DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 122     <-- 122 -->        PDF

DVIJE KNJIGE IZDAVAČA I N R A


1. Kao prvu knjigu, koju je 1991. godine
izdala INRA u Versailles, bilježimo
F. Rapilly : L epidemiologic en pathologie
vegetale (Epidemiologija u biljnoj
patologiji) izdanoj u »Zbirka za bolje razumijevanje
«. Opseg knjige je 318 stranica
s ilustracijama a cijena 250 francuskih
franaka.
Epidemiologija u biljnoj patologiji
mlada je znanstvena i stručna disciplina,
jer se taj pojam obrađuje tek 1963.
godine. Za praksu ova knjiga od višestruke
je koristi: olakšava odrediti optimalno
vrijeme (optimalni čas) za kemijsku
intervenciju, omogućuje da se bolje
iskoriste i mijenjaju otpornosti biljaka
i nasada te nadzor varijabilnosti parazitskih
populacija kao i ocijeniti učinke klimatskih
činitelja za mogućnost nastupa
epidemije, ukratko upravljati s fitosanitarnim
sistemima i razviti sveobuhvatnu
(integralnu) zaštitu.


IZ GOZDARSKOG


1. U broju 10. iz 1992. godine, a 50.
godišta, na uvodnom mjestu zabilježeno
je, da je prof. dr. DUŠANU MLINŠEKU,
sa strane ljubljanske Univerze dodijeljen
naslov zaslužni profesor.
Prof. dr. Dušan Mlinšek, rođen u Velenju
1925. godine, šumarstvo studirao
na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu
u Zagrebu. Po diplomiranju 1950. godine
radom započinje u službi uređivanja šuma
najprije u Ministarstvu a nastavlja,
od 1951., kao šef Sekcije za uređivanje
šuma u Murskoj Suboti (do 1952.) te kao
šef Odjela za uređivanje i uzgoj šuma
u Šumskom gospodarstvu u Slovenj Gradcu
(od 1953. do I960.). Godinu dana 1952
/53. upravitelj je Šumske uprave Poljanja
Šum. gospodarstvo Novo Mesto. Godine
1968. doktorira na Šumarskom od


2. Druga je knjiga Anne Chartier
(ed.): Glossaire de genetique moleculaire
et de genie genetique (Rječnik molekularne
genetike i genetike), 47 str., 150 francuskih
franaka.
Po završetku Drugog svjetskog rata
Francuzi su se počeli obilno služiti s riječima
iz engleskog ´jezika. Da se toj
pojavi stane na kraj administrativnim
putem određena je upotreba francuskih
riječi u najvećoj mjeri. Posljedica toga
nastajanja je i ovaj Rječnik, kojeg je izradila
skupina eksperata na zahtjev Komisije
za terminologiju Ministarstva poljoprivrede
i šuma. Rječnik se sastoji od
dva dijela: u prvom dijelu abecednim redom
navedeni su francuski nazivi s definicijom,
gramatičkim bilješkama, sinonimima,
kraticama i bilješkama a u drugom
dijelu je indeks oko 500 engleskih
riječi uz naznaku francuske riječi.


Oskar Piškorić


VESTNIKA


jelu Visoke tehničke škole u Zürichu.
Godine 1960. izabran je za docenta na,
danas Biotehničkom fakultetu Univerze
u Ljubljani; od 1966. godine je izvanred


ni a od 1971. redovni profesor uzgajanja
šuma.


Čast zaslužnog profesora dr. Mlinšeku
dodijeljen je na osnovu prijedloga
Znanstveno-pedagoškog vijeća Šumarskog
odjela Biotehničkog fakulteta, jer je



velik njegov doprinos šumarskoj znanosti,

jer su posebne njegove zasluge za suvremeni
šumarski studij i odgoj vrhunskih
kadrova,

također su posebne njegove zasluge
za stalnu izobrazbu šumarskih stručnjaka
u praksi te


ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 123     <-- 123 -->        PDF


zbog afirmacije slovenskog šumarstva
u svijetu.
Iz opširnog obrazloženja Prijedloga
izdvajamo, da su temeljni osnov suvremenog
uzgajanja šuma za njega ne samo
sastojine nego i cjeline šumskog ekološkog
sistema te da treba voditi računa
o mogućnostima djelovanja nepredvidljivih
utjecaja na šumski ekosustav,
da je predavao na stranim šumarskim
fakultetima, a kao predsjednik IUFRO-a,
imao je mogućnost objedinjavanja šumarskih
istraživanja u Svijetu i organizirati
18. kongres IUFRO-a s temom »Šumarske
znanosti u službi čovječanstva«,
koji je 1986. godine održan u Ljubljani
ekskurzijama izvan Slovenije, tj. i u Hrvatskoj.


2. Danas zapadnoeuropske zemlje i financijski
pomažu privatne šumoposjede
za pošumljivan´je i njegu šuma (v.
npr. Š. 1. 1993. str. 58.). Opravdanje takvog
financiranja iz državnih sredstava
nalazi se u činjenici, što danas sve više
dolaze do izražaja koristi šume samim
njenim postojanjem tj. svim državljanima
a ne samo vlasniku u vidu prihoda
od drva. Blizu pola milijuna ha privatnih
šuma u Hrvatskoj nameće potrebu za aktivniji
zahvat i u privatne šume, pa je
u tome zanimljiv i, u br. 01./1993. objavljen
»Predlog sistema materialnih spodbud
za vlaganje v gozdove« Mag. Milana
Sink a Biotehničkog fakulteta u Ljubljani.
Takova poticajna ulaganja u šume
Šinko dijeli na materijalne i nematerijalne.
Materijalni poticaji su subvencije (u
naravi — npr. sadnicama i u novcu krediti)
beskamatni, niskokamatni i subvenciranje
dijela kamata te poreske olakšice;
nematerijalni poticaji su savjetovanja
i tehnička pomoć. Za ostvarenje sličnih
akcija kod nas, u Hrvatskoj, nužno bi
bilo osnovati »službu« tj. uposliti šumara
koji bi se najprije morao upoznati sa
stvarnim stanjem potom predložiti mjere
i načine i brinuti se da se predviđene
mjere i ostvaruju.


U istom broju objavljen je i tekst
Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo
te Biotehniške fakultete Oddelka za
gozdarstvo SLOVENSKI JAVNOSTI, SLOVENSKIM
KMETOM, PREDVSEM PA
SLOVENSKI POLITIKI povodom nekih
članaka, posebno »s politiziranih kolegov
... Zagožena, Podobnika i Omana ...
(zbog) destruktivno političnog« napada na
šumarsku struku.


Stanje seljačkih šuma u Hrvatskoj
ne zadovoljava što dokazuje i prosječna
drvna masa po ha od 73 m3 prema 207 m1
u državnim šumama. Samo u tri područja
veća je od 100 m:): u Bilogorsko-podravskom
115 m:l, u Kordunsko-pokupskom
137 m:! i u Goransko-primorskom 138m;.
Takovo stanje zahtijeva intervencije pucam
od poduke šumovlasnika o osnovama
uzgajanja i zaštite šuma do financijske
pomoći. Jedan oblik pomoći je i
poticajno smanjenje poreza o čemu su
u Gozdarskom vestniku, br. 3/1993, prof.
dr. I. Winkler i prof. dr. M. Kotar
iznijeli svoj prijedlog. Uz dosadašnje mogućnosti
neplaćanje poreza na šumu (zemljarinu)
za zaštitne šume i one pod
električnim dalekovodima (potpuna iii u
slučaju smanjenja prihoda uslijed prirodnih
nepogoda ili šteta (povremeno)
predlažu i porezne olakšice u slučajevi


ma:


— nabave šumske mehanizacije,
— za troškove ulaganja u šume (uzgajanja,
zaštite, gradnje i održavanje šumskih
cesta),
— za iznos vrijednosti služnosti,

ulaganja u toplotnu izolaciju svoje
stambene kuće,

icada pošumi napuštenu poljoprivrednu
površinu koliko je to u skladu s
prostornim planom.
Oskar Piškorić