DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ma novoustanovljenom pojmu »Pluviotermički indeksi povoljnosli klime za šumsku vegetaciju« (J. Medvedović, 1992). Primjena indeksa za ocjenjivanje klimatske općekorisnosti šume je prikazana u tablici br. 1. Tablica 1. Ocjene vrijednosti klimatske općekorisnosti šuma prema indeksima povoljnosti klime Ocjene Pluviotermički indeksi Vf povoljnosti :getaciju klime za šumsku 1 2 3 KL-8, KL-5, KL-1, KL-9, KL-6, KL-2, KL-10, KL-7, KL-3, KL-18, KL-11, KL-13, KL-4, KL-19 KL-12 KL-14, KL-16, KL-15 KL-17, Raspodjela indeksa na ocjene od 1—3, temelje se na uvjerenju da je klimatska općekorisnost šume nekog područja veća što su klimatske prilike tog područja nepovoljnije. Zato su indeksi najveće nepovoljnosti klime (KL—1 ... i KL—19) uključeni u ocjenu 3, a indeksi najveće povoljnosti (KL—8 ... i KL—12) uključeni su u ocjenu 1. Pretpostavimo da je potrebno utvrditi vrijednost općekorisnosti šume na nekoj površini kojoj se mijenja dosadašnja namjena radi izgradnje npr. autoputa. Radi prenamjene šumske površine, šumarstvu treba isplatiti naknadu (između ostalog i) za općekorisnost šume, i to u visini njene vrijednosti. Klimatska vrijednost može se odrediti tako, da se iz karte indeksa očita pripadnost indeksu povoljnosti klime mjesta za kojeg je određena prenamjena, i iz tablice br. 1 očita se odgovarajuća ocjena. Za ostale funkcije koriste se ocjene prema klasifikaciji autora B. Prpića. Još samo preostaje obrazložiti uvjerenje, zašto višu ocjenu dobivaju područja u kojima vlada nepovoljnija, a nižu ocjenu područja u kojima je klima povoljnija. To je zbog toga što u nepovoljnijim klimatima šuma »više znači« za sav okolni živi svijet, a njena obnova na nekom drugom mjestu određenom radi prenamjene je teška i skupocjena. U povoljnijim klimatima šuma manje utječe na opću povoljnost klime i lako se obnavlja. ZDRAVSTVENO STANJE ŠUMA Zdravstveno stanje šuma je u novije vrijeme znatno narušeno (B. P rpić, N. Komlenović, Z. Seletković, J. Medvedović, 1988). Zasad gotovo i nije moguće razgraničiti uzroke narušavanja zdravlja, odnosno propadanja šuma, jer se šume nalaze pod utjecajem prirodnih promjena (promjena opće klime) i neprirodnih uvjeta životne sredine (industrijsko i prometno onečišćenje, hidromelioracije). Kada bi uspjeli razgraničiti utjecaje, mogli bi djelotvornije intervenirati u iznalaženju najpovoljnijeg načina gospodarenja šumama u novonastalim životnim prilikama. Jedna mogućnost za razgraničenje prirodnih, i to klimatskih utjecaja od ostalih, je Karta pluviotermičkih povoljnosti klime za šumsku vegeta |