DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 123 <-- 123 --> PDF |
— zbog afirmacije slovenskog šumarstva u svijetu. Iz opširnog obrazloženja Prijedloga izdvajamo, da su temeljni osnov suvremenog uzgajanja šuma za njega ne samo sastojine nego i cjeline šumskog ekološkog sistema te da treba voditi računa o mogućnostima djelovanja nepredvidljivih utjecaja na šumski ekosustav, da je predavao na stranim šumarskim fakultetima, a kao predsjednik IUFRO-a, imao je mogućnost objedinjavanja šumarskih istraživanja u Svijetu i organizirati 18. kongres IUFRO-a s temom »Šumarske znanosti u službi čovječanstva«, koji je 1986. godine održan u Ljubljani ekskurzijama izvan Slovenije, tj. i u Hrvatskoj. 2. Danas zapadnoeuropske zemlje i financijski pomažu privatne šumoposjede za pošumljivan´je i njegu šuma (v. npr. Š. 1. 1993. str. 58.). Opravdanje takvog financiranja iz državnih sredstava nalazi se u činjenici, što danas sve više dolaze do izražaja koristi šume samim njenim postojanjem tj. svim državljanima a ne samo vlasniku u vidu prihoda od drva. Blizu pola milijuna ha privatnih šuma u Hrvatskoj nameće potrebu za aktivniji zahvat i u privatne šume, pa je u tome zanimljiv i, u br. 01./1993. objavljen »Predlog sistema materialnih spodbud za vlaganje v gozdove« Mag. Milana Sink a Biotehničkog fakulteta u Ljubljani. Takova poticajna ulaganja u šume Šinko dijeli na materijalne i nematerijalne. Materijalni poticaji su subvencije (u naravi — npr. sadnicama i u novcu krediti) beskamatni, niskokamatni i subvenciranje dijela kamata te poreske olakšice; nematerijalni poticaji su savjetovanja i tehnička pomoć. Za ostvarenje sličnih akcija kod nas, u Hrvatskoj, nužno bi bilo osnovati »službu« tj. uposliti šumara koji bi se najprije morao upoznati sa stvarnim stanjem potom predložiti mjere i načine i brinuti se da se predviđene mjere i ostvaruju. U istom broju objavljen je i tekst Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo te Biotehniške fakultete Oddelka za gozdarstvo SLOVENSKI JAVNOSTI, SLOVENSKIM KMETOM, PREDVSEM PA SLOVENSKI POLITIKI povodom nekih članaka, posebno »s politiziranih kolegov ... Zagožena, Podobnika i Omana ... (zbog) destruktivno političnog« napada na šumarsku struku. Stanje seljačkih šuma u Hrvatskoj ne zadovoljava što dokazuje i prosječna drvna masa po ha od 73 m3 prema 207 m1 u državnim šumama. Samo u tri područja veća je od 100 m:): u Bilogorsko-podravskom 115 m:l, u Kordunsko-pokupskom 137 m:! i u Goransko-primorskom 138m;. Takovo stanje zahtijeva intervencije pucam od poduke šumovlasnika o osnovama uzgajanja i zaštite šuma do financijske pomoći. Jedan oblik pomoći je i poticajno smanjenje poreza o čemu su u Gozdarskom vestniku, br. 3/1993, prof. dr. I. Winkler i prof. dr. M. Kotar iznijeli svoj prijedlog. Uz dosadašnje mogućnosti neplaćanje poreza na šumu (zemljarinu) za zaštitne šume i one pod električnim dalekovodima (potpuna iii u slučaju smanjenja prihoda uslijed prirodnih nepogoda ili šteta (povremeno) predlažu i porezne olakšice u slučajevi ma: — nabave šumske mehanizacije, — za troškove ulaganja u šume (uzgajanja, zaštite, gradnje i održavanje šumskih cesta), — za iznos vrijednosti služnosti, — ulaganja u toplotnu izolaciju svoje stambene kuće, — icada pošumi napuštenu poljoprivrednu površinu koliko je to u skladu s prostornim planom. Oskar Piškorić |