DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 35 <-- 35 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630*232:551.58.002 Sura. list CXVII (1993) 253 PRIMJENA PLUVIOTERMIČKIH INDEKSA POVOLJNOSTI KLIME ZA ŠUMSKU VEGETACIJU Juraj MEDVEDOVIĆ* SAŽETAK: Pluviolermički indeksi povoljnosti klime za šumsku vegetaciju mogu se uspješno primijeniti za brojna ekološka istraživanja u šumarstvu. Prikazan je način primjene za utvrđivanje vrijednosti općekorisnih funkcija šume, zdravstvenog stanjašumskih sastojina i energetske bilanse tipova šuma. Za svaku navedenu mogućnost primjene, prikazane su dosadašnje znanstvene spoznaje suvremenih istraživača i prijedlozi za daljnja istraživanja, u očekivanju novih vrijednih spoznaja. K l j u č n e r i j e č i: Pluviotermički indeksi povoljnosti klime za šumsku vegetaciju, općekorisne funkcije šume, zdravstveno stanje, energetska bilanca. PREDGOVOR U časopisu Šumarskog instituta »RADOVI« Vol. 27, Br. 1, 1992., objavljen je članak autora J. Medvedovića s naslovom »Pluviotermički indeksi povoljnosti klime za šumsku vegetaciju« i karta indeksa Hrvatske, u višebojnom tisku, u mjerilu 1:1,350.000. Recenzenti članka prof, dr B. Prpi ć sa Šumarskog fakulteta, Zagreb i mr J. Milkovi č iz Državnog Hidrometeorološkog zavoda, Zagreb, ocijenili su članak kao »prethodno priopćenje «, u kojem se prikazuje originalna ideja, ali se preporučuje autoru da u daljnim istraživanjima uključi i druge klimatske elemente kao što su relativna vlažnost zraka, isparavanje, učestalost i jačina vjetra. Autor indeksa ne samo da prihvaća preporuke recenzenata, već im i zahvaljuje na njihovom doprinosu u stvaranju novog pojma važnog za daljnja znanstvena istraživanja životnih prilika šumskih staništa. Odmah nakon objave članka o indeksima povoljnosti klime, nekoliko uglednih šumarskih znanstvenika zatražilo je od autora obrazloženje o nesuglasju između, s jedne strane vrijednosti indeksa povoljnosti klime, i s druge stanja vegetacije, odnosno šumske proizvodnje u nekim dijelovima Hrvatske. U Šumarskom domu je 1. travnja ove godine održano predavanje s raspravom o indeksima, a sadržaj rasprave je objavljen u »ŠUMARSKOM LISTU« Br. 3—5, 1993. godine. Iako je nedostatak indeksa u tome što su utvrđeni na temelju samo dva klimatska elementa (temperature i oborine), ipak su, prema zaključku * Dr Juraj Medvedović, Šumarski institut Jastrebarsko 253 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 36 <-- 36 --> PDF |
na raspravi, značajan korak u razvoju šumarske, odnosno ekološke znanosti. U skoroj budućnosti indeksi povoljnosti klime moće će se definirati svim važnijim klimatskim elementima i pojavama, jer je već započelo prikupljanje podataka a i osnivanje klimatoloških postaja u šumskom okruženju. Prvi radovi o pluviotermiji imali su za cilj da prikažu ideju o najvećoj i najmanjoj povoljnosti klime, zatim mogućnost prikaza vrijednosti više klimatskih elemenata jednim brojnim izrazom, kao i njihov učinak na šumsku vegetaciju. Relativne vrijednosti pojedinih indeksa u rasponu između indeksa najveće i najmanje povoljnosti klime objavljeni su u »ŠUMARSKOM LISTU« Br. 9—10, 1992. godine. UVOD Već i sadašnji stupanj razvoja ideje o pluviotermičkim indeksima povoljnosti klime za šumsku vegetaciju može imati primjenu za brojna prethodna istraživanja. Jedna mogućnost primjene je istraživanje »karakterističnog « (tipičnog) sastava biljnih vrsta šumskih zajednica u »karakterističnim « (tipičnim) povoljnostima klime. Druga mogućnost je istraživanje biomase pojedinih biljnih vrsta jedne šumske zajednice u različitim povoljnostima klime, zatim istraživanje odnosa klime i reljefa ili podzemnih voda te mnoga druga. Budući da se biomasa biljaka u različitim povoljnostima klime već istražuje (ŠUMARSKI INSTITUT), a prvi će rezultati biti objavljeni u 1993. godini, za sada se prikazuje primjena samo za utvrđivanje općekorisnih funkcija šuma, zdravstvenog stanja šumskih sastojina i energetske bilance tipova šuma. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUME Općekorisne funkcije šume ili općekorisnost je dobrobit koju šuma samim svojim postojanjem čini čitavom živom svijetu. Ne samo u šumi, već i na nešumskim, od šume udaljenim prostorima, šuma utječe na stanje u atmosferi, na formiranje opće klime i mikroklime, na očuvanje izvorišta čiste vode i na mnoga druga zbivanja koja čuvaju životni prostor u prirodnom obliku. Sveukupna vrijednost dobrobiti svih šuma je toliko velika, da se ne može ni sa čime mjeriti, ali vrijednost pojedinih njenih dijelova je moguće utvrditi, parcijalno, za svaki njen dio zasebno, što je i nužno, jer se oni bitno razlikuju prema svojoj izravnoj koristi za okolni prostor. Do sada su primjenjivane razne metode temeljene na znanstvenim spoznajama, a nakon što je dr. Branimir P r p i ć, redovni sveučilišni profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu objavio članak pod naslovom »O vrijednosti općekorisnih funkcija šume«, u Šumarskom listu br. 6—8, 1992., moguće je objektivnije utvrditi stvarnu općekorisnost šume. Primjenom opisane klasifikacije i ocjene vrijednosti općekorisnosti, šumarski stručnjaci mogu za neki određeni predjel, za dio šume, tj. za neku šumsku sastojinu, odrediti stvarnu vrijednost izraženu mjerljivim pokazateljem. Uz potpuno prihvaćanje i podršku klasifikacije i ocjena autora B. Prpića predlaže se da se u klimatskoj funkciji šume ocjene 1—3 odrede pre 254 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ma novoustanovljenom pojmu »Pluviotermički indeksi povoljnosli klime za šumsku vegetaciju« (J. Medvedović, 1992). Primjena indeksa za ocjenjivanje klimatske općekorisnosti šume je prikazana u tablici br. 1. Tablica 1. Ocjene vrijednosti klimatske općekorisnosti šuma prema indeksima povoljnosti klime Ocjene Pluviotermički indeksi Vf povoljnosti :getaciju klime za šumsku 1 2 3 KL-8, KL-5, KL-1, KL-9, KL-6, KL-2, KL-10, KL-7, KL-3, KL-18, KL-11, KL-13, KL-4, KL-19 KL-12 KL-14, KL-16, KL-15 KL-17, Raspodjela indeksa na ocjene od 1—3, temelje se na uvjerenju da je klimatska općekorisnost šume nekog područja veća što su klimatske prilike tog područja nepovoljnije. Zato su indeksi najveće nepovoljnosti klime (KL—1 ... i KL—19) uključeni u ocjenu 3, a indeksi najveće povoljnosti (KL—8 ... i KL—12) uključeni su u ocjenu 1. Pretpostavimo da je potrebno utvrditi vrijednost općekorisnosti šume na nekoj površini kojoj se mijenja dosadašnja namjena radi izgradnje npr. autoputa. Radi prenamjene šumske površine, šumarstvu treba isplatiti naknadu (između ostalog i) za općekorisnost šume, i to u visini njene vrijednosti. Klimatska vrijednost može se odrediti tako, da se iz karte indeksa očita pripadnost indeksu povoljnosti klime mjesta za kojeg je određena prenamjena, i iz tablice br. 1 očita se odgovarajuća ocjena. Za ostale funkcije koriste se ocjene prema klasifikaciji autora B. Prpića. Još samo preostaje obrazložiti uvjerenje, zašto višu ocjenu dobivaju područja u kojima vlada nepovoljnija, a nižu ocjenu područja u kojima je klima povoljnija. To je zbog toga što u nepovoljnijim klimatima šuma »više znači« za sav okolni živi svijet, a njena obnova na nekom drugom mjestu određenom radi prenamjene je teška i skupocjena. U povoljnijim klimatima šuma manje utječe na opću povoljnost klime i lako se obnavlja. ZDRAVSTVENO STANJE ŠUMA Zdravstveno stanje šuma je u novije vrijeme znatno narušeno (B. P rpić, N. Komlenović, Z. Seletković, J. Medvedović, 1988). Zasad gotovo i nije moguće razgraničiti uzroke narušavanja zdravlja, odnosno propadanja šuma, jer se šume nalaze pod utjecajem prirodnih promjena (promjena opće klime) i neprirodnih uvjeta životne sredine (industrijsko i prometno onečišćenje, hidromelioracije). Kada bi uspjeli razgraničiti utjecaje, mogli bi djelotvornije intervenirati u iznalaženju najpovoljnijeg načina gospodarenja šumama u novonastalim životnim prilikama. Jedna mogućnost za razgraničenje prirodnih, i to klimatskih utjecaja od ostalih, je Karta pluviotermičkih povoljnosti klime za šumsku vegeta |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 38 <-- 38 --> PDF |
čiju. To bi se moglo učiniti lako, da se prvo izradi Karta šumskih zajednica Hrvatske u istom mjerilu kao što je karta indeksa (1:1 350 000, i to kao transparent matrica), te da se te dvije karte međusobno preklope. Ako se usporedbom karata utvrdi da se jedna šumska zajednica nalazi na području više različitih indeksa povoljnosti klime, znači da se radi o zajednici ili širokoj klimatskoj (ekološkoj) amplitudi, ili se ona ponegdje nalazi tamo gdje joj nije prirodno mjesto. To se također ne može odmah saznati. Zato je potrebno izraditi i treću kartu — Kartu zdravstvenog stanja šuma u Hrvatskoj. Preklopimo li sve tri karte, za očekivati je da ćemo uspjeti raci međuovisnost između različitih povoljnosti klime, areala šumskih zajednica i zdravstvenog stanja. Različite razine zdravstvenog stanja unutar jedne šumske zajednice vjerojatno će biti razgraničene granicama između različitih indeksa povoljnosti klime. Ako će se ova očekivanja ostvariti saznat ćemo da je razina zdravlja posljedica njene pripadnosti različitim pluviotermičkim režimima. Dakako da na zdravlje djeluju i drugi čimbenici, no njih ćemo lakše sagledati kada izdvojimo klimu kao presudnog ekološkog čimbenika u rasprostranjenosti šumskih zajednica. ENERGETSKA BILANCA TIPOVA ŠUMA Pojam energetike je u šumarstvu vezan uz količinu energije koju sadrži oranska materija proizvedena u šumi procesom asimilacije. Takav oblik energije je u materiji fiksiran i pasivan, a koristi se tek nakon eksploatacije šuma za izradu statičkih elemenata (građevinarstvo, pokućstvo), za kemijsku preradu (celuloza) i za proizvodnju topline (ogrijev). No, osim takve energije u šumi postoji još jedan oblik energije — to je energija života u šumi, energija pretvorbe nežive, anorganske materije u živu, organsku, kao i energija koja se oslobađa biološkom razgradnjom organske materije na mjestu njenog postanka, u šumi. Energija života u šumi ima svoj izvor u energiji Sunca. Šumsko drveće i sav biljni svijet prihvaća energiju Sunca, ali ne jednako, a i ne koristi ju nejednako. Kada bi mogli spoznati kako omogućiti najpovoljniju raspodjelu energije u šumu koja je pokretač i poslijediea životne energije, kao i one koja nastaje razgradnjom, mogli bismo prirodne procese usmjeriti na povećanje biljne proizvodnje uz očuvanje stabilnosti prirodnih resursa. Energetsku bilancu moguće je spoznati na način da se prvo utvrdi energetski režim pojedinih šumskih zajednica, odnosno ekološko-gospodarskih tipova šume. Energetski režim može se utvrditi mikroklimatskim istraživanjima primjenom nove melodc i novih mjernih instrumenata (J. Medvedović , 1991). U tu su svrhu već osnovane mikroklimatske stanice na Medvednici, Bilogori i u dolini rijeke Česme. Čim se dobiju prvi rezultati mjerenja, provest će se aerofotosnimanja infrakolor filmom. Energetski režim će biti prikazan infra-kolornim učinkom i brojčanim izrazom vrijednosti mikroklimatskih elemenata, koji su rezultanta energetskih zbivanja. Lako će se nakon toga izraditi energetska bilanca. Vjerojatno će se saznati odgovor na pitanje: zašto se ne može svugdje postići »normala« (D. Cestar , et al., 1979, 1982), kao što je to primijećeno u dijelovima nekih gospodarskih jedinica (Sljeme-Medvedgradske šume, |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Zapadni Papuk), iako je njihova primjena bila uspješna na teritoriji gotovo cijele Hravtske. Kada će se utvrditi energetska bilanca tipova šuma na reprezentativnim objektima (mikroklimatske stanice), primijenit će se pluviotermički indeksi povoljnosti klime i karta indeksa za prikaz prostorne raspodjele energije u šumama, jer su indeksi posljedica energetskog djelovanja Sunca na Zemlju. ZAKLJUČCI Pluviotermički indeksi povoljnosti klime za šumsku vegetaciju mogu se najuspješnije primijeniti za utvrđivanje: 1. Općekorisnih funkcija šume, 2. Zdravstevnog stanja šume, 3. Energetske bilance tipova šuma. LITERATURA Cestar, D., Hren, V., K o v a č e v i ć, Z., M a r t i n o v ić, J., Pelcer, Z. (1979): Ekološko-gospodarski tipovi šuma Slavonskog gorja. »Radovi« br. 39, Šumarski institut, Jastrebarsko. Zagreb. Cestar, D., Hren, V., Kovačević, Z., Martinuvić, J., Pelcer, Z. (1982): Ekološko-gospodarski tipovi šuma Hrvatskog Zagorja. »Radovi« br. 48, Šumarski institut, Jastrebarsko. Zagreb. Medvedović , J. (1988): Intensität des Tannenabsterbens unter verschiedenen ökologischen Bedingungen Nordkroatiens. 5. IUFRO Tannensymposium. Zvolen. Medvedović , J. (1991): Microclimatic research using new methods and new measure instrument. 10. Svjetski kongres šumarstva. Pariz. Medvedović , J. (1992): Pluviotermički indeksi povoljnosti klime za šumsku vegetaciju. »Radovi« vol.27, br. 1. Šumarski institut, Jastrebarsko. Zagreb. Medvedović , J. (1992): Karla pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime za šumsku vegetaciju. »Radovi« vol. 27, br. 1, Šumarski institut, Jastrebarsko. Zagreb. Prpić , B. (1975): Posljedice promjene šumske fitoklime u ekosustavu poplavne šume hrasta lužnjaka. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, posebno izdanje, knjiga II, Centar za znanstveni rad. Vinkovci. Prpić, B., Komlenović, N., Sei e tko vi ć, Z. (1988): Propadanje šuma u Hrvatskoj. Šumarski list br. 5—6. Zagreb. Prpić , B. (1992): O vrijednosti općekorisnih funkcija šume. Šumarski list br. 6—8. Zagreb. Sekcija za uređivanje šuma Požega (1985): Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu »Zapadni Papuk« (I i II). Požega. Sekcija za uređivanje šuma Zagreb (1987): Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu »Sljeme-Medvedgradske šume. Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Application of Fluvial — Thermic Indexes of Climate Favourability for Forest Vegetation Summary Pluvial-thermic indexes of climate favourability for forest vegetation can be successfully applied to numerous ecological investigations in forestry. The article presents a method of application for determination of the value of generally beneficial functions of a forest, state of health of forest stands and energetic balance of forest types. For every listed possibility for application scientific achievements of modern investigation are shown up to the present time and proposals made for further investigations in anticipation of new achievements. Key words : Pluvial-thermic indexes of climate favourability for forest vegetation, general beneficial forest functions, state of health, energy balance. |