DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Detaljnom vođenju i analizi evidencija sječa nisu skloni svi prevoditelji
stručnih radova. Razlozi malodušnosti, a ponekad i potcjenjivanja značaja
ovih evidencija, najvjerojatnije leže u monotoniji samoga rada, koji
usto zbog jednostavnosti ne zahtijeva visoku stručnost.


Najopasnija kvalifikacija evidencija sječa je ona, koja se javlja u podsvijesti
pojedinaca zbog kancelarijskog karaktera posla, te smatra suvišnim
birokratskim prohtjevima statistike ili aktom nepovjerenja zbog rigoroznosti
kontrole sječa.


Neodgovoran pristup vođenju i analizi evidencije sječa nanosi šumskom
gospodarstvu znatne materijalne i stručne štete.


Izostanak evidencije kao i nepotpuna ili netočna evidencija lišavaju
vjerodostojnosti dugoročne propise osnova gospodarenja. Ocjena uspješnosti
i kontrola gospodarskih postupaka je isključena. Bez evidencija, propisi osnova
gospodarenja gube važnost i prije isteka vremenskog razdoblja za koje
su sastavljene. Drugim riječima, prekida se kontinuitet praćenja dugoročnog
odnosno trajnog procesa razvitka šume, koji u krajnjem slučaju uzrokuje
prekid kontinuiteta uređivanja.


Umjesto da valjanim evidencijama sječa omogućimo prevoditeljima
radova pravilno gospodarenje, inspekciji olakšamo praćenje propisa osnova
a taksatorima pojednostavimo postupke prognoziranja budućeg razvitka i
revizija osnova, izostankom cjelovitih i korektnih evidencija samo sebi stvaramo
stručne probleme i nepotrebne troškove.


Taksaeije ionako bije glas, da je izrada osnova gospodarenja skupa. S
ovim mišljenjem nismo suglasni, jer se pritom zaboravlja vrijeme za koje
se osnove donose. Troškove izrade valja rasporediti na vremensko razdoblje
važenja osnova (10 godina). U tom slučaju troškovi izrade svi prema ostalim
troškovima izraženi u promilima i glede važnosti i značaja osnova, odnosno
programa u planiranju i kontroli gospodarenja — zanemarivi.


Problem ispravnog pristupa vođenju evidencije sječa je u načinu tumačenja
i shvaćanja njene kvalifikacije. Prema našem shvaćanju, evidencijasječa nije ništa drugo nego relrospekcija podataka doznake.


Ako je zakonđavac u pozitivnim zakonskim i stručnim propisima izričito
naglasio važnost doznake (ZOŠ i Pravilnik), tada se ista kvalifikacija
odnosi i na retrospekciju podataka doznake — na evidenciju sječa.


Ovisno o načinu vođena i potrebama, evidencija sječa može biti sadržajno
različita: sumarna ili detaljna (po debljinskoj strukturi), samo brojčana
i grafička itd.


Svrhovite su evidencije oblikovane na način da su usporedive s istovrsnim
taksacijskim podacima. Samo u tom slučaju omogućuju komparativnu
analizu utjecaja doznake na kvantitativne i kvalitativne promjene
veličine i strukture osnovnih taksacijskih elemenata šume. U tom smislu
u ovom radu iznosimo jedan primjer vođenja, obrade i analize evidencije
sječa kao pokazatelja podataka doznake. Prezentirani podaci rezultat su
vlastitih istraživanja i konkretnog 30-godišnjeg kontinuiranog stručnog rada
u tretiranoj gospodarskoj jedinici.


Na cjelovitost i kontinuitet evidencija utjecala su dva momenta. Osim
višegodišnjeg neprekidnog vođenja stručnih postupaka istog prevoditelja na
istom šumskom objektu, nije se mijenjala ni prostorna razdioba šuma gosp.


261