarizacije oštećenosti
šume, nego bi istraživanja uočenih pojava trebalo nastaviti u timskom radu
znanstvenika i specijalista koji se bave proučavanjem uzroka oštećenosti
šuma.


LITERATURA — REFERENCE


C i e s 1 a, W. M. (1989): Aerial Photos for Assesment of Forest Decline — A Multi


national Overview, Journal of Forestry 87 (2): 37—41.
Hildebrandt , G. & K. Gros s (1989): Inventarizacija i opažanje sadašnjih
oštećenja šuma u SR Njemačkoj. Šum. list 113 (11—12): 279—298.
K a 1 af a d ž i ć, Z. & V. Kuša n (1990): Definiranje stupnja oštećenosti šumskog
drveća i sastojina. Šum. list 114 (10—12): 517—526.
Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R. Fintić (1990): Određivanje
stupnja oštećenosti šuma šumskog bazena »Spačva« interpretacijom
ICK aerosnimki. Studija. Zavod za istraživanja u šumarstvu. Zagreb.
kalaladžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić &R. Pernar (1993): Inventarizacije
oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj primjenom infracrvenih
kolornih (ICK) aerosnimki. Glas. šum. pokuse posebno izdanje4: 163—172.
Landauer , G. & H. H. Voss (ed.) (1989): Untersuchungen und Kartierung
von Waldaschaeden mit Methoden der Fernerkundung (Abschlussdokumentation
— Teil A), DLR, Oberpfaffenhofen.