DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Detaljnom vođenju i analizi evidencija sječa nisu skloni svi prevoditelji stručnih radova. Razlozi malodušnosti, a ponekad i potcjenjivanja značaja ovih evidencija, najvjerojatnije leže u monotoniji samoga rada, koji usto zbog jednostavnosti ne zahtijeva visoku stručnost. Najopasnija kvalifikacija evidencija sječa je ona, koja se javlja u podsvijesti pojedinaca zbog kancelarijskog karaktera posla, te smatra suvišnim birokratskim prohtjevima statistike ili aktom nepovjerenja zbog rigoroznosti kontrole sječa. Neodgovoran pristup vođenju i analizi evidencije sječa nanosi šumskom gospodarstvu znatne materijalne i stručne štete. Izostanak evidencije kao i nepotpuna ili netočna evidencija lišavaju vjerodostojnosti dugoročne propise osnova gospodarenja. Ocjena uspješnosti i kontrola gospodarskih postupaka je isključena. Bez evidencija, propisi osnova gospodarenja gube važnost i prije isteka vremenskog razdoblja za koje su sastavljene. Drugim riječima, prekida se kontinuitet praćenja dugoročnog odnosno trajnog procesa razvitka šume, koji u krajnjem slučaju uzrokuje prekid kontinuiteta uređivanja. Umjesto da valjanim evidencijama sječa omogućimo prevoditeljima radova pravilno gospodarenje, inspekciji olakšamo praćenje propisa osnova a taksatorima pojednostavimo postupke prognoziranja budućeg razvitka i revizija osnova, izostankom cjelovitih i korektnih evidencija samo sebi stvaramo stručne probleme i nepotrebne troškove. Taksaeije ionako bije glas, da je izrada osnova gospodarenja skupa. S ovim mišljenjem nismo suglasni, jer se pritom zaboravlja vrijeme za koje se osnove donose. Troškove izrade valja rasporediti na vremensko razdoblje važenja osnova (10 godina). U tom slučaju troškovi izrade svi prema ostalim troškovima izraženi u promilima i glede važnosti i značaja osnova, odnosno programa u planiranju i kontroli gospodarenja — zanemarivi. Problem ispravnog pristupa vođenju evidencije sječa je u načinu tumačenja i shvaćanja njene kvalifikacije. Prema našem shvaćanju, evidencijasječa nije ništa drugo nego relrospekcija podataka doznake. Ako je zakonđavac u pozitivnim zakonskim i stručnim propisima izričito naglasio važnost doznake (ZOŠ i Pravilnik), tada se ista kvalifikacija odnosi i na retrospekciju podataka doznake — na evidenciju sječa. Ovisno o načinu vođena i potrebama, evidencija sječa može biti sadržajno različita: sumarna ili detaljna (po debljinskoj strukturi), samo brojčana i grafička itd. Svrhovite su evidencije oblikovane na način da su usporedive s istovrsnim taksacijskim podacima. Samo u tom slučaju omogućuju komparativnu analizu utjecaja doznake na kvantitativne i kvalitativne promjene veličine i strukture osnovnih taksacijskih elemenata šume. U tom smislu u ovom radu iznosimo jedan primjer vođenja, obrade i analize evidencije sječa kao pokazatelja podataka doznake. Prezentirani podaci rezultat su vlastitih istraživanja i konkretnog 30-godišnjeg kontinuiranog stručnog rada u tretiranoj gospodarskoj jedinici. Na cjelovitost i kontinuitet evidencija utjecala su dva momenta. Osim višegodišnjeg neprekidnog vođenja stručnih postupaka istog prevoditelja na istom šumskom objektu, nije se mijenjala ni prostorna razdioba šuma gosp. 261 |