DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Ledolom katastrofalnih razmjera zimi 1971./72. god. u cijeloj regiji, uzrokom je izrazito hiperboličnog oblika strukture posječenog broja stabala crnogorice u 1972. god. Saniranjem posljedica »sanitarnom sječom« povećalo se učešće GSP u ukupnom etatu po drvnoj masi na 82%, To se na grafikonu strukture posječenih drvnih masa odrazilo u izrazitoj spljoštenosti distribucije i nepravilnoj veličini ordinata histograma po debljinskim stupnjevima. Osim toga, visoke ordinate u nižim debljinskim stupnjevima (12,5—22,5 cm) dokazuju da distribuciji nedostaje lijevi krak, što u ostalim distribucijama nije slučaj. Ova pojava pokazuje da je u nemjerenom dijelu sastojine ispod taksacijske granice desetkovan vrlo velik broj stabalaca. Na grafikonu su izostale njihove drvne mase, koje nismo ni određivali. Ova je katastrofa ostavila dugotrajne posljedice na optimalnost struktura sastojina. ZAKLJUČAK 1. Iskustvo stečeno dugogodišnjim odabirom stabala za sječu i vođenjem evidencije sječe, može se sažeti u nekoliko slijedećih zaključaka: — Evidencije posječenih drvnih masa nisu ništa drugo nego retrospekcija podataka najodgovornijeg stručnog rada u gospodarenju šumama — odabira i obilježavanja stabala za sječu (doznake) i u struci bi trebale imati isti ponder kao i doznake. Ovo ističemo zbog toga, jer su oba postupka bez alternative. — Kontinuitet vođenja evidencija sječa zajamčen je uz dva uvjeta: postojanost prostorne razdiobe šume za koju se evidencije vode i što dulje vrijeme stručnog djelovanja istog stručnjaka provedeno na istom šumskom objektu. — Evidencija sječa su vrlo jednostavne informacije, vođenje kojih ne zahtijeva visoku stručnost ali pretpostavlja savjesnost i točnost u radu stručnjaka na terenu (korektno vođenje manuala doznake) i evidentičara u uredu, uz obostranu obvezu trajnog arhiviranja dokumenata i podataka. — U nepotpunim, netočnim ili djelomično izostalim evidencijama sječa drvnih masa, nalazimo praznine ili »sive zone« koje uzrokuju prekid kontinuiteta praćenja promjena razvitka šume, pravilnog gospodarenja i valjanog uređivanja i nanose šumskom gospodarstvu materijalne i stručne štete. 2. Iz prezentiranih evidencija posječenih drvnih masa po godinama, ophodnjicama i cijelog promatranog razdoblja (1959.—1989.), proizlaze slijedeći zaključci: — Evidencije o posječenim drvnim masama treba obvezno voditi po vrstama prihoda, a podatke analizirati i interpretirati brojčano i grafički po debljinskoj strukturi. Na taj se način proširuje dijapazon primjene podacima evidencija. — Strukture posječenih drvnih masa se bez obzira na oblik poligona frekvencija posječenog broja stabala, distribuiraju po zakonitostima normalne razdiobe. — Svojstvo istovjetnosti oblika distribucija posječenih drvnih masa je jedna ali vrlo značajna i višestruko korisna spoznaja za uspješnu analizu i ocjenu odnosa strukture realiziranog etata i drvne mase jedinice prostorne razdiobe, gdje je sječa izvršena. |