DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 63 <-- 63 --> PDF |
PRETHODNU PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630*48 »31« (CROATIA — SPACVA) Sum. list CXVII (1993) 281 OŠTEĆENOST ŠUMA I NEKI ČIMBENICI OKOLIŠA U ŠUMSKOM BAZENU »SPACVA« FOREST DAMAGE STATUS AND CERTAIN ENVIRONMENTAL FACTORS IN »SPACVA« FOREST REGION (CROATIA) Zvonimir KALAFADŽIČ, Vladimir KUŠAN, Zvonimir HORVATIC & Renata PERNAR1 SAŽETAK: Na temelju interpretacije ICK aerosnimki mogu se odrediti pouzdani statistički podaci o oštećenosti šuma za razrnjerno male površinske jedinice, za sastojine. Analizom tih podataka moguće je zaključivati i o utjecaju pojedinih čimbenika okoliša na stupanj oštećenosti šuma. Prilikom inventarizacije oštećenosti šuma šumskog bazena »Spačva«, interpretacijom ICK aerosnimki, ustanovljeni su i određeni odnosi između stupnja oštećenosti i nekih čimbenika okoliša. Utvrđen je odnos između biljnih zajednica određenih na terenu i stupnja oštećenosti u njima. Najveća oštećenost ustanovljena je u šumi hrasta lužnjaka s velikom iutilovkom i rastavljenimšašem, a najmanja u šumi hrasta lužnjaka s velikom iutilovkom i iestiljem. Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba nalazi se po oštećenosti u sredim. Isto tako uspoređivana je oštećenost i na terenu određena sukcesija vegetacije, te ustanovljeno da su najviše oštećene sastojine u kojima je došlo do izrazite promjenevlažnijih u suše biljne zajednice. Oštećenost je određivana uzduž prirodnih i umjetnih linijskih objekata u šumama. Uz isušene bare, javne puteve (asfaltne ceste s dubokim prostranim kanalima), te uz prokopane kanale oštećenost je najveća, a uz obične šumske ceste i prirodne vodotoke oštećenost je manja. Uzrok samo osrednjoj oštećenosti uz autoput Lipovac — Zagreb može biti izgradnja bez narušavanja prirodnih hidroloških uvjeta ijili prilagodba ondašnjih mlađih sastojina (1948. god.) na promijenjeneprilike. Ključne riječi: hrastove nizinske šume, Spačva (Hrvatska), oštećenost šuma, biljne zajednice, sukcesija vegetacije, fotointerpretacija, ICK aerosnimke. UVOD — INTRODUCTION Inventarizacija oštećenosti šuma provodi se terenskim opažanjima, te primjenom metoda daljinskih istraživanja. Metoda interpretacije infracrve 1 Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 41000 Zagreb, Svetošimunska 25 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 64 <-- 64 --> PDF |
nili kolornih (ICK) aerosnimki postala je u Europi i u Svijetu uobičajena za ustanovljavanje stupnja i rasprostranjenja oštećenosti šuma (H i 1 d e- brad i & Gros s 1989, C i e s 1 a 1989). Provode se i intenzivna istraživanja LI svrhu operacionalizacije primjene satelitskih snimki za inventarizaciju i nadzor oštećenosti šuma (Landaue r & Vos s 1989). Oba načina inventarizacije, i terestrički i fotointerpretacijom, imaju u nekoj državi svoje mjesto. Najbolje rezultate daju oba načina zajedno, kao što se to npr. radi u SR Njemačkoj, u federalnim jedinicama Bavarska i Baden-Wuerttenberg (Traerikne r 1985). Takav način je ondje izabran iz znanstvenih, šumarskih, ali i iz političkih razloga. Terestričke inventure se pomoću ICK aerosnimki nadopunjavaju i provjeravaju. Terestričke inventure oštećenosti šuma kako su oblikovane za područje Europske zajednice daju pouzdane podatke za razmjerno velike površinske jedinice. Odnosi između stupnja oštećenosti i određenih stojbinskih i sastojinskih značajki prikupljeni prilikom tih inventura dat će samo grubi uvid u čimbenike okoliša koji utječu na oštećenost šuma. Za iscrpne analize, posebno za manje površinske jedinice, dobiveni podaci nisu statistički dostatni (Traenkner & Troveke 1988). Za interpretaciju oštećenosti šumskog drveća, krošnja po krošnja, neophodne su ICK aerosnimke u krupnijem mjerilu (1:5000 — 1:8000). Razmjerno veliki troškovi takvog acrosnimanja uvjetovali su da je za inventuru oštećenosti šuma na velikim površinama u Europskoj zajednici prihvaćena metoda koja se zasniva na aerosnimanju ICK filmom u prugama, te interpretaciji oštećenosti u sustavno raspoređenom klasterskom uzorku na snimljenoj pruzi (Hildebrandt & Gross 1979). Aerosnimanje cijelih površina u svrhu određivanja oštećenosti šuma ovisit će o konkretnim prilikama u pojedinim zemljama i o odlukama šumarskih i političkih organa, a provodit će se na područjima koja su znatno oštećena ili koja su gospodarski i znanstveno zanimljiva, jer je interpretatacijom tih snimki moguće: — ustanoviti i analizirati oštećenost šuma na manjim površinskim jedinicama, sastojinama. Podaci o obujmu i površinskoj rasprostranjenosti oštećenja statistički su osigurani, — proučavati značajke koje utječu na oštećenost šuma, kao što su npr. nadmorska visina, ekspozicija, stanje vlažnosti i si., te doći do odgovora o mogućem uzročniku oštećenosti, — ponovnim snimanjem doći do tijeka razvitka oštećenosti na tim površinama. Bez obzira na određene prednosti fotointerpretacijskih metoda, primijenit će se terenske inventure: — ako postoje ograničenja, osobito vojne prirode, za izvršenje aerosnimanja, — ako u nekoj državi ne postoje kadrovski i instrumentalni preduvjeti za primjenu fotointerpretacije. Usporedba pogodnosti inventarizacije oštećenosti šuma pomoću primjernih površina na terenu koja se primjenjuje u Europskoj zajednici i in 282 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 65 <-- 65 --> PDF |
METODA TERESTRIČK I IC K AEROSNIMK E Method (uzorkovanjem) (cjelokupno prekrivanje) JEDINICA Terestri^l CJR Aerial photography INVENTARIZACIJE (sampling) (full coverage) Inventaiization vnit + + __lmlll_t___m____ država -state županija -province w* mp <+) i + mm uprava šuma forest direction w + 1 1 šumarija -forest district w + + fl K gospođama jedinica management unit w + + fl šumski revir forest quarter I + + swBKBMalsrt«, sastojina -stand ´ + 4- vrlo pogodno (+) uvjetno mogući zaključci very appropriate conclusions are possible only conditionally + rezultati dobro reprezentiraju rezultati nitu »tatiitieki otigurani/ stvarno «tanje /nemoguće izvođenje zaključaka results good represent the results are not statistically secured/ real situation /conclusions are not possible Tab. -Table 1: Pogodnosti metoda inventarizacije ostećenosti šuma i veličine površinskih jedinica inventarizacije - Appropriateness of forest decline nventory methods according to the inventory units area size (prema -ace. Traenkner & Troycke 1988) |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 66 <-- 66 --> PDF |
ventarizacije pomoću acrosnimki cjelokupnim prekrivanjem terena, obzirom na veličinu jedinica inventarizacije, vidi se iz Tab. 1 (Traenkne r & Troycke 1988). U Hrvatskoj se inventarizacija oštećenosti šuma opažanjima na terenu sustavno provodi na gotovo cijeloj površini od 1987. godine, metodom koja se zasniva na metodi Komisije Europske zajednice, a koja je prihvaćena gotovo u cijeloj Europi (P r p i ć i dr. 1988, Hidebrandt & Gross 1989). Uz pomoć šumarske privrede primijenjena je i inventarizacija oštećenosti šuma pomoću ICK aerosnimki na dosta velikim površinama šuma jugozapadne Hrvatske i slavonske Posavine (K a 1 a f a d ž i ć i dr. 1993). Te inventarizacije omogućuju i potanku analizu ovisnosti oštećenosti šuma i čimbenika okoliša. Ovdje ćemo navesti rezultate o odnosu oštećenosti šuma i biljnih zajednica, te sukcesije biljnih zajednica, kao i prirodnih i izgrađenih linijskih objekata u šumama kao što su kanali, prometnice, vodotoci, a koji su dobiveni interpretacijom ICK aerosnimki šumskog bazena »Spačva«. Prve aerosnimke ujedno su i trajni dokument nultoga stanja. Višenamjenskim korištenjem ICK acrosnimki moguće je sniziti troškove. Naročito je moguće korištenje istih aerosnimki za potrebe uređivanja šuma, što dokazuju i iskustva stečena vi Hrvatskoj. AEROSNIMANJE 1 METODA FOTOINTERPRETACIJE — — AERIAL PHOTOGRAPHY AND PHOTOINTERORETATION METHOD Na području šumskog bazena »Spačva« uzduž prosjeka VI. i XXIV. u smjeru sjever-jug i presjeka 15 u smjeru istok-zapad, izvršeno je 20. 7. 1989. godine aerosnimanje u ukupnoj dužini od 49,08 km (SI. 1). Snimljeno je djelomično ili u potpunosti 157 odjela na 99 aerosnimki. Srednje mjerilo snimanja iznosilo je 1:6123. Primijenjena je aero-foto kamera Zeiss LMK 305/32, te ICK film Kodak Aerochrome 2443. Razvijeni dijapozitivi snimljenih aerosnimki isporučeni su posredstvom Republičke Geodetske uprave 9. 2. 1990. godine, što znači preko 6 mjeseci iza obavljenog snimanja. Uzrok zakašnjenja je dugotrajni postupak izdavanja aerosnimki za upotrebu prema ondašnjim propisima o ONO. Isto tako prema propisima snimke su po završetku radova pohranjene u Republičkoj geodetskoj upravi u Zagrebu. Navodimo ove rokove, te nerazumne propise koji smanjuju zanimanje za primjenu modernih tehnologija u praksi i koje bi u novom zakonodavstvu trebalo mijenjati. Propisi naročito onemogućuju kasnije multidisciplinarno korištenje aerosnimki, jer jednom pohranjene snimke vrlo se teško ponovno dobivaju na uporabu. Na osnovi terenskih opažanja stabala u raznim stupnjevima oštećenosti, te njihovog kasnijeg pronalaženja na aerosnimkama, ustanovljen je način preslikavanja na aerosnimkama te načinjen fotointerpretacijski ključ. Interpretirane su vrste: hrast lužnjak (Quercus pedunculata Ehrh.), poljski jasen (Fraxinus angustifolia ssp pannonica Soo & Simon), obični grab (Carpimts betuius L.) te ostale vrste kao ostale listače (OL). Na snimkama su izlučeni stratumi, na osnovi značajki koje se uočavaju na aerosnimkama kao što su npr. veličina krošnje, sklop, vrste drveća, smje 284 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 67 <-- 67 --> PDF |
285 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 68 <-- 68 --> PDF |
sa, oštećenost i si. U svakom stratumu interpretiran je broj krošanja (stabala) u ovisnosti o njegovoj površini. Jednoličan raspored interpretiranih krošanja po stratumu postignut je pravokutnim točkastim rasterom. Metoda rastera, odnosno oblik i veličina uzorka izabrani su na osnovi prethodnih istraživanja (Kalafadžić i dr. 1990). Za svaki stratum izračunati su pokazatelji oštećenosti sastojina prema prijedlogu autora (Kalafadži ć & Kuša n 1990). Za ustanovljivanje ovisnosti oštećenosti i određenih čimbenika okoliša pogodan pokazatelj je srednja oštećenost (SO) računata po formuli Zfi-X; SO% = gdje je f; = broj stabala i-tog stupnja oštećenosti Xj = sredina intervala i-tog stupnja oštećenosti u postotnoj skali stupnjeva oštećenosti (0 = 0—10%, 1 = 11—25%, 2.1 = 26—40",,, 2.2 = 41—60",,, 3 = 61—100%, 4 = > 100%) Formula pomoću složene aritmetičke sredine, s brojem stabala u pojedinom stupnju oštećenosti kao težinom, daje srednji stupanj oštećenosti u pojedinom stratumu. REZULTATI FOTOINTERPRETAC1JE — PHOTOINTERPRETATION RESULTS Stupatij oštećenosti sastojina glede biljne zajednice i njihovu sukcesijuForest decline status according to the plant communities and their succession Uzduž prosjeka VI. i XXIV. terestrički je određeno prostiranje biljnih zajednica u dva navrata 1970. i 1989. godine. Ujedno je ustanovljena sukcesija šumske vegetacije u istom razdoblju (R a u š 1990). U istražiavnom području ustanovljene su biljne zajednice: 1. Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1971) 5. Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem (Genisto elatae- Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971) 6. Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem {Genisto elatae-Quercetuni roboris caricetosum remotae Ht.1938) 8. Tipična šuma poljskog jasena (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae typicum Glav. 1959) 10. Tipična šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 1971) 11. Šumske čistine, bare |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Tablica-TVzWe2 STUPANJ OŠTEĆENOSTI SASTOJINA OBZIROM NA BILJNE ZAJEDNICE Stand damage classes according to the plant communities Biljna zajednica Stupanj oštećenostl -Damage class Plant community 1 11-25% 2.1 26-40% Ukupno -Total m % m % m % 1 3917 36.3 6877 63.7 10794 35.6 5 6715 47.0 7585 53.0 14300 47.2 6 795 20.9 3015 79.1 3810 12.6 8 320 100 320 1.1 ukupno-total 11747 17477 29224 96.5 11 429 1.4 vodotoci/ceste -breams/roads 646 2.1 UKUPNO-TOTAL 30299 100.0 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Tablica -Table 3 STUPANJ OŠTEĆENOSTI SASTOJINA OBZIROM NA SUKCESIJU BILJNIH ZAJEDNICA Stand damage class according to the succession of plant communities Prijelaz biljne zajednice iz -u Plant community change from -to I 5-1 m 6-1 m 11-1 m ukupno m total % II 8-5 m 8-6 m 10-5 m 10-6 m 11-6 m ukupno m total % m 6-5 m , Stupanj oštećenosti Damage class 1 2.1 11-25% 26-40% 20 600 70 485 315 90 1400 6.0 94.0 80 390 170 55 235 80 1150 6.5 93.5 3800 1815 67.7 32.3 U terestrički određen profil biljnih zajednica uneseni su fotointerpretacijom dobiveni podaci o oštećenosti sastojina, te su određeni udjeli pojedinačnih stupnjeva oštećenosti sastojina po biljnim zajednicama (Tab. 2, Graf. 1). Ustanovljeno je da su stabla najoštećenija u šumi lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (6), a najmanje u šumi hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem (5). Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (1) nalazi se u sredini. Rezultate fotointerpretacijom ustanovljenog stupnja oštećenosti sastojine na mjestima gdje je došlo do sukcesije biljne zajednice prikazuje Tab. 3. i Graf. 2. U tablici su promjene u biljnim zajednicama svrstane u tri grupe glede stupanja promjene vlažnosti promatranih bijnih zajednica. Na osnovi dobvenih rezultata može se zaključiti: 1. Promjena biljne zajednice od vlažnijeg, prema bitno sušem vodnom režimu staništa (grupa I.), uvjetuje izrazito povećanje površina s višim stup |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Graf. 2 Odnos oštećenosti i sukcesije biljnili zajednica Damage class njem oštećenosti sastojina (stupanj 1 =6.0%, 2.1 =94%). To je slučaj ako biljne zajednice šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem (5), te šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (6) i pošumljenje čistine i bare prelaze u tipičnu šumu hrasta, lužnjaka i običnog graba (1). 2. Promjene izrazito vlažnih u suše biljne zajednice (grupa II.) uvjetuje također izraziti povećani udio sastojina viših stupnjeva oštećenosti (stupanj 1 = 6.5%, stupanj 2.1 = 93.5%). To je slučaj kada tipična šuma poljskog jasena (8) i tipična šuma crne johe s trušiljkom (10), te pošumljenje bare i čistine prelaze u šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem (5) i šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (6). 3. Tamo gdje se vlažnija biljna zajednica mijenja u nešto sušu, ali još uvijek dosta vlažnu zajednicu (grupa III.) nalazimo pretežno manje stupnjeve oštećenosti sastojina (stupanj 1:67.7%, stupanj 2.1:32.3%). To je slučaj ako šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (6) prelazi u šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem (5). Prirodni i izgrađeni linearni objekti u šumama i stupanj oštećenosti Presence of natural and man-made linear objects in forests and their damage status Uz određene prirodne ili po čovjeku načinjene linijske objekte, određen je površinski udio pojedinih stupnjeva oštećenosti na širini od 100 m |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Tablica-Table4 POVRŠINSKI UDIO STUPNJEVA OŠTEĆENOSTI UZ LINIJSKE OBJEKTE Vrsta linijskog Interpretirano objekta Interpreted linear ob jeli km ha 1. Isušene bare - Ameliorated marshes 1.9 38 2. Javni putevl - Public roads 9.2 92 3. Kanali -ChaneUs 12.2 244 4. AutoputUpovac-Zagreb -Highway 16.5 330 5. Prirodni vodotoci - Natural streams 29.5 590 6. Šumske ceste - Forest roads 26.6 532 Odnos oštećenostl i prirodnih te umjetnih Stupanj oštećenostl Stand damage class 1 2.1 11-25% 26-40% površinski udio u % area percentage 9.0 91.0 28.3 71.7 32.3 67.7 54.5 45.5 62.1 37.9 64.1 35.9 Graf. 3 linijskih objekata y H Stupanj oštećenostl Linijski objekti - Linear objects Damage class |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 73 <-- 73 --> PDF |
s obje strane tih objekata. Na taj način nastojalo se ustanoviti utjecaj tih objekata na stupanj oštećenosti okolnih šumskih sastojina. Analizirane su šumske površine uz tzv. šumsku magistralu (asfaltiranu cestu s postranim dubokim kanalima), uz šumske ceste, prirodne vodotoke, isušene bare, iskopane kanale, te autoput Lipovac-Zagreb. Uočena je povezanost stupnja oštećenosti šume i vrste prirodnih ili umjetnih linijskih objekata uz koje se te šume nalaze (Tab. 4. i Graf. 3). Uz isušene bare, asfaltirane ceste s dubokim postranim kanalima, te uz prokopane kanale oštećenja su vrlo velika. Uz šumske ceste i prirodne vodotoke oštećenost je manja. Veličina oštećenja vjerojatno ovisi o intenzitetu zahvata u prirodne hidrološke uvjete. Manje oštećenosti uzduž autoputa Lipovac- Zagreb, koji je izgrađen 1948. godine, mogu se eventualno tumačiti kvalitetnim projektiranjem i izgradnjom, bez prevelikog narušavanja prirodnih uvjeta ili/i mogućnost privikavanja tadašnjih sastojina, starih oko 50 godina, na novonastale uvjete. ZAKLJUČAK — CONCLUSION Interpretacijom ICK aerosnimki mogu se dobiti statistički osigurani podaci oštećenosti šuma za razmjeno male površinske jedinice, za sastojine. Osim toga moguća su istraživanja utjecaja pojedinih čimbenika okoliša na stupanj oštećenosti šuma. Interpretacijom ICK aerosnimki šumskog bazena »Spačva« uz trenutno stanje oštećenosti šuma na snimljom području (20. 07. 1989) ustanovljene su i određene povezanosti stupnja oštećenosti i nekih stojbinskih i sastojinskih čimbenika, te značajki okoliša, kao što su: biljne zajednice i njihova sukcesija, te vrste prirodnih i umjetnih linijskih objekata u šumama. Potanko tumačenje uočenih pojava nije u domeni inventarizacije oštećenosti šume, nego bi istraživanja uočenih pojava trebalo nastaviti u timskom radu znanstvenika i specijalista koji se bave proučavanjem uzroka oštećenosti šuma. LITERATURA — REFERENCE C i e s 1 a, W. M. (1989): Aerial Photos for Assesment of Forest Decline — A Multi national Overview, Journal of Forestry 87 (2): 37—41. Hildebrandt , G. & K. Gros s (1989): Inventarizacija i opažanje sadašnjih oštećenja šuma u SR Njemačkoj. Šum. list 113 (11—12): 279—298. K a 1 af a d ž i ć, Z. & V. Kuša n (1990): Definiranje stupnja oštećenosti šumskog drveća i sastojina. Šum. list 114 (10—12): 517—526. Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R. Fintić (1990): Određivanje stupnja oštećenosti šuma šumskog bazena »Spačva« interpretacijom ICK aerosnimki. Studija. Zavod za istraživanja u šumarstvu. Zagreb. kalaladžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić &R. Pernar (1993): Inventarizacije oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimki. Glas. šum. pokuse posebno izdanje4: 163—172. Landauer , G. & H. H. Voss (ed.) (1989): Untersuchungen und Kartierung von Waldaschaeden mit Methoden der Fernerkundung (Abschlussdokumentation — Teil A), DLR, Oberpfaffenhofen. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Prpić, B., N. Komlenović & Z. Seletković (1988): Propadanje šuma u SR Hrvatskoj. Sum. list 112 (5—6): 195—215. Rauš , Đ. (1990): Sukcesija šumske vegetacije u bazenu »Spačva« u razdoblju 1970—1989. god. Šum. list 114 (9—10): 341—356. Traenkner , H. (1985): Integrierte Waldzustandserfasung. IUFRO Conference: Inventorying and Monitoring Endangered Forests. Zuerich: 273—276. Traenkner, H. & A. Troycke (1988): Der Einsatz von CIR-Luftbild Programmen in Bayern. AFZ (1—3): 17—20. Forest Damage Status and Certain Environmental Factors in »Spačva« Forest Region (Croatia) Summary At first it was stated that the forest decline inventory methods using CIR AP-s with full coverage deliver statisticaly secured data for small inventory units, e. g. forest stands. This data enable conclusions about dependence of damages on environmental factors. The terrestrial sample methods are more appropriate for big inventory unist (Tab. 1). Performing the forest decline inventory in the forest region »Spačva« (Fig. 1) using CIR aerial imagery (date 20., 07. 1989, film Aerochrome Infrared 2443 Kodak, Camera LMK 305/23 Zeiss Jena, mean scale 1 : 6123, strip lenght 49,8, number of P-s 99) a connection between damages and certain environmental factors was observed. The interpreted species were: pedunculate oak (Quercus pedunculate! Erh.)< narrow-leated ash (Fraxinus angustofolia ssp pannonica Soo & Simon), hornbeam (Carpinus betulus L.) and other deciduons species together. Terrestrially cartographed forest plant communities (1) Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1971, (5) Genisto etatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971, (6) Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. 1938, (8) Leucoio-Fraxinetum angustifoliae typicum Glav. 1959, (10) Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 1971, (11) forest clearings & marches, where compared with demages. It was found that (6) is the most and (5) the least damaged, (1) is somehwere between (Tab. 2, Graph. 1). The plant communities succession determined by two successive observation in the terrain (1970 & 1989) was compared with damages found on AP-s. The most damaged were the forest stands where moist plant communities change to dryer ones (Tab. 3, Graph. 2). The damage status was determined along natural and man-made linear objects in forest. Along meliorated marshes, public rouds and channels the damages are high, along natural streams and simple forest roads are much smaller. The moderate damages along the higway Lipovac — Zagreb are probably due to the undisturbed natural hidrology and´or the accomodation possibility of younger stands to environmental changes (Tab. 4., Graph. 3). Ke y words : lowland oak forests, Spačva (Croatia), forest decline, plant communities succession of vegetation, photointerpretation, CIR-aeroal photography. |