DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 36 <-- 36 --> PDF |
na raspravi, značajan korak u razvoju šumarske, odnosno ekološke znanosti. U skoroj budućnosti indeksi povoljnosti klime moće će se definirati svim važnijim klimatskim elementima i pojavama, jer je već započelo prikupljanje podataka a i osnivanje klimatoloških postaja u šumskom okruženju. Prvi radovi o pluviotermiji imali su za cilj da prikažu ideju o najvećoj i najmanjoj povoljnosti klime, zatim mogućnost prikaza vrijednosti više klimatskih elemenata jednim brojnim izrazom, kao i njihov učinak na šumsku vegetaciju. Relativne vrijednosti pojedinih indeksa u rasponu između indeksa najveće i najmanje povoljnosti klime objavljeni su u »ŠUMARSKOM LISTU« Br. 9—10, 1992. godine. UVOD Već i sadašnji stupanj razvoja ideje o pluviotermičkim indeksima povoljnosti klime za šumsku vegetaciju može imati primjenu za brojna prethodna istraživanja. Jedna mogućnost primjene je istraživanje »karakterističnog « (tipičnog) sastava biljnih vrsta šumskih zajednica u »karakterističnim « (tipičnim) povoljnostima klime. Druga mogućnost je istraživanje biomase pojedinih biljnih vrsta jedne šumske zajednice u različitim povoljnostima klime, zatim istraživanje odnosa klime i reljefa ili podzemnih voda te mnoga druga. Budući da se biomasa biljaka u različitim povoljnostima klime već istražuje (ŠUMARSKI INSTITUT), a prvi će rezultati biti objavljeni u 1993. godini, za sada se prikazuje primjena samo za utvrđivanje općekorisnih funkcija šuma, zdravstvenog stanja šumskih sastojina i energetske bilance tipova šuma. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUME Općekorisne funkcije šume ili općekorisnost je dobrobit koju šuma samim svojim postojanjem čini čitavom živom svijetu. Ne samo u šumi, već i na nešumskim, od šume udaljenim prostorima, šuma utječe na stanje u atmosferi, na formiranje opće klime i mikroklime, na očuvanje izvorišta čiste vode i na mnoga druga zbivanja koja čuvaju životni prostor u prirodnom obliku. Sveukupna vrijednost dobrobiti svih šuma je toliko velika, da se ne može ni sa čime mjeriti, ali vrijednost pojedinih njenih dijelova je moguće utvrditi, parcijalno, za svaki njen dio zasebno, što je i nužno, jer se oni bitno razlikuju prema svojoj izravnoj koristi za okolni prostor. Do sada su primjenjivane razne metode temeljene na znanstvenim spoznajama, a nakon što je dr. Branimir P r p i ć, redovni sveučilišni profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu objavio članak pod naslovom »O vrijednosti općekorisnih funkcija šume«, u Šumarskom listu br. 6—8, 1992., moguće je objektivnije utvrditi stvarnu općekorisnost šume. Primjenom opisane klasifikacije i ocjene vrijednosti općekorisnosti, šumarski stručnjaci mogu za neki određeni predjel, za dio šume, tj. za neku šumsku sastojinu, odrediti stvarnu vrijednost izraženu mjerljivim pokazateljem. Uz potpuno prihvaćanje i podršku klasifikacije i ocjena autora B. Prpića predlaže se da se u klimatskoj funkciji šume ocjene 1—3 odrede pre 254 |