DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 64     <-- 64 -->        PDF

nili kolornih (ICK) aerosnimki postala je u Europi i u Svijetu uobičajena
za ustanovljavanje stupnja i rasprostranjenja oštećenosti šuma (H i 1 d e-
brad i & Gros s 1989, C i e s 1 a 1989). Provode se i intenzivna istraživanja
LI svrhu operacionalizacije primjene satelitskih snimki za inventarizaciju i
nadzor oštećenosti šuma (Landaue r & Vos s 1989). Oba načina inventarizacije,
i terestrički i fotointerpretacijom, imaju u nekoj državi svoje
mjesto. Najbolje rezultate daju oba načina zajedno, kao što se to npr. radi
u SR Njemačkoj, u federalnim jedinicama Bavarska i Baden-Wuerttenberg
(Traerikne r 1985). Takav način je ondje izabran iz znanstvenih, šumarskih,
ali i iz političkih razloga. Terestričke inventure se pomoću ICK aerosnimki
nadopunjavaju i provjeravaju.


Terestričke inventure oštećenosti šuma kako su oblikovane za područje
Europske zajednice daju pouzdane podatke za razmjerno velike površinske
jedinice. Odnosi između stupnja oštećenosti i određenih stojbinskih i sastojinskih
značajki prikupljeni prilikom tih inventura dat će samo grubi uvid
u čimbenike okoliša koji utječu na oštećenost šuma. Za iscrpne analize, posebno
za manje površinske jedinice, dobiveni podaci nisu statistički dostatni
(Traenkner & Troveke 1988).


Za interpretaciju oštećenosti šumskog drveća, krošnja po krošnja, neophodne
su ICK aerosnimke u krupnijem mjerilu (1:5000 — 1:8000). Razmjerno
veliki troškovi takvog acrosnimanja uvjetovali su da je za inventuru
oštećenosti šuma na velikim površinama u Europskoj zajednici prihvaćena
metoda koja se zasniva na aerosnimanju ICK filmom u prugama, te interpretaciji
oštećenosti u sustavno raspoređenom klasterskom uzorku na snimljenoj
pruzi (Hildebrandt & Gross 1979).


Aerosnimanje cijelih površina u svrhu određivanja oštećenosti šuma
ovisit će o konkretnim prilikama u pojedinim zemljama i o odlukama šumarskih
i političkih organa, a provodit će se na područjima koja su znatno
oštećena ili koja su gospodarski i znanstveno zanimljiva, jer je interpretatacijom
tih snimki moguće:



ustanoviti i analizirati oštećenost šuma na manjim površinskim jedinicama,
sastojinama. Podaci o obujmu i površinskoj rasprostranjenosti
oštećenja statistički su osigurani,

proučavati značajke koje utječu na oštećenost šuma, kao što su npr.
nadmorska visina, ekspozicija, stanje vlažnosti i si., te doći do odgovora
o mogućem uzročniku oštećenosti,

ponovnim snimanjem doći do tijeka razvitka oštećenosti na tim
površinama.
Bez obzira na određene prednosti fotointerpretacijskih metoda, primijenit
će se terenske inventure:



ako postoje ograničenja, osobito vojne prirode, za izvršenje aerosnimanja,

ako u nekoj državi ne postoje kadrovski i instrumentalni preduvjeti
za primjenu fotointerpretacije.
Usporedba pogodnosti inventarizacije oštećenosti šuma pomoću primjernih
površina na terenu koja se primjenjuje u Europskoj zajednici i in


282