DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 122 <-- 122 --> PDF |
DVIJE KNJIGE IZDAVAČA I N R A 1. Kao prvu knjigu, koju je 1991. godine izdala INRA u Versailles, bilježimo F. Rapilly : L epidemiologic en pathologie vegetale (Epidemiologija u biljnoj patologiji) izdanoj u »Zbirka za bolje razumijevanje «. Opseg knjige je 318 stranica s ilustracijama a cijena 250 francuskih franaka. Epidemiologija u biljnoj patologiji mlada je znanstvena i stručna disciplina, jer se taj pojam obrađuje tek 1963. godine. Za praksu ova knjiga od višestruke je koristi: olakšava odrediti optimalno vrijeme (optimalni čas) za kemijsku intervenciju, omogućuje da se bolje iskoriste i mijenjaju otpornosti biljaka i nasada te nadzor varijabilnosti parazitskih populacija kao i ocijeniti učinke klimatskih činitelja za mogućnost nastupa epidemije, ukratko upravljati s fitosanitarnim sistemima i razviti sveobuhvatnu (integralnu) zaštitu. IZ GOZDARSKOG 1. U broju 10. iz 1992. godine, a 50. godišta, na uvodnom mjestu zabilježeno je, da je prof. dr. DUŠANU MLINŠEKU, sa strane ljubljanske Univerze dodijeljen naslov zaslužni profesor. Prof. dr. Dušan Mlinšek, rođen u Velenju 1925. godine, šumarstvo studirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Po diplomiranju 1950. godine radom započinje u službi uređivanja šuma najprije u Ministarstvu a nastavlja, od 1951., kao šef Sekcije za uređivanje šuma u Murskoj Suboti (do 1952.) te kao šef Odjela za uređivanje i uzgoj šuma u Šumskom gospodarstvu u Slovenj Gradcu (od 1953. do I960.). Godinu dana 1952 /53. upravitelj je Šumske uprave Poljanja Šum. gospodarstvo Novo Mesto. Godine 1968. doktorira na Šumarskom od 2. Druga je knjiga Anne Chartier (ed.): Glossaire de genetique moleculaire et de genie genetique (Rječnik molekularne genetike i genetike), 47 str., 150 francuskih franaka. Po završetku Drugog svjetskog rata Francuzi su se počeli obilno služiti s riječima iz engleskog ´jezika. Da se toj pojavi stane na kraj administrativnim putem određena je upotreba francuskih riječi u najvećoj mjeri. Posljedica toga nastajanja je i ovaj Rječnik, kojeg je izradila skupina eksperata na zahtjev Komisije za terminologiju Ministarstva poljoprivrede i šuma. Rječnik se sastoji od dva dijela: u prvom dijelu abecednim redom navedeni su francuski nazivi s definicijom, gramatičkim bilješkama, sinonimima, kraticama i bilješkama a u drugom dijelu je indeks oko 500 engleskih riječi uz naznaku francuske riječi. Oskar Piškorić VESTNIKA jelu Visoke tehničke škole u Zürichu. Godine 1960. izabran je za docenta na, danas Biotehničkom fakultetu Univerze u Ljubljani; od 1966. godine je izvanred ni a od 1971. redovni profesor uzgajanja šuma. Čast zaslužnog profesora dr. Mlinšeku dodijeljen je na osnovu prijedloga Znanstveno-pedagoškog vijeća Šumarskog odjela Biotehničkog fakulteta, jer je — velik njegov doprinos šumarskoj znanosti, — jer su posebne njegove zasluge za suvremeni šumarski studij i odgoj vrhunskih kadrova, — također su posebne njegove zasluge za stalnu izobrazbu šumarskih stručnjaka u praksi te |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 123 <-- 123 --> PDF |
— zbog afirmacije slovenskog šumarstva u svijetu. Iz opširnog obrazloženja Prijedloga izdvajamo, da su temeljni osnov suvremenog uzgajanja šuma za njega ne samo sastojine nego i cjeline šumskog ekološkog sistema te da treba voditi računa o mogućnostima djelovanja nepredvidljivih utjecaja na šumski ekosustav, da je predavao na stranim šumarskim fakultetima, a kao predsjednik IUFRO-a, imao je mogućnost objedinjavanja šumarskih istraživanja u Svijetu i organizirati 18. kongres IUFRO-a s temom »Šumarske znanosti u službi čovječanstva«, koji je 1986. godine održan u Ljubljani ekskurzijama izvan Slovenije, tj. i u Hrvatskoj. 2. Danas zapadnoeuropske zemlje i financijski pomažu privatne šumoposjede za pošumljivan´je i njegu šuma (v. npr. Š. 1. 1993. str. 58.). Opravdanje takvog financiranja iz državnih sredstava nalazi se u činjenici, što danas sve više dolaze do izražaja koristi šume samim njenim postojanjem tj. svim državljanima a ne samo vlasniku u vidu prihoda od drva. Blizu pola milijuna ha privatnih šuma u Hrvatskoj nameće potrebu za aktivniji zahvat i u privatne šume, pa je u tome zanimljiv i, u br. 01./1993. objavljen »Predlog sistema materialnih spodbud za vlaganje v gozdove« Mag. Milana Sink a Biotehničkog fakulteta u Ljubljani. Takova poticajna ulaganja u šume Šinko dijeli na materijalne i nematerijalne. Materijalni poticaji su subvencije (u naravi — npr. sadnicama i u novcu krediti) beskamatni, niskokamatni i subvenciranje dijela kamata te poreske olakšice; nematerijalni poticaji su savjetovanja i tehnička pomoć. Za ostvarenje sličnih akcija kod nas, u Hrvatskoj, nužno bi bilo osnovati »službu« tj. uposliti šumara koji bi se najprije morao upoznati sa stvarnim stanjem potom predložiti mjere i načine i brinuti se da se predviđene mjere i ostvaruju. U istom broju objavljen je i tekst Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo te Biotehniške fakultete Oddelka za gozdarstvo SLOVENSKI JAVNOSTI, SLOVENSKIM KMETOM, PREDVSEM PA SLOVENSKI POLITIKI povodom nekih članaka, posebno »s politiziranih kolegov ... Zagožena, Podobnika i Omana ... (zbog) destruktivno političnog« napada na šumarsku struku. Stanje seljačkih šuma u Hrvatskoj ne zadovoljava što dokazuje i prosječna drvna masa po ha od 73 m3 prema 207 m1 u državnim šumama. Samo u tri područja veća je od 100 m:): u Bilogorsko-podravskom 115 m:l, u Kordunsko-pokupskom 137 m:! i u Goransko-primorskom 138m;. Takovo stanje zahtijeva intervencije pucam od poduke šumovlasnika o osnovama uzgajanja i zaštite šuma do financijske pomoći. Jedan oblik pomoći je i poticajno smanjenje poreza o čemu su u Gozdarskom vestniku, br. 3/1993, prof. dr. I. Winkler i prof. dr. M. Kotar iznijeli svoj prijedlog. Uz dosadašnje mogućnosti neplaćanje poreza na šumu (zemljarinu) za zaštitne šume i one pod električnim dalekovodima (potpuna iii u slučaju smanjenja prihoda uslijed prirodnih nepogoda ili šteta (povremeno) predlažu i porezne olakšice u slučajevi ma: — nabave šumske mehanizacije, — za troškove ulaganja u šume (uzgajanja, zaštite, gradnje i održavanje šumskih cesta), — za iznos vrijednosti služnosti, — ulaganja u toplotnu izolaciju svoje stambene kuće, — icada pošumi napuštenu poljoprivrednu površinu koliko je to u skladu s prostornim planom. Oskar Piškorić |