DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 121     <-- 121 -->        PDF

Pluviotermički indeksi...., autor, polazeći od »hipoteze« da »najpovoljnije klimatske
prilike vladaju na onim prostorima na kojima je najveća brojnost članova biocenoze
« i računa pluviotermičkog indeksa (kvocijenta temperature i oborina) je za
ključio, da je najpovoljniji prostor na kojem se nalaze šume zajednice kitnjaka.


Mayer, B. i Jalušić, B. u članku Freatofilne šumske vrste ugrožene padom
razine podzemnih voda u okolišu hidrocentrale »Varaždin« dokazali su nagli pad
prirasta topole I—214 nakon puštanja u rad hidroelektrane Varaždin na Dravi.
Kako pak izgleda okoliš akumulacije »Lokve« u Gorskom kotaru kod niskog vodostaja
prikazuje foto u boji na prvoj stranici korica Radova.


Orlić, S., Ocvirek, M., Komlenović, N., Rastovski, P.: Utjecaj različitih načina
uzgoja i sadnje sadnica običnog bora (Pinus sylvestris L.) na njihov rast. Pokus
je izveden u 12 varijanti od kojih je jedna sjetva sjemena na terenu. Sjetva sjemena
pokazala je vrlo dobre rezultate: preživljavanje od 99,7% prve godine smanjilo
se na samo 99,3% dok je kod zasađene biljke ta razlika bila znatno veća od
npr. 99,3 na 81,0"/0 ili 91,3 na 84,3% itd.; visina petogodišnjih biljaka sjetve od
72,4 cm bila je veća nego u deset drugih varijanti isto toliko starih biljaka (rasadnik
+ teren) a samo u slučaju sadnje dvogodišnjeh biljaka uzgojenih u Bosnaplastu
18 bez startne gnojidbe iznosila je 74,7 cm. I biljke posađene s podrezanim
korijenom prije sadnje »imale su veće preživljavanje i prosječnu visinu nakon 15
godina od nepodrezanih.« — Uspješnost pošumljivanja bujanice Bosiljevo (od
1828. do 1840. godine) sjetvom sjemena bora u obrađeno tlo zabilježio je i Antun
T o m i ć*


Vrbek, B., i Gašparac, M. u članku Novi nalazi teških metala u Nacionalnom
parku »Risnjak« saopćili su nalaze Pb, Cu i Zn tj. olova, bakra i cinka na 31 lokalitetu
rastera 1x1 km u NP »Risnjak«. Najniža lokacija je na 680 m nm a najviša
na 1.380 m. Zaključak autora je da je »dokazano i u ovom slučaju najugroženijost
ispona i planinskih vrhova sa izloženošću sjeverozapad do jugozapad« a najugroženija
zajednica je Calamagrosti — Abietetum. Značajno je, da ni na jednoj lokaciji
koncentracija olova nije bila ispod granične vrijednosti od 100 ppm na a nekima
je utvrđena i do tri puta veći nego na parkiralištu u NP »Plitvice« ili pokraj
vrlo prometnih auto-cesta.


— Iako to nije u radu navedeno, za pretpostaviti je, da su točke rastera fiksirane
na terenu i da će se i nadalje pratiti stanje teških metala u ovom nacionalnom
parku, a svakako u času prestanka korišćenja olovnog benzina, koje predstoji.
»Radove« trebao bi pratiti svaki šumar, inženjer ili tehničar, barem u primjercima
svoje ustanove što znači da bi ustanova trebala dobiti i više primjeraka
(prema broju zaposlenih) i u tom slučaju naklada od 400 primjeraka trebala bi
se povisiti. Također bi trebalo na obveznom ad hoc seminaru razmotriti ga s apsolventima
(IV. godišta) studenata šumarstva.


O. Piškorić
* ANTUN lOMlC, nadzornik lugovah u c. kr. narodnoj ogulinskoj regimenti br. 3.: PREDLOG
kako da se občuvaju šume u potrebitom stališu, i kojih se pri tom pravila deržati valja. List mesečni
horvatsko-slavonskog Gospodarskog Družtva (potonji Gospodarski list) 1843. god., br. 9, 11. i 12.