DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 118 <-- 118 --> PDF |
Biomasa kod razmaka stabala 3 m 2 m Primjedba: lišća 8,38 ± 3,1 6,86 ± 1,71 Podaci su točno grančica 7,88 ± 3,9 10,54 ±1,18 drva 9,32 ± 5,0 9,77 ± 5,15 prepisani. Svega 26,09 ± 13,1 27,16 ± 8,12 U zaključku članka autori naglašavaju, kako se posljednjih desetak godina očitovala degradacija tala i vegetacije kao rezultanta nepovoljnih klimatskih uvjeta te intenzivne i neprilagođene eksploatacije. Stoga je nužno uspostavljanje ravnoteže između prirodnih resursa (edafski i vegetacijski) i potreba čovjeka za poljodjelskim i šumskim proizvodima. Jedan od načina je i podizanje vjetrobrana koji imaju meliorativni značaj ali i proizvodnju krmiva (lišća i grančica) te drva za ogrjev. Izborom brzorastućih vrsta omogućuje se u vjetrobranima proizvodnja biomase koliko i na savani s drvećem u istim ekološkim uvjetima. Acacia holosericea zaslužuje pažnju zbog krmiva s proteinima korisnih za ovce i dobrog ogrjevnog drva a Eucalyptus camaldulensis za proizvodnju motki i zbog visine stabala u vjetrobranu.* Oskar Piškorić * Ferdo Zikmundovsk i zabilježio je, u šumarskom listu 1882. godine, postojanja Eucaliptus globulusa (danas camaldunensis) na našem Jadranskom području od Lošinja do Budve. Jedno stablo na Lošinju i tri izdanačka u Lumbardi osušila se sredinom ovog stoljeća. Zikmundovski navodi i dva stabla u »perivoju Varaždinskih toplica«, od kojih je trogodišnje bilo 115 cem visoko a četverogodišnje 91 cm (isti S. 1. str. 214). Rezultati pokusnih sadnji više trsta eukalipta prikazali su inž. O. Piškorić i inž. ž. Vrdoljak u šumarskom listu 1956. godine. 336 |