DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 49 <-- 49 --> PDF |
tilepca. Rezultati o realiziranom etatu na si. la i bez komentara očigledno potvrđuju ispravnost izbora metode u praktičnoj primjeni. Za bukvu i ostale listače (si. lb) je u prvoj (1950. 51.) kao i kasnijim Osnovama gospodarenja propisano — obzirom na biološku ulogu bjelogorice — povećanje učešća u omjeru smjese do 20% po drvnoj masi, što će se predvidivo postići šumskouzgojnim i sanitarnim sječama. Dijagram na si. lb pokazuje redoslijed i način realizacije ovih propisa po količini i vrsti prihoda. Redovite sječe 1952.—53., 1976.—81., a naročito 1986.—91., posljedica su nužnog zaustavljanja prejakog širenja bukve i potiskivanja jele, naročito na lokalitetima gdje je bukva dostigla ili se približila zastupljenosti u predvidivom omjeru smjese, a ujedno je i fiziološki jača od jele. Pojačana sanitarna sječa u 1971. godini uzrokovana je štetama od visokog i mokrog snijega s ledenim ovojem zimi 1971./72., što je odmah sanirano. Crnogorica je sanirana 1972. godine nakon što je snijeg okopnio, jer štete nisu bile uočljive kao kod bukve. U promatranom razdoblju (1947.—1991. — tablica 1) lučimo dvije vrste sječnih zahvata. Za dvije vremenske periode gospodarenja pod ingerencijom Šumskog gospodarstva — danas Uprave šuma — u Delnicama (1947.—50. i 1957.—63.) karakteristične su eksploatacijske sječe. U 11 godina posječeno je ukupno 41950 m3 ili 3814 m3/god., što iznosi 34% ili 3,1% godišnje od ukupnog 45-god. realiziranog etata (123231 m! ili prosječno 2739 m3/god.). U ostalim vremenskim periodima, kad je gospodario Fakultet, sječe su šumsko-uzgojnog karaktera. U 34 godine posječeno je 81281 m3 ili 2391 m3/ god., što iznosi 66% ili 1,94% godišnje od ukupnog 45-god. etata crnogorice. Ovim sječama nadoknađivana je prevelika realizacija etata iz prethodno spomenutih perioda, čime je postignuta uravnoteženost veličine konkretne drvne zalihe na razini optimalne. Iz ovog primjera zaključujemo, da su konstantno jači sječni zahvati iznad produktivnog potencijala šume uz istovremeno gospodarenje golom sječom u krugovima, pojavom propadanja jele i inicijalnog stadija prirodne izmjene vrsta (nadiranje bukve kao fiziološki jače vrste i bliže optimumu svoga areala), neosporno utjecali na sadašnje zabrinjavajuće stanje dijela prebornih šuma Gorskog kotara. Kompleks ovih utjecaja treba što hitnije razmrsiti, neprimjerene gospodarske postupke u većini slučajeva smatrati ništetnim, a buduće gospodarenje temeljiti na striktnoj primjeni znanstvenih načela u praksi. DEBLJINSKA STRUKTURA POSJEČENIH DRVNIH MASA Kod izrade Osnova gospodarenja utvrdili smo da ukupni iznosi posječenih drvnih masa po godinama ne pružaju dovoljno informacija o načinu doznake i zahvaćanja u strukture sastojina, naročito slučajnih prihoda. Globalni iznosi posječenih drvnih masa služe za kontrolu izvršenja propisa Opće osnove sječa, prema godišnjim planovima, odnosno koriste se kao jedan od pokazatelja promjena veličine drvnih masa ili drvne zalihe. Za pravilno gospodarenje taj podatak nije dovoljan. Za pravilno gospodarenje nije mjerodavna samo promjena veličine nego i strukture drvnih masa ili drvne zalihe. |