DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 42     <-- 42 -->        PDF

U ovom radu obrađena je evidencija o posječenim drvnim masama u
istoj gosp. jedinici i za ista vremenska razdoblja. Izložena materija —
prema tome — predstavlja logičan nastavak evidencije o posječenom broju
:;tabaia.


U narednom radu obradit ćemo evidenciju po uzrocima doznake odnosno
sječe.


Parcijalno publiciranje uvjetovala je dužina članaka o pojedinoj evidenciji
u odnosu na ograničenost prostora u časopisu. Razlog su grafički
prikazi evidencija, bez kojih bi značajne pojave kao detalji nužni za pravilnu
analizu brojčanih podataka ostali nezapaženi, a evidencije bile nepotpune.


Na detaljne analize brojčanih i grafički predočenih evidencija sječa
odlučili smo se — uz razloge navedene u prvom radu — i zbog toga, što
dijelimo mišljenje većine stručnjaka o značaju doznake i evidencije sječa
u primjeni´ pravilnog gospodarenja.


Spoznaja, da su evidencije sječa logičan nastavak, odnosno sastavni dio
najodgovornijeg stručnog rada u šumskom gospodarstvu — odabira stabala
za sječu (doznake), smatrali smo potrebnim ukazati na važnost evidencija
sječa, kojima se nažalost ne pridaje uvijek odgovarajući ponder.
To ističemo s razlogom, jer samo sustavno, savjesno i korektno vođenje
kao i obvezno arhiviranje manuala doznake i evidencije sječa, jamči kontinuitet
praćenja uspješnosti doznake i utjecaja gospodarskih postupaka na
razvitak i promjene stanja sastojina.


Iako postupci doznake i evidencije sječa nemaju alternativnih riješenja,
kancelarijskom dijelu (evidencijama) ne pridaje se isti ponder kao i terenskom
(doznaci), iako oba čine nerazdvojnu cjelinu.


PROBLEM


Teoretski modeli uređivanja prebornih šuma polaze od pretpostavke
kontinuiranog optimalnog međuodnosa svih relevantnih čimbenika tijekom
njenog razvitka. To se u primjeni teško postiže, jer su sve manifestacije
razvitka šume i njena okoliša funkcije vremena u kojem se zbog uzajamnog
utjecaja okoliša na šumu i šume na okoliš neprekidno mijenjaju.


Retrospekcija dinamike i promjena tempa moguća je u svakom trenutku
bez promptnog bilježenja podataka, ali samo za one elemente razvitka
koji se trajno materijaliziraju slijedom nastojanja, kao što je npr. debljinski
prirast.


Kod ostalih elemenata razvitka manifestacije promjena treba neprekidno
pratiti i promptno bilježiti, jer samo zabilježen podatak u određenom
trenutku, omogućuje retrospekciju promjena. U ove elemente ubrajaju
se npr. drvna zaliha i evidencija sječa.


Na temelju ovih spoznaja nije teško zaključiti, da samo pravovremene
inventure i kontinuirane evidencije, redovito bilježene i arhivirane, omogućuju
retrospekciju promjena razvitka i pravovremenu pravilnu primjenu
gospodarskih postupaka odnosno pravilno gospodarenje.