DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 57     <-- 57 -->        PDF

275




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 58     <-- 58 -->        PDF

STRUKTURA POSJEĆENE DRVNE ZALIHE
NPŠO -G.j. BELEVINE 1959.-1989»
Vela i smreka: GRP*GIP D; GSPffl; Bukva i ostalo




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 59     <-- 59 -->        PDF

277




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Ledolom katastrofalnih razmjera zimi 1971./72. god. u cijeloj regiji, uzrokom
je izrazito hiperboličnog oblika strukture posječenog broja stabala crnogorice
u 1972. god. Saniranjem posljedica »sanitarnom sječom« povećalo
se učešće GSP u ukupnom etatu po drvnoj masi na 82%, To se na grafikonu
strukture posječenih drvnih masa odrazilo u izrazitoj spljoštenosti distribucije
i nepravilnoj veličini ordinata histograma po debljinskim stupnjevima.
Osim toga, visoke ordinate u nižim debljinskim stupnjevima (12,5—22,5 cm)
dokazuju da distribuciji nedostaje lijevi krak, što u ostalim distribucijama
nije slučaj. Ova pojava pokazuje da je u nemjerenom dijelu sastojine ispod
taksacijske granice desetkovan vrlo velik broj stabalaca. Na grafikonu su
izostale njihove drvne mase, koje nismo ni određivali. Ova je katastrofa ostavila
dugotrajne posljedice na optimalnost struktura sastojina.


ZAKLJUČAK


1. Iskustvo stečeno dugogodišnjim odabirom stabala za sječu i vođenjem
evidencije sječe, može se sažeti u nekoliko slijedećih zaključaka:
— Evidencije posječenih drvnih masa nisu ništa drugo nego retrospekcija
podataka najodgovornijeg stručnog rada u gospodarenju šumama — odabira
i obilježavanja stabala za sječu (doznake) i u struci bi trebale imati isti
ponder kao i doznake. Ovo ističemo zbog toga, jer su oba postupka bez alternative.
— Kontinuitet vođenja evidencija sječa zajamčen je uz dva uvjeta: postojanost
prostorne razdiobe šume za koju se evidencije vode i što dulje
vrijeme stručnog djelovanja istog stručnjaka provedeno na istom šumskom
objektu.
— Evidencija sječa su vrlo jednostavne informacije, vođenje kojih ne
zahtijeva visoku stručnost ali pretpostavlja savjesnost i točnost u radu stručnjaka
na terenu (korektno vođenje manuala doznake) i evidentičara u uredu,
uz obostranu obvezu trajnog arhiviranja dokumenata i podataka.
— U nepotpunim, netočnim ili djelomično izostalim evidencijama sječa
drvnih masa, nalazimo praznine ili »sive zone« koje uzrokuju prekid kontinuiteta
praćenja promjena razvitka šume, pravilnog gospodarenja i valjanog
uređivanja i nanose šumskom gospodarstvu materijalne i stručne štete.
2. Iz prezentiranih evidencija posječenih drvnih masa po godinama, ophodnjicama
i cijelog promatranog razdoblja (1959.—1989.), proizlaze slijedeći
zaključci:
— Evidencije o posječenim drvnim masama treba obvezno voditi po vrstama
prihoda, a podatke analizirati i interpretirati brojčano i grafički po
debljinskoj strukturi. Na taj se način proširuje dijapazon primjene podacima
evidencija.
— Strukture posječenih drvnih masa se bez obzira na oblik poligona
frekvencija posječenog broja stabala, distribuiraju po zakonitostima normalne
razdiobe.
— Svojstvo istovjetnosti oblika distribucija posječenih drvnih masa je
jedna ali vrlo značajna i višestruko korisna spoznaja za uspješnu analizu
i ocjenu odnosa strukture realiziranog etata i drvne mase jedinice prostorne
razdiobe, gdje je sječa izvršena.


ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 56     <-- 56 -->        PDF

274




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 55     <-- 55 -->        PDF

273




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 54     <-- 54 -->        PDF

omjeru posječene drvne mase, moguće su pojave asimetričnosti, šiljatosti ili
spljoštenosti distribucije.


Odstupanje od standardiziranog normalnog oblika distribucije na grafikonima
se očituje dvojako. U ekstremnim slučajevima izrazito (šiljatost,
spljoštenost). Češće se na grafikonima očituje u slabo uočljivoj a u brojčanim
podacima pritajenoj asimetriji.


Na slici 2, gdje su prikazane strukture posječenog broja stabala (2a) i
njihovih drvnih masa (2b) po vrstama prihoda i ukupno za promatrano 30-
god. razdoblje (1959.—1989.) (brojčano iskazanih u tab. 2), jasno se uočavaju
navedene razlike između oblika distribucija posječenog broja stabala i njihovih
drvnih masa.


Ni uz očigledan ekstrem na lijevom kraku unimodalne distribucije GRP,
nepravilnu hiperboličnu distribuciju GSP kao ni izrazito bimodalnu distribuciju
ukupnog GP- neosporno utvrđenim na grafikonima slika 2a, osnovni oblik
distribucija posječenih drvnih masa na si. 2b, nije se promijenio.


Ekstrem GRP iz si. 2a je na grafikonima slika 2b gotovo neuočljiv, distribucija
GSP je pravilnog do spljoštenog oblika, a bimodalnost oblika GR
odrazila se u jedva zamjetljivoj asimetriji lijevog kraka.


Da potvrdimo utvrđenu jednoznačnost učestalosti raspodjele posječenih
drvnih masa ukupnog uzorka po debljinskim stupnjevima, izračunali smo za
stratume GRP, GSP i ukupni glavni prihod (GP) crnogorice, ordinate krivulja
normalnih distribucija (tablica 3) i iste ucrtali na grafikone si. 2b.


Uklopljene krivulje pokazuju da su empiričke distribucije istovjetne s
normalnim.


Istoznačnost oblika distribucija ukupno posječenih drvnih masa potvr
đuju i bez komentara grafikoni struktura etata na si. 3, nacrtani prema podacima
tablica 4, 5 i 6 za protekle tri ophodnjice i to: po debljinskim stupnjevima
na si. 3a, po dekadskim debljinskim razredima na si. 3b i po proširenim
debljinskim razredima na si. 3c.


Grafikoni ukupno posječenog broja stabala po ophodnjicama istovjetni
su s grafikonom sveukupnog uzorka bimodalnog oblika GP na si. 2a. Zainteresirani
ih mogu naći u već spomenutom radu u Šum. listu br. 1—2 93).


Za treći primjer, prikazan na grafikonima slike 4, izabrali smo tri različite
distribucije posječenog broja stabala (si. 4a) iz godine 1984. (unimodalna),
1959. (bimodalna) i 1972. (hiperbolična) i distribucije njihovih drvnih masa
(si. 4b).


U 1984. godini posječno je od ukupno realiziranog etata 86% drvne mase
kao GRP, a samo 140/0 kao GSP. Uz ovakav omjer vrsta prihoda, posječeni
broj stabala i njihove drvne mase distribuiraju se po debljinskim stupnjevima
u obliku jednakom ili bliskom normalnoj raspodjeli.


Kao posljedica napada moljca jelovih iglica (Argyresthia fundella F. R.),
povećano je učešće GSP u ukupno posječenoj drvnoj masi 1959. godine na
40 %.


To se na strukturi posječenog broja stabala odrazilo u bimodalnoj distribuciji,
a na grafikonu posječenih drvnih masa u šiljatosti distribucije
i blagom povećanju ordinata lijevog kraka.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 53     <-- 53 -->        PDF

271




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 52     <-- 52 -->        PDF

270




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 51     <-- 51 -->        PDF

269




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Utjecaj doznake na promjenu strukture drvnih masa ili drvne zalihe može
se utvrditi, ako se doznačena (i prosječna) drvna masa kao dio drvne zalihe
razvrsta i prikaže po istoj debljinskoj strukturi kao i drvne mase sastojina
ili drvna zaliha gospodarske jedinice.


U tu svrhu treba krajem svake godine razvrstati doznačena i posječena
stabla po sastojinama, vrstama drveća i vrstama prihoda u debljinske stupnjeve
od 5 cm, kakvi se primijenjuju u uređajnoj praski Hrvatske. Za svaku
sastojinu odrede se drvne mase po istim tarifama, kao i u inventurama, zbroje
po debljinskim stupnjevima i izrade šumari za gosp. jedinicu. Podaci se
unose u odgovarajuće obrasce i obvezno grafički prikažu.


Na obvezno grafičko prikazivanje strukture realiziranog etata, odlučili
smo se na osnovi dosadašnjih spoznaja o svrhovitosti ovog postupka kod analiza
struktura etata po broju stabala, opisanih u radu (Šum. list 1—2/93).


Grafičke slike struktura doznačenih i posječenih drvnih masa, nesumnjivo
povećavaju informativnost brojčanih podataka evidencija sječa i zajedno
s grafikonima posječenog broja stabala omogućuju realnu ocjenu uspješnosti
provedenih doznaka.


Pritom, međutim, treba voditi računa o razlici oblika distribucija između
posječenog broja stabala i posječenih drvnih masa iste sastojine.


Distribucije doznačenog i posječenog broja stabala nisu jednoznačne. 0vise
o koncepciji doznake i strukturi populacije, a najviše o vrsti prihoda.
One mogu biti unimodalne, bimodalne i hiperbolične. Strukture posječenog
broja stabala oblikom ukazuju na nazočnost nenormalnih pojava i dominaciju
njihovih utjecaja na razvitak. Mijenjaju oblik paralelno s porastom intenziteta
nenormalnih pojava. Unimodalni oblik s porastom intenziteta nenormalne
pojave postupno prelazi u bimodalni, ordinata lijeve kulminacije se
povećava i uz ekstremne vrijednosti pojave (kalamiteta, katastrofe) distribucija
poprima hiperbolični oblik.


Strukture posječenih drvnih masa su bez, obzira na oblik distribucijeposječenog broja stabala, istovjetnog — Gaussovog zvonolikog oblika.


Da dokažemo ovu tvrdnju, iznosimo nekoliko slučajeva iz gosp. jed. Belevine,
iz kojih će zainteresirani lako ocijeniti zakonitost raspodjele posječenih
drvnih masa po debljinskoj strukturi.


Primjere iznosimo po načelu iz velikog u malo ili slijedom od normalnih
struktura do različitih varijanti oblika.


Doznačene i posječene drvne mase prikazat ćemo i analizirati po vrstama
prihoda (GRP = glavni redoviti prihod; GIP = glavni izvanredni prihod;
GSP = glavni slučajni prihod i GP = ukupni glavni prihod). U smislu statistike,
to su tri stratificirana uzorka i njihov zbroj kao ukupni uzorak (GP).
Svi se distribuiraju po zakonitostima normalne razdiobe, bez obzira na oblik
populacije. (Zbog vrlo malog učešća GIP, ovaj prihod promatrat ćemo grafički
zajedno s GRP i GP).


Navedeni redoslijed prikazivanja struktura po stratumima izabran je zato,
što pravilnost oblika distribucija posječenih drvnih masa ovisi o veličini
uzorka i učešća pojedinog prihoda u strukturi.


Što su uzorak i učešće GRP veći, oblik distribucije je bliži normalnoj
i obrnuto. Sa smanjenjem uzorka doznaka ili povećanjem učešća GRP u


268




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 49     <-- 49 -->        PDF

tilepca. Rezultati o realiziranom etatu na si. la i bez komentara očigledno
potvrđuju ispravnost izbora metode u praktičnoj primjeni.


Za bukvu i ostale listače (si. lb) je u prvoj (1950. 51.) kao i kasnijim Osnovama
gospodarenja propisano — obzirom na biološku ulogu bjelogorice —
povećanje učešća u omjeru smjese do 20% po drvnoj masi, što će se predvidivo
postići šumskouzgojnim i sanitarnim sječama. Dijagram na si. lb pokazuje
redoslijed i način realizacije ovih propisa po količini i vrsti prihoda.


Redovite sječe 1952.—53., 1976.—81., a naročito 1986.—91., posljedica su
nužnog zaustavljanja prejakog širenja bukve i potiskivanja jele, naročito na
lokalitetima gdje je bukva dostigla ili se približila zastupljenosti u predvidivom
omjeru smjese, a ujedno je i fiziološki jača od jele.


Pojačana sanitarna sječa u 1971. godini uzrokovana je štetama od visokog
i mokrog snijega s ledenim ovojem zimi 1971./72., što je odmah sanirano.
Crnogorica je sanirana 1972. godine nakon što je snijeg okopnio, jer štete
nisu bile uočljive kao kod bukve.


U promatranom razdoblju (1947.—1991. — tablica 1) lučimo dvije vrste
sječnih zahvata. Za dvije vremenske periode gospodarenja pod ingerencijom
Šumskog gospodarstva — danas Uprave šuma — u Delnicama (1947.—50. i
1957.—63.) karakteristične su eksploatacijske sječe. U 11 godina posječeno je
ukupno 41950 m3 ili 3814 m3/god., što iznosi 34% ili 3,1% godišnje od ukupnog
45-god. realiziranog etata (123231 m! ili prosječno 2739 m3/god.).


U ostalim vremenskim periodima, kad je gospodario Fakultet, sječe su
šumsko-uzgojnog karaktera. U 34 godine posječeno je 81281 m3 ili 2391 m3/
god., što iznosi 66% ili 1,94% godišnje od ukupnog 45-god. etata crnogorice.


Ovim sječama nadoknađivana je prevelika realizacija etata iz prethodno
spomenutih perioda, čime je postignuta uravnoteženost veličine konkretne
drvne zalihe na razini optimalne.


Iz ovog primjera zaključujemo, da su konstantno jači sječni zahvati iznad
produktivnog potencijala šume uz istovremeno gospodarenje golom sječom
u krugovima, pojavom propadanja jele i inicijalnog stadija prirodne izmjene
vrsta (nadiranje bukve kao fiziološki jače vrste i bliže optimumu svoga
areala), neosporno utjecali na sadašnje zabrinjavajuće stanje dijela prebornih
šuma Gorskog kotara. Kompleks ovih utjecaja treba što hitnije razmrsiti,
neprimjerene gospodarske postupke u većini slučajeva smatrati ništetnim, a
buduće gospodarenje temeljiti na striktnoj primjeni znanstvenih načela u
praksi.


DEBLJINSKA STRUKTURA POSJEČENIH DRVNIH MASA


Kod izrade Osnova gospodarenja utvrdili smo da ukupni iznosi posječenih
drvnih masa po godinama ne pružaju dovoljno informacija o načinu doznake
i zahvaćanja u strukture sastojina, naročito slučajnih prihoda.


Globalni iznosi posječenih drvnih masa služe za kontrolu izvršenja propisa
Opće osnove sječa, prema godišnjim planovima, odnosno koriste se kao
jedan od pokazatelja promjena veličine drvnih masa ili drvne zalihe. Za pravilno
gospodarenje taj podatak nije dovoljan. Za pravilno gospodarenje nije
mjerodavna samo promjena veličine nego i strukture drvnih masa ili drvne
zalihe.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 48     <-- 48 -->        PDF

266




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Budući da sc potonje odnosi i na sumu za koju se vodi evidencija sječa,
(o nas je — uz već navedeno — potaknulo, cla od 1959. godine, od kada smo
bili uključeni u rad Uprave NPŠO Zalesina vodimo manualc doznake na drugi
način. Ovaj rad je rezultat vođenja doznake i evidencije sječa od tada do danas,
na drugi način.


EVIDENCIJA POSJEČENIH DRVNIH MASA PO GODINAMA


Evidencija sječa drvnih masa po godinama za gosp, jedinicu NPŠO Belevine
obuhvaća vremensko razdoblje od 1947—1991. godine, tj. 45 godina, kako
je to prikazano u tablici 1 i na grafikonu slike 1.


Posebno je evidentirana crnogorica (grafikon a), a posebno bjelogorica
(grafikon b). Smreka je zbog malog učešća pribrojena jeli, a iz istih razloga
tvrde listače bukvi.


Evidencija sječa sastoji se iz tri kvalitativno različita dijela.
Od 1947.—1950. tj. od početka vođenja evidencije poslije rata (u kojem
su do tada vođene evidencije propale) do inventure 1950 51. kad je objekt
preuzeo Šumarski odjel Šumarskog fakulteta od NOO kotara Rijeka, u kontrolnoj
knjizi evidentirana je samo ukupno posječena drvna masa po godinama
i odjelima bez obzira na vrstu prihoda. Prema količini posječene drvne
mase po odjelima razvrstali smo je slobodnom procjenom na redoviti i slučajni
prihod.
Za razdoblje od 1951.—1958. god. iz uredno vođenih i arhiviranih manuala
doznake evidentirali smo oba prihoda (redovni i slučajni).
Od 1959. god. do danas osobno smo vodili doznaku i evidenciju sječa po
vrstama prihoda (redoviti, izvanredni, slučajni) i uveli evidenciju po uzrocima
doznake (grom, izvale, prelomi, šušci, ad stabla, rak, imela i dr.).


Grafikon na si. la može se podijeliti u dva dijela. Za prvi dio svojstvene
su velike oscilacije realiziranog godišnjeg etata. U drugom dijelu uspješno je
ostvareno načelo godišnje potrajnosti prihoda.


Za razdoblje od 1947.—1950. karakteristične su izrazito jake sječe, naročito
u 1948. godini, kad su šume podnijele najveći teret ekonomske blokade
bivše Jugoslavije od strane bivšeg SSSR-a. Samo u ovoj gosp. jedinici posječeno
je 1948. god. pet godišnjih etata (vidi si. la). To je kasnije (1951.—
—1958.) kompenzirano niskim godišnjim etatima realiziranim u sanitarnim
sječama (propisanim Osnovom gospodarenja) zbog zatečenog izrazito lošeg
stanja sastojina.


Od 1958. do 1963. godine objekat je u ingerenciji šumskog gospodarstva
u Delnicama s pravom Fakulteta za održavanje terenske nastave, a potom do
1969. god. ponovno u sklopu NPŠO. U razdoblju od 1958.—1963. god. nije
prekidan kontinuitet znanstvenih istraživanja.


Pojačane sječe u prvoj polovici ophodnjice 1959.—1969. svedene su smanjenim
etatima u drugoj polovici u granice propisane Osnovom gospodarenja.
Od ponovnog preuzimanja objekta (1963. godine) kao i u posljednje dvije
ophodnjice (1970.—79. i 1980.—89.) dotadašnje uređivanje i gospodarenje po
Instrukciji od 1937. godine zamijenjeno je suvremenijom metodom. Šume
se uređuju i gospodare po Novom sistemu uređivanja prebornih šuma D.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 46     <-- 46 -->        PDF

UKUPNO POSJEČENA DRVNA ZALIHA U NPŠO — GOSPODARSKA JEDINICA BELEVINE


(1. 1. 1947. — 31. 12. 1991.)
Tablica 1
Godina
sječe
god.
J e
GRP
la i
GIP
s m r e
GSP
ka B u
UKUPNO GRP
m3
k v a
GIP
i O S
GSP
t a I o
UKUPNO
Sveukupno
1947.-1991.
(1)
1947.
(2)
2102
(3) (4) (5)
2102 126 126 2228
1948. 13196 13196 13196
1949. 3422 178 3600 78 78 3678
1950. 2799 269 3068 58 58 3126
1951. 707 815 1522 52 52 1574
1952. 882 510 1392 178 71 249 1641
1953. 485 1111 1596 155 82 237 1833
1954. 524 524 62 62 586
1955. 786 786 30 30 816
1956. 1222 1222 39 39 1261
1957. 1030 420 1450 36 36 1486
1958. 1761 103 1864 38 38 1902
1959. 1759 1187 2946 6 6 2952
1960. 851 202 1053 10 10 1063
1961. 4387 221 4718 26 26 4744
1962. 3394 624 4018 48 82 130 4148
1963. 3316 57 3373 54 54 3427
1964. 1428 324 1752 1752
1965. 1217 590 1807 2 2 1809
1966. 1980 631 2611 29 29 2640
1967. 2527 773 240 3540 4 36 40 2580
1968. 1392 553 1945 16 16 1961
1969. 777 627 1404 4 4 1408
1970. 375 698 1073 15 15 1088
1971. 1406 337 1743 372 372 2115
1972. 190 141 1479 1810 11 74 85 1895
1973. 2082 384 121 2587 2 77 79 2666
1974. 2516 169 475 3160 16 6 22 3182
1975. 3359 360 327 4046 6 22 28 4074
1976. 2162 130 515 2807 175 17 192 2999
1977. 2411 569 2980 97 97 3077
1978. 1980 302 59 2341 81 55 26 162 2503
1979. 2268 404 2672 88 88 2760
1980. 1637 511 2148 11 11 2159
1981. 2224 491 2715 125 125 2840
1982. 2839 167 3006 31 31 3037
1983. 1790 169 830 2789 30 30 2819
1984. 2103 349 2452 13 13 2465
1985. 1913 483 2396 38 38 2434
1986. 2709 97 733 3539 130 130 2669
1987. 2223 11 351 2585 281 11 292 2877
1988. 2172 35 119 2326 199 17 216 2542
1989. 1906 706 2612 441 441 3053
1990. 2078 631 2709 8 8 2717
1991. 2430 601 3031 372 46 418 3449
UKUPNO 94185 2571 22260 119016 2430 155 1630 4215 123231
Godišnje
Omjer %
2093
79,14
57
2,16
495
18,70
2645
(96,58)
54
57,45
4
3,68
36
38,67
94
(3,42)
2739
100,00
Napomena: GRP — Glavni redovni prihod
GIP — Glavni izvanredni prihod


GSP — Glavni slučajni prihod




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— kriterij j . Š afar a, koji kaže
»nijedno se stablo ne smije oboriti samo zato da šuma dobije drugi oblik
« (Šum. enciklopedija, sv. 111/1987: 45), i


— kriterij oblikovanosti krošnje, prema kojem
»pri odabiru za sječu, stabla treba doznačivati prema obliku habitusa
krošnje ovim redoslijedom: stabla s krošnjom oblika rodinog gnijezda, potom
s krošnjom oblika valjka, a samo iznimno s krošnjom oblika paraboloicla
«.. (Križance, R., 1987: 415—417).
Kriterij J. Š a f a r a uveli smo u doznaku zbog toga, da pri prevođenju
sastojina iz jednog u drugi oblik gospodarenja isključimo subjektivizam.
Svrha uvođenja trećeg kriterija je podizanje produkcije. U slijedu doznake
prema obliku habitusa krošnje, debljinski se prirast a time i produkcija
drvne mase stabala istih taksacijskih karakteristika povećavaju. Ona
najbolja, s krošnjom oblika paraboloida, treba ostaviti što dulje na panju,
ovisno o stanju asimilacijskog aparata u odnosu na ostale krošnje.
U pojedinoj godini obavljene su dvije doznake. Najprije je obavljena
»sanitarna« doznaka na cijeloj površini gosp. jedinice, a zatim redovita —
do propisanog etata — u sastojinama predviđenim Općom osnovom sječa
odnosno godišnjim planovima.
Doznačena stabla obilježavana su kolobrojem na žilištu i prsnoj visini.
Obilježavanje započinje svake godine od broja 1 i vodi se po odjelima —
sastojinama.
Po završenoj doznaci, obračunata je u manualima drvna masa doznačenih
stabala pa istim tarifama kao i kod premjerbe (inventura). Ukupni
iznosi po godinama i sastojinama su nakon kontrole izvršenih sječa uneseni
u »Kontrolnu knjigu« odnosno »Evidenciju sječa«.
Manuali doznake su za svaku godinu kronološki razvrstani i obrojčani
te zaključeni do propisanog roka. Po isteku ophodnjice deponirani su u
arhivu Uprave, tako da je kontrola prezentiranih podataka u svako doba
moguća.
Od dva uvriježena načina vođenja manuala doznake: unošenjem prsnih
promjera doznačenih stabala u manuale — po debljinskim stupnjevima crticama
(kao i u inventurama) ili pojedinačnim bilježenjem promjera kronološki
po rednom broju doznake, mi smo se opredijelili za drugi način.
Za usvojeni način doznake utrošak vremena terenskog rada dulji je od prvospomenutog,
no u daljnjoj obradi proširuje evidencijama sječa stupanj inlormativnosti
podataka o uspješnosti doznake, što je kod prvog načina u
vezi uzroka doznake pojedinog stabla isključeno.
Kod prvog načina bilježenja doznačenih stabala crticama, manual doz-.
nake je ujedno i manual evidencije sječa. Nakon obrade odmah pokazuje
debljinsku strukturu doznačenih stabala, a po obračunu drvnih masa i strukturu
iste. Postupak je prihvatljiv u manje više normalno razvijenim i zdravim
sastojinama. Međutim u sastojinama izloženim učestalom djelovanju
negativnih biotiekih i abiotičkih čimbenika, ovaj način vođenja doznake ne
daje cjelovitu sliku o pojavama, koje su značajno, a mjestimice i presudno,
utjecale na razvitak sastojina i na koje se gospodarenjem moglo tek djelomično
ili se uopće nije moglo gospodarskim mjerama utjecati.


263




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 44     <-- 44 -->        PDF

jedinice. Današnje vanjske i unutarnje granice prostorne razdiobe su u
posljednjih 100 godina tj. od prve razdiobe izvršene 1891 92. godine (izuzev


neznatnih nužnih korekcija) postojane.


Pozitivan utjecaj kontinuiranog stručnog djelovanja i postojanosti prostorne
razdiobe na kvalitetu evidencija ističemo s razlogom. U posljednjih
40 godina, česte alternacije prevoditelja radova na jednom objektu kao i
učestale promjene prostorne razdiobe šuma Hrvatske, neosporno su — uz
ratne uvjete rada — negativno utjecale na vođenje, obradu i analizu podataka
doznake u obliku evidencije sječa.


OPIS GOSPODARSKE JEDINICE


Gospodarska jedinica Belevine detaljno je opisana u prethodnom radu


o evidenciji sječa po broju stabala (Šum. list br. 1—2/93). Ovdje podsjećamo
zainteresirane, da je to šuma jele s rebračom uzrasla na silikatima II boniteta
po tablicama Surić-Pranjić na 720—780 m nadmorske visine.
Šume ove gosp. jedinice uređuju se i planski se njima gospodari punih
100 godina; od 1891/92. kada je izrađena prva osnova gospodarenja. Tijekom
proteklog stoljeća, paralelno s promjenom vlasništva i napretkom znanstvenih
misli u uređivanju šuma, pri uređivanju i gospodarenju primijenjeno je
pet različitih metoda. Ove su promjene neosporno utjecale na dinamiku,
tempo i trend razvitka i kao nijemi svjedoci — među inim — potvrđuju uzroke
njenog sadašnjeg stanja.


Danas se šumom gospodari u prebornom obliku grupimičnim načinom.
Prema dugoročnom zacrtanom cilju gospodarenja (D. K 1 e p a c, 1954)
svojevremeno zatečene čiste sastojine jele visokog regularnog oblika prevode
se tijekom posljednja četiri decenija u mješovite sastojine jele i bukve
prebornog oblika grupimičnog načina gospodarenja.
Svjesni činjenice, da se promjene oblika i načina gospodarenja ne mogu
izvršiti u kratko vrijeme a da se prekomjerno ne naruši ionako uzdrmana
prirodna uravnoteženost, sastojine se u sklopu gosp. jedinice kao cjeline
postupno prevode u preborne, uz rigoroznu primjenu osnovnih parametara
usvojenog teoretskog modela, po kojem je šuma uređena.


Baza prevođenja i gospodarenja su optimalni teoretski modeli definirani
normalama sistema za uređivanje prebornih šuma D. K 1 e p c a, koje
smo na temelju Susmelovih i Colettovih korelacija — prema izmjerenoj
srednjoj visini dominantnih stabala (H,|,M„) — konstruirali za konkretnu
gosp. jedinicu.


ODABIR T OBILJEŽAVANJE STABALA ZA SJEČU (DOZNAKA)


U prethodnom radu opisali smo slijed realizacije doznake i jedan od
osnovnih kriterija — kriterij Kontrolne metode — prema kojem


»za sječu treba uvijek obilježiti stabla, koja smetaju boljima od sebe«.


Uz ovaj kriterij, primjenjivan tijekom cijelog promatranog razdoblja,
postupno smo uveli još dva:




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Detaljnom vođenju i analizi evidencija sječa nisu skloni svi prevoditelji
stručnih radova. Razlozi malodušnosti, a ponekad i potcjenjivanja značaja
ovih evidencija, najvjerojatnije leže u monotoniji samoga rada, koji
usto zbog jednostavnosti ne zahtijeva visoku stručnost.


Najopasnija kvalifikacija evidencija sječa je ona, koja se javlja u podsvijesti
pojedinaca zbog kancelarijskog karaktera posla, te smatra suvišnim
birokratskim prohtjevima statistike ili aktom nepovjerenja zbog rigoroznosti
kontrole sječa.


Neodgovoran pristup vođenju i analizi evidencije sječa nanosi šumskom
gospodarstvu znatne materijalne i stručne štete.


Izostanak evidencije kao i nepotpuna ili netočna evidencija lišavaju
vjerodostojnosti dugoročne propise osnova gospodarenja. Ocjena uspješnosti
i kontrola gospodarskih postupaka je isključena. Bez evidencija, propisi osnova
gospodarenja gube važnost i prije isteka vremenskog razdoblja za koje
su sastavljene. Drugim riječima, prekida se kontinuitet praćenja dugoročnog
odnosno trajnog procesa razvitka šume, koji u krajnjem slučaju uzrokuje
prekid kontinuiteta uređivanja.


Umjesto da valjanim evidencijama sječa omogućimo prevoditeljima
radova pravilno gospodarenje, inspekciji olakšamo praćenje propisa osnova
a taksatorima pojednostavimo postupke prognoziranja budućeg razvitka i
revizija osnova, izostankom cjelovitih i korektnih evidencija samo sebi stvaramo
stručne probleme i nepotrebne troškove.


Taksaeije ionako bije glas, da je izrada osnova gospodarenja skupa. S
ovim mišljenjem nismo suglasni, jer se pritom zaboravlja vrijeme za koje
se osnove donose. Troškove izrade valja rasporediti na vremensko razdoblje
važenja osnova (10 godina). U tom slučaju troškovi izrade svi prema ostalim
troškovima izraženi u promilima i glede važnosti i značaja osnova, odnosno
programa u planiranju i kontroli gospodarenja — zanemarivi.


Problem ispravnog pristupa vođenju evidencije sječa je u načinu tumačenja
i shvaćanja njene kvalifikacije. Prema našem shvaćanju, evidencijasječa nije ništa drugo nego relrospekcija podataka doznake.


Ako je zakonđavac u pozitivnim zakonskim i stručnim propisima izričito
naglasio važnost doznake (ZOŠ i Pravilnik), tada se ista kvalifikacija
odnosi i na retrospekciju podataka doznake — na evidenciju sječa.


Ovisno o načinu vođena i potrebama, evidencija sječa može biti sadržajno
različita: sumarna ili detaljna (po debljinskoj strukturi), samo brojčana
i grafička itd.


Svrhovite su evidencije oblikovane na način da su usporedive s istovrsnim
taksacijskim podacima. Samo u tom slučaju omogućuju komparativnu
analizu utjecaja doznake na kvantitativne i kvalitativne promjene
veličine i strukture osnovnih taksacijskih elemenata šume. U tom smislu
u ovom radu iznosimo jedan primjer vođenja, obrade i analize evidencije
sječa kao pokazatelja podataka doznake. Prezentirani podaci rezultat su
vlastitih istraživanja i konkretnog 30-godišnjeg kontinuiranog stručnog rada
u tretiranoj gospodarskoj jedinici.


Na cjelovitost i kontinuitet evidencija utjecala su dva momenta. Osim
višegodišnjeg neprekidnog vođenja stručnih postupaka istog prevoditelja na
istom šumskom objektu, nije se mijenjala ni prostorna razdioba šuma gosp.


261




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 42     <-- 42 -->        PDF

U ovom radu obrađena je evidencija o posječenim drvnim masama u
istoj gosp. jedinici i za ista vremenska razdoblja. Izložena materija —
prema tome — predstavlja logičan nastavak evidencije o posječenom broju
:;tabaia.


U narednom radu obradit ćemo evidenciju po uzrocima doznake odnosno
sječe.


Parcijalno publiciranje uvjetovala je dužina članaka o pojedinoj evidenciji
u odnosu na ograničenost prostora u časopisu. Razlog su grafički
prikazi evidencija, bez kojih bi značajne pojave kao detalji nužni za pravilnu
analizu brojčanih podataka ostali nezapaženi, a evidencije bile nepotpune.


Na detaljne analize brojčanih i grafički predočenih evidencija sječa
odlučili smo se — uz razloge navedene u prvom radu — i zbog toga, što
dijelimo mišljenje većine stručnjaka o značaju doznake i evidencije sječa
u primjeni´ pravilnog gospodarenja.


Spoznaja, da su evidencije sječa logičan nastavak, odnosno sastavni dio
najodgovornijeg stručnog rada u šumskom gospodarstvu — odabira stabala
za sječu (doznake), smatrali smo potrebnim ukazati na važnost evidencija
sječa, kojima se nažalost ne pridaje uvijek odgovarajući ponder.
To ističemo s razlogom, jer samo sustavno, savjesno i korektno vođenje
kao i obvezno arhiviranje manuala doznake i evidencije sječa, jamči kontinuitet
praćenja uspješnosti doznake i utjecaja gospodarskih postupaka na
razvitak i promjene stanja sastojina.


Iako postupci doznake i evidencije sječa nemaju alternativnih riješenja,
kancelarijskom dijelu (evidencijama) ne pridaje se isti ponder kao i terenskom
(doznaci), iako oba čine nerazdvojnu cjelinu.


PROBLEM


Teoretski modeli uređivanja prebornih šuma polaze od pretpostavke
kontinuiranog optimalnog međuodnosa svih relevantnih čimbenika tijekom
njenog razvitka. To se u primjeni teško postiže, jer su sve manifestacije
razvitka šume i njena okoliša funkcije vremena u kojem se zbog uzajamnog
utjecaja okoliša na šumu i šume na okoliš neprekidno mijenjaju.


Retrospekcija dinamike i promjena tempa moguća je u svakom trenutku
bez promptnog bilježenja podataka, ali samo za one elemente razvitka
koji se trajno materijaliziraju slijedom nastojanja, kao što je npr. debljinski
prirast.


Kod ostalih elemenata razvitka manifestacije promjena treba neprekidno
pratiti i promptno bilježiti, jer samo zabilježen podatak u određenom
trenutku, omogućuje retrospekciju promjena. U ove elemente ubrajaju
se npr. drvna zaliha i evidencija sječa.


Na temelju ovih spoznaja nije teško zaključiti, da samo pravovremene
inventure i kontinuirane evidencije, redovito bilježene i arhivirane, omogućuju
retrospekciju promjena razvitka i pravovremenu pravilnu primjenu
gospodarskih postupaka odnosno pravilno gospodarenje.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 41     <-- 41 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION
UDK 630*95:311.17 Šum. list CXVII (1993) 259


DISTRIBUCIJA DRVNIH MASA U PREBORNOJ DOZNACI


(Evidencija po godinama sječe)


Radovan KRIŽANEC*


SAŽETAK: Doznačene i posječene drvne mase iskazuju se u
evidencijama sječa ili »Kontrolnim knjigama« shodno slovu zakona
i stručnih uputa u ukupnim godišnjim brojčanim iznosima.


Za valjanu ocjenu uspješnosti provedenih doznaka i sječa,
sumarni brojčani podaci evidencija ne pružaju dovoljno elemenata
za korektnu analizu svih pojava tijekom »dosadašnjeg gospodarenja
«.


To nas je, između ostalog, potaklo da istražimo oblike deb-
Ijinskih distribucija doznačenih i posječenih drvnih masa i uz
brojčane izvršimo i grafičke analize, koje su kod analiza struktura
doznake po broju stabala opravdale primjenu.


Grafičkim analizama utvrdili smo da se bez obzira na oblik
distribucije doznake po broju stabala (unimodalna, bimodalna ili
hiperbolična), doznačene i posječene drvne mase — razvrstane po
vrstama prihoda ili ukupno — distribuiraju po zakonitostima normalne
razdiobe (Gaussovoj distribuciji). Iznađena zakonitost može
se uspješno primijeniti kao baza za simuliranje teoretskih modela
doznake.


Ključne riječ i: preborna šuma, evidencija sječa.


UVOD


Tijekom gospodarenja prebornom šumom spoznali smo da pravilno gospodarenje
osim sumarne godišnje evidencije sječa (ZOŠ, N. N. br. 52/90)
zahtijeva detaljnije vođenje i analizu podataka evidencija. U tu svrhu smo
evidencije sječa za gosp. jedinicu Belevine — NPŠO Zalesina vodili, obradili
i detaljno analizirali na tri načina: po broju stabala, po drvnoj masi
i po uzrocima sječe.


U prvom radu, publiciranom u jednom od prethodnih brojeva (1—2/
/l 993) ovog cijenjenog stručnog časopisa, detaljno smo obradili evidenciju


o posječenom broju stabala po godinama od 1959—1989 god., a samo sumarno
za razdoblje od 1947—1958 god.
Doc. dr. Radovan Križanec, Šumarski fakultet, Zagreb


259




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Križanec , R., 1986: Nastavno-pokusni šumski objekti (NPŠO) Zalesina. Glasnik
za šumske pokuse. Posebno izdanje 2: 291—296, Zagreb.
Križanec , R., 1989: Osnova gospodarenja za NPŠO gospodarsku jedinicu Belevine
(1990.—1999.). Šumarski fakultet Zagreb, 243 pp.


Križanec , R., 1989: Distribucija i projekcija krošanja u korelaciji s prsnim promjerom
stabala u jelovim šumama. Šumarski fakultet Zagreb. Disertacija.
414—417 pp.


M a t i ć, V., 1952: Doznaka u prebornim šumama. Narodni šumar. Sarajevo, 51 pp.
P o g a č n i k, F., 1947: O kontrolirani prebiralni sečnji. Gozdarski vestnik VJ:


173—176, Ljubljana.
Š a f a r, J., 1948: Doznaka stabala u prebornim šumama. Šumarstvo I (3): 47—52.
Žufa, L., 1954: Kartoteka sastojina. Šumarstvo VII (5): 301—302.
Weber , E., 1967: Grundriss der Biologischen Statistik. 6. Auflage, Stuttgart.


Manuali doznake u NPŠO gospodarskoj jedinici Belevine 1959.—1989.
»Kontrolna knjiga« za NPŠO gosp. jed. Belevine (1947.—1991.).
Pravilnik o načinu izrade šumsko gospodarskih osnova područja, osnova go


spodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama. Narodne
novine br. 42/1985., Zagreb.
Pravilnik o dopuni Pravilnika o doznaci stabala, žigosanju drvnih sortimenata,
popratnici i šumskom redu. Narodne novine br. 36/1989. Zagreb.


Uputstva za doznaku stabala i određivanje prihoda u prebornim šumama. Beograd
1937.
Zakon o šumama. Narodne novine br. 52 1990. i na osnovu ovog Zakona donesene


izmjene i dopune PRAVILNIKA od 1985. god. Narodne novine br. 6/1991. Zagreb.


Distribution of Volume of Wood in Selection Tree Marking
(Registration by felling years)


Summary


Trees marked and felled volumes of wood are expressed by registered fellings
or »Control Books« in accordance with the legislations and professional advice
given on the total annual numerical amounts.


For an adequate estimate of the success of free marking and fellings carried
out numerical data of registrations do not offer sufficient elements for correct
analysis of all phenomena in the course of »management to date«.


This, among other things, prompted us to study the forms of distributions in
view of diameter class of trees marked and felled volumes of wood, and apart
from numerical analysis graphic analysis was carried out, which in the analysis
of the structure for marking by tree numbers, justified the application.


Graphic analyses confirmed that regardless of the distribution form of marking
by tree numbers (unimodal, bimodal, or hyperbolic), the tree marked and
felled volumes of wood — divided by type of income or altogether — are distributed
according to regularity of the normal distribution (Gauss distribution).


Identified regularity can be successfully applied as a basis for simulation of
theoretical models of tree marking.


Key words : selection stand, registration of fellings.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 61     <-- 61 -->        PDF

— Pravilnost oblika distribucija posječenih drvnih masa po debljinskim
stupnjevima ovisi o veličini uzorka doznake, o vrsti i strukturi prihoda te o
učešću pojedinog prihoda u ukupno posječenoj drvnoj masi.
— Smanjenjem veličine uzorka doznake ili povećanjem učešća GSP, povećava
se vjerojatnost odstupanja strukture posječenih drvnih masa od standardizirane
normalne distribucije (asimetričnost, šiljatost, sploštenost).
— Kod najmanjih uzoraka doznake — godišnjih distribucija doznačenih
i posječenih stabala i njihovih drvnih masa, učešće pojedinog prihoda predodređuje
oblik distribucije posječenog broja stabala, a jačina odstupanja od
unimodalnog oblika (najbližeg normalnom) upućuje na moguću veličinu i
način promjene distribucije drvnih masa u odnosu na normalnu.
— Najveća vrijednost utvrđene istovjetnosti raspodjele posječenih drvnih
masa po debljinskim stupnjevima je u tome, što je ta zakonitost raspodjele
istovjetna s normalnom i omogućuje planiranje veličine i strukture doznake
simuliranjem modela doznake.
3. Zaključci doneseni pod rednim brojem 4 u radu o evidenciji posječenog
broja stabala (Šum. list br. 1—2 93.), su i zaključci ove evidencije o posječenim
drvnim masama, iznesene u ovom radu.
Svrhovitost navedenih primjera evidencija sječa trebala bi potaknuti zainteresirane
stručnjake na kontinuirano vođenje, analizu i interpretaciju brojčanih
i grafički predstavljenih evidencija sječa, jer će tako doprinijeti kontinuitetu
praćenja promjena razvitka šume, omogućili primjenu pravilnog
gospodarenja, pojednostaviti postupke uređivanja i pozitivno utjecati na povećanje
točnosti prognoziranja razvitka prebornih šuma.


LITERATURA


Alabovski , V., 1951: Doznaka stabala, Narodni šumar V (7—8): 240—244. Sarajevo.


Androić , M., 1960: Argvresthia fundella F. R. (Tineidae) — Moljac jelinih iglica


— uzročnik sušenja jele u Gorskom Kotaru. Šumarski list I960., (7—8): 203—
—215. Zagreb.
Cestar , D. & Hren , V., 1967: Prilog načinu doznake stabala kod prebornog
gospodarenja. Šumarski list XCI (11—12): 452—455, Zagreb.
E i ć, N., 1954: Vođenje evidencije sječa i obračun doznačene drvne mase. Narodni
šumar VIII (7—8): 314—321.´ Sarajevo.
E i ć, N., 1962: Priručnik za praktično uređivanje i procjenu šuma u BiH. Zavod
za izdavanje udžbenika: 131—139, Sarajevo.
Hadžiahmetović , M., 1955: Doznaka stabala, sječa i evidencija sječa na
FŠOD »Igman«. Narodni šumar IX (11—12): 495—503. Sarajevo.
Klepac , D., 1961: Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Poljop.-šum. komora
Zagreb, 46 pp.
Klepac , D., 1965: Uređivanje šuma. Nakladni zavod Znanje: 261—264, Zagreb.
Klepac , D., 1972: Istraživanja o utjecaju defolijatora na prirast jelovih šuma.


Šumarski list XCVT (1—2): 40—62, Zagreb.
Klepac , D., 1975: Gubitak prirasta u jelovim šumama koje se suše. Šumarski
institut Jastrebarsko. Radovi (23): 130—139, Zagreb.
Križan e c, R., 1969: Osnova sospodarenja za NPŠO «ospodarsku jedinicu Belevine
(1970.—1979.). Šumarski fakultet Zagreb, 142 pp.
Križance , R., 1979: Osnova gospodarenja za NPŠO gospodai sku jedinicu Belevine
(1980.—1989.). Šumarski fakultet Zagreb, 264 pp.
279