DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 44     <-- 44 -->        PDF

jedinice. Današnje vanjske i unutarnje granice prostorne razdiobe su u
posljednjih 100 godina tj. od prve razdiobe izvršene 1891 92. godine (izuzev


neznatnih nužnih korekcija) postojane.


Pozitivan utjecaj kontinuiranog stručnog djelovanja i postojanosti prostorne
razdiobe na kvalitetu evidencija ističemo s razlogom. U posljednjih
40 godina, česte alternacije prevoditelja radova na jednom objektu kao i
učestale promjene prostorne razdiobe šuma Hrvatske, neosporno su — uz
ratne uvjete rada — negativno utjecale na vođenje, obradu i analizu podataka
doznake u obliku evidencije sječa.


OPIS GOSPODARSKE JEDINICE


Gospodarska jedinica Belevine detaljno je opisana u prethodnom radu


o evidenciji sječa po broju stabala (Šum. list br. 1—2/93). Ovdje podsjećamo
zainteresirane, da je to šuma jele s rebračom uzrasla na silikatima II boniteta
po tablicama Surić-Pranjić na 720—780 m nadmorske visine.
Šume ove gosp. jedinice uređuju se i planski se njima gospodari punih
100 godina; od 1891/92. kada je izrađena prva osnova gospodarenja. Tijekom
proteklog stoljeća, paralelno s promjenom vlasništva i napretkom znanstvenih
misli u uređivanju šuma, pri uređivanju i gospodarenju primijenjeno je
pet različitih metoda. Ove su promjene neosporno utjecale na dinamiku,
tempo i trend razvitka i kao nijemi svjedoci — među inim — potvrđuju uzroke
njenog sadašnjeg stanja.


Danas se šumom gospodari u prebornom obliku grupimičnim načinom.
Prema dugoročnom zacrtanom cilju gospodarenja (D. K 1 e p a c, 1954)
svojevremeno zatečene čiste sastojine jele visokog regularnog oblika prevode
se tijekom posljednja četiri decenija u mješovite sastojine jele i bukve
prebornog oblika grupimičnog načina gospodarenja.
Svjesni činjenice, da se promjene oblika i načina gospodarenja ne mogu
izvršiti u kratko vrijeme a da se prekomjerno ne naruši ionako uzdrmana
prirodna uravnoteženost, sastojine se u sklopu gosp. jedinice kao cjeline
postupno prevode u preborne, uz rigoroznu primjenu osnovnih parametara
usvojenog teoretskog modela, po kojem je šuma uređena.


Baza prevođenja i gospodarenja su optimalni teoretski modeli definirani
normalama sistema za uređivanje prebornih šuma D. K 1 e p c a, koje
smo na temelju Susmelovih i Colettovih korelacija — prema izmjerenoj
srednjoj visini dominantnih stabala (H,|,M„) — konstruirali za konkretnu
gosp. jedinicu.


ODABIR T OBILJEŽAVANJE STABALA ZA SJEČU (DOZNAKA)


U prethodnom radu opisali smo slijed realizacije doznake i jedan od
osnovnih kriterija — kriterij Kontrolne metode — prema kojem


»za sječu treba uvijek obilježiti stabla, koja smetaju boljima od sebe«.


Uz ovaj kriterij, primjenjivan tijekom cijelog promatranog razdoblja,
postupno smo uveli još dva: