DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 117 <-- 117 --> PDF |
PROIZVODNOST VJETROBRANA U SAHELU SENEGALA Iako afričke države imaju vlastite institute, ipak se koriste i suradnjom instituta europskih država. Tako u časopisu Bulletin des Rechersches agronomiquc de Gembloux, dakle belgijski institut Fakulteta agronomskih znanosti u Gembloux- u, Vol. no 2 1992. godine objavljen je izvještaj o »podizanju i proizvodnosti vjetrobrana u sistemu intenziviranja poljoprivrede u soudano-saheleskoj zoni u Senegalu«. Senegal se nalazi na križanju 15° sjeverne geografske širine i 15° zapadne geografske dužine (zapadni bok Afrike) a znatni dio zemlje zauzimaju savane i polupustinje (sahel) te stoga postoji potreba intenzivirati bioproizvodnju. Jedna od mjera je i podizan´je vjetrobrana koji će uz zaštitnu funkciju imati, kako navode autori (P. Mayau x iz kamerunskog Zavoda za animalnu proizvodnju te P. Steyaer t i R. Comper e iz belgijskog Instituta) i proizvodnju ogrjevnog drva, krmiva (listinca), gume i dr. Vjetrobrani su podinuti u području grada Thies, gdje je i sjedište navedenog Zavoda, s kišnim razdobljem srpanj-listopad i s prosječnom temperaturom 26—27 °C i stalnom relativnom vlagom zraka 85%), hladnim sušnim studeni-ožujak (temperature 23—24 °C) i sušnim toplim travanj-lipanj (temperatura 25—26 °C relativne vlage zraka 50%). Tla su tropska željezna, manje ili više lesivirana, pjeskovite teksture (u jeziku wolof dior = pijesak), siromašni na organogenim koloidima i mineralnim hranivima. U razdoblju pokusa u kišnom periodu oborine su iznosile: 1988. godine 515 mm, u 1989. 630 mm i dobro raspoređene, a u 1990. godini 437 mm, zakašnjele i slabo raspoređene. Za sadnju je korišteno pet autoktonih vrsta i dvije uvezene (egzote). Od autoklonih najuspješnijom se pokazala Acacia holosericea, a uvezenih Ei>ca!yptus camaldulensis. Biljke za sadnju uzgojene su u lončićima u rasadniku i nakon 75 dana presađene na mjestu budućeg vjetrobrana. Akacija je sađena u razmacima 2 i 3 m, a eukalipt samo u razmaku 3 m. Nakon 20 mjeseci akacija je imala kod sadnje na 2m 3,3°0 gubitka, a kod sadnje razmaka 3m 11,7% od eukalipta ostalo je samo 15"0 posađenih biljaka. Uzrok gubitka akacije bile su vjetroizvale, a kod eukalipta termiti. Prirast u starosti od 28 mjeseci iznosio je: — visinski: akacije u razmaku 2 m 545 cm a u razmaku 3 m 488 cm, eukalipt je dosegao visinu od 407 cm; — debljinski: akacija u razmaku 2m 12 cm a u razmaku 3m 11 cm; eukalipta 6 cm; — totalna širina krošnje iznosila je akacije u razmaku 2m ispod 200 cm a u razmaku 3m 283 cm, širina krošnje eukalipta 189 cm. Za akaciju izmjerena je i težina sveukupna biomasa u istoj starosti od 26 mjeseci ili tri kišna perioda te je po stablu iznosila u kg suhe tvari: 335 |