DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*232.174.7 (Pinus pinea L.) Sum. list CXVIII (1993) 225 PINIJA (PINUS PINEA L.) KAO VRSTA ZA POŠUMLJIVANJE KRASA Ante Tomašević* SAŽETAK: U članku autor donosi podatke o uspijevanju pinije na području Šumarije Zadar, šumski predjel Musapstan i na otoku Rabu, šumski predjel Sveta Mara, odjel lb, na NPŠO Rab, s kojim gospodari Šumarski fakultet u Zagrebu. Za područje Musapstana donose se dendrometrijski podaci kulture pinije stare 40 godina kao i starosti iste kulture u 55. godini života. Za otok Rab donose se podaci za 12 godišnju manju kulturu pinije, gdje autor promatra 218 biljaka od trenutka pošumljivanja pa do 12 godina starosti i prikazuje uspjeh preživljavanja za svaku godinu, broj preživjelih biljaka, te krivulju rasta srednje visine za svaku godinu (graf. 3, 4 i 5). Ključne riječi: Pinija, pošumljivanje, preživljavanje, visinski prirast, sadnja u jame, polietenske cijevi, kras, crvenica, podneblje. UVOD I PROBLEMATIKA Problem pošumljivanja krasa star je više od jednog stoljeća, od kada se organizirano radi na pošumljivanju kraških devastiranih i degradiranih staništa. Odabir vrsta za pošumljivanje najvažniji je stručni posao, jer je dobro znano da su šumski poslovi vezani na dugi rok, a početne greške teško se ispravljaju. Iako je za naše šire kraško područje izbor vrsta za pošumljivanje vrlo velik, ustaljena je praksa da se više manje koristi alepski i crni bor, dok se veliki broj vrsta iz ovih ili onih razloga zanemaruje. Dakako, u tu zaboravljenu vrstu spada i pinija, mada ova vrsta ima svoje mjesto u pionirskoj obnovi kraških goleti, kako sa meliorativnog aspekta, tako i sa gospodarskog gledišta. U cilju zagovaranja pinije kao vrste za pošumljivanje određenih dijelova našeg krša, izvršili smo određena istraživanja, čije rezultate donosimo u ovom radu. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Za ovaj rad, istraživanja smo proveli na području Šumarije Zadar, šumski predjel Musapstan, odjel 11, te na otoku Rabu, na Nastavno pokusnom šumskom objektu Rab, s kojim upravlja Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. * Dr. Ante Tomašević, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu. |