DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— kriterij j . Š afar a, koji kaže »nijedno se stablo ne smije oboriti samo zato da šuma dobije drugi oblik « (Šum. enciklopedija, sv. 111/1987: 45), i — kriterij oblikovanosti krošnje, prema kojem »pri odabiru za sječu, stabla treba doznačivati prema obliku habitusa krošnje ovim redoslijedom: stabla s krošnjom oblika rodinog gnijezda, potom s krošnjom oblika valjka, a samo iznimno s krošnjom oblika paraboloicla «.. (Križance, R., 1987: 415—417). Kriterij J. Š a f a r a uveli smo u doznaku zbog toga, da pri prevođenju sastojina iz jednog u drugi oblik gospodarenja isključimo subjektivizam. Svrha uvođenja trećeg kriterija je podizanje produkcije. U slijedu doznake prema obliku habitusa krošnje, debljinski se prirast a time i produkcija drvne mase stabala istih taksacijskih karakteristika povećavaju. Ona najbolja, s krošnjom oblika paraboloida, treba ostaviti što dulje na panju, ovisno o stanju asimilacijskog aparata u odnosu na ostale krošnje. U pojedinoj godini obavljene su dvije doznake. Najprije je obavljena »sanitarna« doznaka na cijeloj površini gosp. jedinice, a zatim redovita — do propisanog etata — u sastojinama predviđenim Općom osnovom sječa odnosno godišnjim planovima. Doznačena stabla obilježavana su kolobrojem na žilištu i prsnoj visini. Obilježavanje započinje svake godine od broja 1 i vodi se po odjelima — sastojinama. Po završenoj doznaci, obračunata je u manualima drvna masa doznačenih stabala pa istim tarifama kao i kod premjerbe (inventura). Ukupni iznosi po godinama i sastojinama su nakon kontrole izvršenih sječa uneseni u »Kontrolnu knjigu« odnosno »Evidenciju sječa«. Manuali doznake su za svaku godinu kronološki razvrstani i obrojčani te zaključeni do propisanog roka. Po isteku ophodnjice deponirani su u arhivu Uprave, tako da je kontrola prezentiranih podataka u svako doba moguća. Od dva uvriježena načina vođenja manuala doznake: unošenjem prsnih promjera doznačenih stabala u manuale — po debljinskim stupnjevima crticama (kao i u inventurama) ili pojedinačnim bilježenjem promjera kronološki po rednom broju doznake, mi smo se opredijelili za drugi način. Za usvojeni način doznake utrošak vremena terenskog rada dulji je od prvospomenutog, no u daljnjoj obradi proširuje evidencijama sječa stupanj inlormativnosti podataka o uspješnosti doznake, što je kod prvog načina u vezi uzroka doznake pojedinog stabla isključeno. Kod prvog načina bilježenja doznačenih stabala crticama, manual doz-. nake je ujedno i manual evidencije sječa. Nakon obrade odmah pokazuje debljinsku strukturu doznačenih stabala, a po obračunu drvnih masa i strukturu iste. Postupak je prihvatljiv u manje više normalno razvijenim i zdravim sastojinama. Međutim u sastojinama izloženim učestalom djelovanju negativnih biotiekih i abiotičkih čimbenika, ovaj način vođenja doznake ne daje cjelovitu sliku o pojavama, koje su značajno, a mjestimice i presudno, utjecale na razvitak sastojina i na koje se gospodarenjem moglo tek djelomično ili se uopće nije moglo gospodarskim mjerama utjecati. 263 |