DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 132 <-- 132 --> PDF |
IN MEMORIAM ANTE LOVRIC dipl. ing. šumarstva (1904—1993.) U srijedu 17. ožujka 1993., prestalo je kucati plemenito i veliko srce čovjeka koji je obilježio jednu epohu u hrvatskom šumarstvu i postao dijelom njegove povijesti. Iz naše sredine otišla je osoba iznimne energije i velikih organizatorskih sposobnosti, vizionar koji je bio stalno ispred svog vremena. Otišao je rukovoditelj koji je u svim, posebno onim najtežim trenucima, pronalazio najbolja rješenja i stalno vukao naprijed. Na njegovom ispraćaju na Mirogoju, dana 22. ožujka 1993., uz porodicu, rodbinu i prijatelje, okupio se i velik broj šumarskih stručnjaka. U ime Hrvatskog šumarskog društva od njega se oprostio ing. Vladimir ŠpoIjarić, a ispred djelatnika Šumarskog instituta, Jastrebarsko, ravnatelj Instituta dr. Joso Gračan. Ante Lovrić rodio se 16. rujna 1904. godine u Novalji na otoku Pagu. Diplomi 350 rao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu 1929. godine. Do 1945. godine radio je kao kotarski referent, upravitelj šumarije i taksator. Poslije Drugog svjetskog rata, referent je za iskorištavanje šuma u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu, ravnatelj Šumskog gospodarstva Sušak, načelnik Planskog odjela Ministarstva šumarstva Hrvatske i član Privrednog savjeta Hrvatske. 26. ožujka 1958. godine postavljen je za ravnatelja Instituta za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu. Uspješno sređuje financijsko stanje Instituta, a tematske zadatke prilagođava zahtjevima i potrebama prakse. Daje poseban poticaj i doprinos razvoju i unapređenju tipoloških, naročito klimatoloških istraživanja. Na toj je dužnosti ostao do 1. siječnja 1961. godine kada je postavljen za ravnatelja Zavoda za četinjače. Zajedno sa akademikom Mirkom Vidakovićem i dipl. ing. Franjom Kneblom, lokaciju za laboratorijske objekte i rasadnik pronalazi u Jastrebarskom. Okuplja mladi kadar koji nije bio opterećen predrasudama, ali i bez ikakvog iskustva u znanstvenoistraživačkom radu. Obećava samo rad, napore i odricanja. Sve organizacijske poluge drži čvrsto u svojim rukama tako da ubrzo na jaskanskim ledinama niče jedan od najljepših i najmodernijih šumarskih instituta u ovom dijelu Europe. Taj je Institut svojim suradnicima široko otvorio vrata ne samo u Europu već i svijet. Gotovo da nije bilo stranog šumarskog stručnjaka koji je došao u Hrvatsku, a da nije posjetio Jastrebarsko. Tako je Šumarski institut pronio glas Jastrebarskog i domovine nam Hrvatske širom svijeta, te postao sastavnim dijelom svjetske šumarske baštine. Kao ravnatelj bio je strog, ali iznimno pravedan i human. Krasile su ga visoke ljudske i moralne kvalitete. Uvijek |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 133 <-- 133 --> PDF |
je nalazio lijepu riječ i razumijevanje za sve naše probleme. Iz njega je zračio optimizam, a na teškoće se nije obazirao. Stalno nas je kontrolirao i gurao naprijed govoreći da se samo preko trn ja može stići do zvijezda. Bio je veliki esteta, čovjek široke kulturne i temeljite naobrazbe, čije je osnove stekao zajedno sa svojim prijateljem i dugogodišnjim suradnikom akademikom Anićem u senjskoj gimnaziji. Obojica su bili izuzetne i snažne, ali na prvi pogled suprotne ličnosti. Oni su se, međutim, savršeno dopunjava li. Sa akademikom Mirkom Vidakovićem za ustrojstvo Instituta nalazili su uzore u najboljim šumarskim institutima u Europi i Americi. Osnova uspjeha bio je po njima rad, sposobnosti i moderna oprema. Najveći dio te opreme i danas je u funkciji. Ing. Ante Lovrić bio je u svojstvu ravnatelja obaju Instituta toliko zauzet organizacijskim pitanjima da se nije dospio udubljivati u probleme znanstvenoistraživačkog rada. Nije se imao sreće baviti svojom specijalnošću, kao svi ostali njegovi suradnici. Unatoč toga pokazao je izniman smisao za istraživački rad što proizlazi iz njegovih izvješća sa brojnih studijskih putovanja, te znanstvenih i stručnih radova. Kontakti sa stranim ekspertima, te proučavanje strane literature bili su mu olakšani budući da je dobro govorio engleski, njemački i talijanski. Njegove hrabre ideje nisu bile uvijek shvaćene već su nailazile na otpore. Međutim, svi oni koji su ih prihvaćali i mogli slijediti ubrzo su spoznali da su one ispravne i da najkraćim putem vode do cilja. Našeg ravnatelja nismo ispratili s tugom i suzama, već uzdignuta čela, ponosni što smo bili njegovi suradnici. Neobično smo zadovoljni što smo u njegovo djelo ugradili i dio sebe. Iza njega ostaje moderan Institut, brojni rasadnici, deseci tisuća hektara kultura i očuvanih šuma. Umjesto suza i plača zaželjeli smo mu da ga na vječni počinak prate valovi Nov ljanskog mora, cvrkut ptica, šum borovih kultura i stoljetnih hrastova, a da njegov put u šumarsku vječnost bude posut slojem mekih iglica i latica prvih proljetnih cvjetova. Za sve ono što je ing. Lovrić učinio za naš Institut, struku i domovinu nam Hrvatsku, neka mu je vječna slava i hvala. BIBLIOGRAFIJA a) Studijski radovi 1. Present conditions and more important occuring in Yugoslavian silviculture. Međunarodni seminar, Prag 1956. 2. Uzgoj i selekcija topola u Italiji (sa I. Herpkom), Topola, br. 9, 1959. 3. Plantažni uzgoj topola u Italiji (sa I. Herpkom), Topola, br. 9, 1959. 4. Problemi očetinjavanja u Jugoslaviji. Savjetovanje povodom 100-godišnjice proslave šumarske nastave, Zagreb, 1960. b) Stručni radovi 5. Opći pregled šumarskih prilika u SAD — Školstvo, Organizacija šumarske službe i znanstvenoistraživački rad. Izvješće grupe šumarskih stručnjaka sa puta po SAD, Beograd 1953. 6. Šumarstvo NR Hrvatske. Razvoj šumarstva i drvne industrije Jugoslavije 1945.—1956. g., Beograd 1959. 7. Izvještaj o poslovanju Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH za 1958. godinu. Obavijesti Instituta, Zagreb 1959. 8. Plan i program radova Instituta za šumarska i lovna istraživanja za 1959. godinu, Zagreb 1959. 9. Uputstva za osnivanje rasadnika četinjača ubrzanog rasta, Zagreb 1960. (rukopis predan Jug. savjetodavnom centru za poljoprivredu i šumarstvo). 351 |