DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 54 <-- 54 --> PDF |
omjeru posječene drvne mase, moguće su pojave asimetričnosti, šiljatosti ili spljoštenosti distribucije. Odstupanje od standardiziranog normalnog oblika distribucije na grafikonima se očituje dvojako. U ekstremnim slučajevima izrazito (šiljatost, spljoštenost). Češće se na grafikonima očituje u slabo uočljivoj a u brojčanim podacima pritajenoj asimetriji. Na slici 2, gdje su prikazane strukture posječenog broja stabala (2a) i njihovih drvnih masa (2b) po vrstama prihoda i ukupno za promatrano 30- god. razdoblje (1959.—1989.) (brojčano iskazanih u tab. 2), jasno se uočavaju navedene razlike između oblika distribucija posječenog broja stabala i njihovih drvnih masa. Ni uz očigledan ekstrem na lijevom kraku unimodalne distribucije GRP, nepravilnu hiperboličnu distribuciju GSP kao ni izrazito bimodalnu distribuciju ukupnog GP- neosporno utvrđenim na grafikonima slika 2a, osnovni oblik distribucija posječenih drvnih masa na si. 2b, nije se promijenio. Ekstrem GRP iz si. 2a je na grafikonima slika 2b gotovo neuočljiv, distribucija GSP je pravilnog do spljoštenog oblika, a bimodalnost oblika GR odrazila se u jedva zamjetljivoj asimetriji lijevog kraka. Da potvrdimo utvrđenu jednoznačnost učestalosti raspodjele posječenih drvnih masa ukupnog uzorka po debljinskim stupnjevima, izračunali smo za stratume GRP, GSP i ukupni glavni prihod (GP) crnogorice, ordinate krivulja normalnih distribucija (tablica 3) i iste ucrtali na grafikone si. 2b. Uklopljene krivulje pokazuju da su empiričke distribucije istovjetne s normalnim. Istoznačnost oblika distribucija ukupno posječenih drvnih masa potvr đuju i bez komentara grafikoni struktura etata na si. 3, nacrtani prema podacima tablica 4, 5 i 6 za protekle tri ophodnjice i to: po debljinskim stupnjevima na si. 3a, po dekadskim debljinskim razredima na si. 3b i po proširenim debljinskim razredima na si. 3c. Grafikoni ukupno posječenog broja stabala po ophodnjicama istovjetni su s grafikonom sveukupnog uzorka bimodalnog oblika GP na si. 2a. Zainteresirani ih mogu naći u već spomenutom radu u Šum. listu br. 1—2 93). Za treći primjer, prikazan na grafikonima slike 4, izabrali smo tri različite distribucije posječenog broja stabala (si. 4a) iz godine 1984. (unimodalna), 1959. (bimodalna) i 1972. (hiperbolična) i distribucije njihovih drvnih masa (si. 4b). U 1984. godini posječno je od ukupno realiziranog etata 86% drvne mase kao GRP, a samo 140/0 kao GSP. Uz ovakav omjer vrsta prihoda, posječeni broj stabala i njihove drvne mase distribuiraju se po debljinskim stupnjevima u obliku jednakom ili bliskom normalnoj raspodjeli. Kao posljedica napada moljca jelovih iglica (Argyresthia fundella F. R.), povećano je učešće GSP u ukupno posječenoj drvnoj masi 1959. godine na 40 %. To se na strukturi posječenog broja stabala odrazilo u bimodalnoj distribuciji, a na grafikonu posječenih drvnih masa u šiljatosti distribucije i blagom povećanju ordinata lijevog kraka. |