DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 18 <-- 18 --> PDF |
SUKCESIJA JEDNE CRNOBOROVE KULTURE PODIGNUTE NA KRŠU Od časa, kada je šumarniku c. k. šumarskog ureda u Gorici Josipu Kollern , najprije u Istri (šuma Kornerija) a zatim, 1859. godine, kod Trsta (Bazovica) uspjelo pošumljivanje sa sadnicama crnog bora ta je vrsta postala pionirskom pošumljivanja kraških degradiranih površina. Pionirska, jer se uspjelo podići tisuće ha crnoborovih kultura iz kojih se koristi drvo ali pionirske, danas uglavnom i primarne, koje će poboljšati stanišne uvjete za obnovu autohtone vegetacije — sastojina listača. Kako se to ostvaruje za jednu sastojinu opisao je mr. Bojan Počka r u Gozdarskom vestniku br. 10/1992. Konkretna kultura crnog bora nalazi se u predjelu Tolsten vrh GGE Kras. Sastojina je stara 82 + 2 godine s drvnom masom 270,5 + 37,4 m;1/ha, temeljnice 34,7 m-, visine 19,5 + 1,1 m i brojem stabala 409 +64 po ha. Pojedini dijelovi sa sklopom 1,0 a pojedini s manjim sve do 0,5. Kako se uz pomladak crnog bora pomladile i neke listače autor je udio pojedinih vrsta utvrdio: — po sklopu sastojine prosječno: crni jasen 7%, crni grab 13%, hrast 54% i crni bor 26(l/„; — po ekspoziciji osojna sa 14305 komada po ha: crni jasen 9%, crni grab 18%, hrast 41%, i crni bor 32%,, a na prisojnoj strani po ha bilo je ukupno 20556 jedinki uz učešće crnog jasena 6%, crnog graba 8%, hrasta 64% i crnog bora 22»,.,; — visine stabalaca iznosile su crnog jasena 1,88 + 0,30 m, crnog graba 2,77 + 0,40m, hrasta 0,57 +0,15m i crnog bora 1,61 + 0,34 m. Da li je sav podmladak listača sjemenskog ili izdanačkog porijekla nije navedeno. Navedimo, da se i crni bor naseljava u sastojine listača kako pokazuje primjer u sastojinama između Selaca i Novog u Kvarnerskom primorju. O. Piškorić Rubbia , Konrad: Fünfundzwanzig Jahre Karstaufforstung in Krain. Laibach 1912., str. 16. |