DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 121 <-- 121 --> PDF |
Pluviotermički indeksi...., autor, polazeći od »hipoteze« da »najpovoljnije klimatske prilike vladaju na onim prostorima na kojima je najveća brojnost članova biocenoze « i računa pluviotermičkog indeksa (kvocijenta temperature i oborina) je za ključio, da je najpovoljniji prostor na kojem se nalaze šume zajednice kitnjaka. Mayer, B. i Jalušić, B. u članku Freatofilne šumske vrste ugrožene padom razine podzemnih voda u okolišu hidrocentrale »Varaždin« dokazali su nagli pad prirasta topole I—214 nakon puštanja u rad hidroelektrane Varaždin na Dravi. Kako pak izgleda okoliš akumulacije »Lokve« u Gorskom kotaru kod niskog vodostaja prikazuje foto u boji na prvoj stranici korica Radova. Orlić, S., Ocvirek, M., Komlenović, N., Rastovski, P.: Utjecaj različitih načina uzgoja i sadnje sadnica običnog bora (Pinus sylvestris L.) na njihov rast. Pokus je izveden u 12 varijanti od kojih je jedna sjetva sjemena na terenu. Sjetva sjemena pokazala je vrlo dobre rezultate: preživljavanje od 99,7% prve godine smanjilo se na samo 99,3% dok je kod zasađene biljke ta razlika bila znatno veća od npr. 99,3 na 81,0"/0 ili 91,3 na 84,3% itd.; visina petogodišnjih biljaka sjetve od 72,4 cm bila je veća nego u deset drugih varijanti isto toliko starih biljaka (rasadnik + teren) a samo u slučaju sadnje dvogodišnjeh biljaka uzgojenih u Bosnaplastu 18 bez startne gnojidbe iznosila je 74,7 cm. I biljke posađene s podrezanim korijenom prije sadnje »imale su veće preživljavanje i prosječnu visinu nakon 15 godina od nepodrezanih.« — Uspješnost pošumljivanja bujanice Bosiljevo (od 1828. do 1840. godine) sjetvom sjemena bora u obrađeno tlo zabilježio je i Antun T o m i ć* Vrbek, B., i Gašparac, M. u članku Novi nalazi teških metala u Nacionalnom parku »Risnjak« saopćili su nalaze Pb, Cu i Zn tj. olova, bakra i cinka na 31 lokalitetu rastera 1x1 km u NP »Risnjak«. Najniža lokacija je na 680 m nm a najviša na 1.380 m. Zaključak autora je da je »dokazano i u ovom slučaju najugroženijost ispona i planinskih vrhova sa izloženošću sjeverozapad do jugozapad« a najugroženija zajednica je Calamagrosti — Abietetum. Značajno je, da ni na jednoj lokaciji koncentracija olova nije bila ispod granične vrijednosti od 100 ppm na a nekima je utvrđena i do tri puta veći nego na parkiralištu u NP »Plitvice« ili pokraj vrlo prometnih auto-cesta. — Iako to nije u radu navedeno, za pretpostaviti je, da su točke rastera fiksirane na terenu i da će se i nadalje pratiti stanje teških metala u ovom nacionalnom parku, a svakako u času prestanka korišćenja olovnog benzina, koje predstoji. »Radove« trebao bi pratiti svaki šumar, inženjer ili tehničar, barem u primjercima svoje ustanove što znači da bi ustanova trebala dobiti i više primjeraka (prema broju zaposlenih) i u tom slučaju naklada od 400 primjeraka trebala bi se povisiti. Također bi trebalo na obveznom ad hoc seminaru razmotriti ga s apsolventima (IV. godišta) studenata šumarstva. O. Piškorić * ANTUN lOMlC, nadzornik lugovah u c. kr. narodnoj ogulinskoj regimenti br. 3.: PREDLOG kako da se občuvaju šume u potrebitom stališu, i kojih se pri tom pravila deržati valja. List mesečni horvatsko-slavonskog Gospodarskog Družtva (potonji Gospodarski list) 1843. god., br. 9, 11. i 12. |