DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 116 <-- 116 --> PDF |
uvjeti za tirolske šume nepovoljni, jer su planinske šume sve do visinske granice šuma, to se od tirolskog šumarstva ne može tražiti veći prihodi (kao rezultat smanjenja stručnog osoblja) nego prvenstveno osigurali opstojnost šuma. Sloga sume zahtijevaju intenzivnu stručnu njegu pa smanjenje broja stručnog osoblja ugrožava interese cijele zemlje. I Koruško šumarsko društvo naglašava, kako osiguranje socijalnih funkcija šume zahtijevaju i veće troškove, nužno je osigurati sredstva iz javnih financija. O. Piškorić IZ ŠUMARSTVA MAĐARSKE, SKANDINAVIJE I ŠVICARSKE 1. Prije drugog svjetskog rata od 1176940 ha šuma u Madžarskoj državnih je bilo samo 4,1%, veleposjedničkih tj. s preko 1000 ha 63,9%.* Godine 1975., prema Šumarskoj enciklopediji, površina šuma u Madžarskoj iznosila je 1477000 ha od čega samo 6000 ha privatnih; u državnom vlasništvu bilo je 11224000 ha a u vlasništvu (ili posjedu) drugih javnih organizacija 347000 ha. Prema prof, u m. S o 1 imos u državnim šumama gospodarilo je 19 šumskih gospodarstava s prosječno 55000 ha svako. Gospodarila su, jer su u postkomunističko vrijeme pretvorena u samostalna dionička društva. Takova samostalnost tj. bez jedne središnjice, odrazilo se nepovoljno na gospodarenje šumama. Stanje u šumarstvu razmatralo je i Madžarsko šumarsko društvo zaključivši, uz ostalo, da: — u državnom vlasništvu treba i nadalje ostati najmanje 60% cjelokupnog šumskog fonda, — da je nužna jedinstvena šumarska organizacija, — da troškovi prouzrokovani gospodarenjem u cilju osiguranja socijalnih funkcija šume trebaju biti nadoknađeni iz budžeta, te — da pravo lova treba vezati uz vlasnike zemljišta. 2. Alf Skeppsted t iz Osla, u Oesterreichische Forstzeitung br. 4/1993., javlja, da se »skandinavijski šumoposjednici moraju naučiti živjeti s padom cijene oblovine «. I dalje: »Cijena celuloznog drva u Švedskoj ponovo je pala u siječnju i veljači (1993. godine), a potražnja je neznatna. Ponovo je u pitanju i glavni drvni Sortiment, pilanska oblovina. Pilanari s mukom mogu prodati nuzproizvode industriji papira a proizvođači celuloze ne žele platiti tražene cijene.« 3. U Švicarskoj hrastovina se teško prodaje, znatno je pala cijena tanke jasenovine za proizvodnju držalica, bukovina dobre kakvoće tražena je dok ona za ambalažu i palete prodaje se vrlo različito. Smanjena potražnja jelovine i smrekove građe posljedica je smanjenja građevinske djelatnosti i gospodarskog mrtvila. Na smanjenje potražnje celuloze, kojoj se cijena u minule dvije godine prepolovila, utječe sve više reciklaža već rabljenog papira. Stoga se, npr., ATISHOLZ-GRUPE preorijentirala na proizvodnju alkohola, kvasca, ligninskih derivata, natrijeve lužine i dr. Oskar Piškorić * M. M a r i n o v i ć : šumsko-privredna geografija. Beograd, 1934. — Opširniji izvod iz ove knjige dao je dr. Z. Vajd a u Šumarskom listu 1936. godine. |