DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 133 <-- 133 --> PDF |
je nalazio lijepu riječ i razumijevanje za sve naše probleme. Iz njega je zračio optimizam, a na teškoće se nije obazirao. Stalno nas je kontrolirao i gurao naprijed govoreći da se samo preko trn ja može stići do zvijezda. Bio je veliki esteta, čovjek široke kulturne i temeljite naobrazbe, čije je osnove stekao zajedno sa svojim prijateljem i dugogodišnjim suradnikom akademikom Anićem u senjskoj gimnaziji. Obojica su bili izuzetne i snažne, ali na prvi pogled suprotne ličnosti. Oni su se, međutim, savršeno dopunjava li. Sa akademikom Mirkom Vidakovićem za ustrojstvo Instituta nalazili su uzore u najboljim šumarskim institutima u Europi i Americi. Osnova uspjeha bio je po njima rad, sposobnosti i moderna oprema. Najveći dio te opreme i danas je u funkciji. Ing. Ante Lovrić bio je u svojstvu ravnatelja obaju Instituta toliko zauzet organizacijskim pitanjima da se nije dospio udubljivati u probleme znanstvenoistraživačkog rada. Nije se imao sreće baviti svojom specijalnošću, kao svi ostali njegovi suradnici. Unatoč toga pokazao je izniman smisao za istraživački rad što proizlazi iz njegovih izvješća sa brojnih studijskih putovanja, te znanstvenih i stručnih radova. Kontakti sa stranim ekspertima, te proučavanje strane literature bili su mu olakšani budući da je dobro govorio engleski, njemački i talijanski. Njegove hrabre ideje nisu bile uvijek shvaćene već su nailazile na otpore. Međutim, svi oni koji su ih prihvaćali i mogli slijediti ubrzo su spoznali da su one ispravne i da najkraćim putem vode do cilja. Našeg ravnatelja nismo ispratili s tugom i suzama, već uzdignuta čela, ponosni što smo bili njegovi suradnici. Neobično smo zadovoljni što smo u njegovo djelo ugradili i dio sebe. Iza njega ostaje moderan Institut, brojni rasadnici, deseci tisuća hektara kultura i očuvanih šuma. Umjesto suza i plača zaželjeli smo mu da ga na vječni počinak prate valovi Nov ljanskog mora, cvrkut ptica, šum borovih kultura i stoljetnih hrastova, a da njegov put u šumarsku vječnost bude posut slojem mekih iglica i latica prvih proljetnih cvjetova. Za sve ono što je ing. Lovrić učinio za naš Institut, struku i domovinu nam Hrvatsku, neka mu je vječna slava i hvala. BIBLIOGRAFIJA a) Studijski radovi 1. Present conditions and more important occuring in Yugoslavian silviculture. Međunarodni seminar, Prag 1956. 2. Uzgoj i selekcija topola u Italiji (sa I. Herpkom), Topola, br. 9, 1959. 3. Plantažni uzgoj topola u Italiji (sa I. Herpkom), Topola, br. 9, 1959. 4. Problemi očetinjavanja u Jugoslaviji. Savjetovanje povodom 100-godišnjice proslave šumarske nastave, Zagreb, 1960. b) Stručni radovi 5. Opći pregled šumarskih prilika u SAD — Školstvo, Organizacija šumarske službe i znanstvenoistraživački rad. Izvješće grupe šumarskih stručnjaka sa puta po SAD, Beograd 1953. 6. Šumarstvo NR Hrvatske. Razvoj šumarstva i drvne industrije Jugoslavije 1945.—1956. g., Beograd 1959. 7. Izvještaj o poslovanju Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH za 1958. godinu. Obavijesti Instituta, Zagreb 1959. 8. Plan i program radova Instituta za šumarska i lovna istraživanja za 1959. godinu, Zagreb 1959. 9. Uputstva za osnivanje rasadnika četinjača ubrzanog rasta, Zagreb 1960. (rukopis predan Jug. savjetodavnom centru za poljoprivredu i šumarstvo). 351 |