DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Utjecaj doznake na promjenu strukture drvnih masa ili drvne zalihe može se utvrditi, ako se doznačena (i prosječna) drvna masa kao dio drvne zalihe razvrsta i prikaže po istoj debljinskoj strukturi kao i drvne mase sastojina ili drvna zaliha gospodarske jedinice. U tu svrhu treba krajem svake godine razvrstati doznačena i posječena stabla po sastojinama, vrstama drveća i vrstama prihoda u debljinske stupnjeve od 5 cm, kakvi se primijenjuju u uređajnoj praski Hrvatske. Za svaku sastojinu odrede se drvne mase po istim tarifama, kao i u inventurama, zbroje po debljinskim stupnjevima i izrade šumari za gosp. jedinicu. Podaci se unose u odgovarajuće obrasce i obvezno grafički prikažu. Na obvezno grafičko prikazivanje strukture realiziranog etata, odlučili smo se na osnovi dosadašnjih spoznaja o svrhovitosti ovog postupka kod analiza struktura etata po broju stabala, opisanih u radu (Šum. list 1—2/93). Grafičke slike struktura doznačenih i posječenih drvnih masa, nesumnjivo povećavaju informativnost brojčanih podataka evidencija sječa i zajedno s grafikonima posječenog broja stabala omogućuju realnu ocjenu uspješnosti provedenih doznaka. Pritom, međutim, treba voditi računa o razlici oblika distribucija između posječenog broja stabala i posječenih drvnih masa iste sastojine. Distribucije doznačenog i posječenog broja stabala nisu jednoznačne. 0vise o koncepciji doznake i strukturi populacije, a najviše o vrsti prihoda. One mogu biti unimodalne, bimodalne i hiperbolične. Strukture posječenog broja stabala oblikom ukazuju na nazočnost nenormalnih pojava i dominaciju njihovih utjecaja na razvitak. Mijenjaju oblik paralelno s porastom intenziteta nenormalnih pojava. Unimodalni oblik s porastom intenziteta nenormalne pojave postupno prelazi u bimodalni, ordinata lijeve kulminacije se povećava i uz ekstremne vrijednosti pojave (kalamiteta, katastrofe) distribucija poprima hiperbolični oblik. Strukture posječenih drvnih masa su bez, obzira na oblik distribucijeposječenog broja stabala, istovjetnog — Gaussovog zvonolikog oblika. Da dokažemo ovu tvrdnju, iznosimo nekoliko slučajeva iz gosp. jed. Belevine, iz kojih će zainteresirani lako ocijeniti zakonitost raspodjele posječenih drvnih masa po debljinskoj strukturi. Primjere iznosimo po načelu iz velikog u malo ili slijedom od normalnih struktura do različitih varijanti oblika. Doznačene i posječene drvne mase prikazat ćemo i analizirati po vrstama prihoda (GRP = glavni redoviti prihod; GIP = glavni izvanredni prihod; GSP = glavni slučajni prihod i GP = ukupni glavni prihod). U smislu statistike, to su tri stratificirana uzorka i njihov zbroj kao ukupni uzorak (GP). Svi se distribuiraju po zakonitostima normalne razdiobe, bez obzira na oblik populacije. (Zbog vrlo malog učešća GIP, ovaj prihod promatrat ćemo grafički zajedno s GRP i GP). Navedeni redoslijed prikazivanja struktura po stratumima izabran je zato, što pravilnost oblika distribucija posječenih drvnih masa ovisi o veličini uzorka i učešća pojedinog prihoda u strukturi. Što su uzorak i učešće GRP veći, oblik distribucije je bliži normalnoj i obrnuto. Sa smanjenjem uzorka doznaka ili povećanjem učešća GRP u 268 |