DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 120 <-- 120 --> PDF |
Brezovina je danas posebno tražena zbog dužine njezinih vlakanaca nužnih u proizvodnji celuloze´1 a crna joha meliorativna vrsta i vrsta u mladosti bujnog rasta i jakom izdanačkom snagom te vrijedna pažnje za proizvodnju bioplina. O mogućnosti i načinu kako autovegetativ 3 Vidi, npr. članak M. S I a n č a n c a i F. Kljajića : Značaj i potreba uzgoja breze za Kombinat »BELISĆE«. šumarski list 1985. br. 11—12. nog tako heterovegetativnog razmnožavanja nalazimo odgovor u navedenom članku Davorina Ka´jbe. Prikazi sadržaja ostalih priloga ovog sveska Glasnika zahtijevali bi zapravo kraće ili duže članke, što prelazi okvir ove rubrike, pa se preporučuje neposredno korišćenje Glasnika. O. Piškorić RAD V I ŠUMARSKI INSTITUT JASTREBARSKO Vol. 27 Br. 1—1992. Osam izvornih znanstvenih članaka zauzelo je svega 88 stranica u br. 1—1992. Radova, što je dokazom sažetih, ali i dovoljno iscrpnih, saopćenja rezultata istraživačkih radova ili, ukratko, rada Šumarskog instituta Jastrebarsko. To su: Komlenović, N., Rastovski, P., Mayer, B.: Suzbijanje erozije na flišu Istre uzgojem alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i brnistre (Spartium junceum L). Lokalitet je Kršikla-Glavica (Glavica kod sela Kršikla) SZ od Pazina. Tlo karbonatno glinasti lapor s nagibom 25—30°. Na početku pokusa vodenom erozijom odnošeno tlo s cea 10% grmolike vegetacije hrasta medunca i ruja s ponekim crnim jasenom i bjelograbićem. Iako su upotrebljene vrste alepski bor i brnistra izvan svog prirodnog areala, kako pokazuje snimka u boji, nakon deset godina osigurale su tlu solidnu zaštitu a obnavlja se i autohtona vegetacija. Prisutnost brnistre povećala je za 20% više humusa prema dijelu, gdje brnista nije sađena. U zajednici s brnistrom alepski bor je bujniji. Drugi je članak Hren, V., Krejči, V.: Oblični broj krošanja nekih važnijih vrsta drveća Hrvatske — lužnjaka, kitnjaka, bukve, običnog graba, jele, smreke, običnog i crnog bora. Orlić, S. i Ocvirek, M. u radu Proučavanje uspijevanja ariša različitih pr; cnijencija u Hrvatskoj saopćili su rezultate uspjevanja 19 provenijencija sjemena ariša na lokalitetima Durgutovica, na području Šumarije Stari Mikanoovci, i Lokve, na području Šumarije Duga Resa. U Durgutovici u 20. godini prosječna visina iskazana je 17,26 m a prosječni prsni promjer sa 20,15 cm a na lokalitetu Lokve s 15,62 m i 15,60 cm. Ako se računa prosjek samo za one provenijencije koje su posađene na oba lokaliteta tada su prosječne visine i promjeri nešto veći, ali ipak u prednosti je lokalitet Durgutovica. Juraj Medvedović ima dva članka — Primjena brojnosti biljaka u ekološkim istraživanjima i Pluviotermički indeksi povoljnosti klime za šumsku vegetaciju s koloriranim grafičkim prikazom. Autor konstatira da poznavanje broja biljaka u prizemnom sloju šumske vegetacije, u kojem je utvrđivan broj biljaka, može koristiti za ocjenu prehrambenog potencijala za divljač i za energetsku bilancu šuma uz upoznavanje međuovisnosti biomase i mikroklime. U drugom članku, |