DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 108 <-- 108 --> PDF |
Za vođenje administrativnih i stručnih poslova ICP Forest uspostavljena su dva koordinacijska centra: Programski koordinacijski centar Zapad u Hamburgu (PCC-West) i Programski koordinacijski centar Istok u Pragu (PCC-East). 0 aktivnostima tih centara izvijestili su skup njihovi voditelji gospoda Martin Lorenz i Karei Vancura. U svojim izvješćima oni su se posebno osvrnuli na aktivnosti vezane za provođenje ankete o stanju šuma, organizaciju sastanaka eksperata za šumska tla i folijarne analize, organizaciju sastanaka eksperata mediteranskih zemalja u Firenz.i i dr. Radovan Chrast predstavnik UN/ECE izvijestio je o problematici zaštite okoliša koju je rješavala organizacija UN. Uz organizaciju sastanka o zaštiti šuma u Ženevi najviše je govorio o financijskim teškoćama vezanim za ove aktivnosti. Na sastanku u Budimpešti glavne su rasprave vođene o stručnoj problematici vezano za ICP Forest. Tu prije svega spada izvješće o stanju šuma u Europi dobiveno na osnovi provedene procjene u 1992. godini. Uvodno se naglašava da u programu ICP Forest sudjeluje 27 zemalja. To su zemlje potpisnice Konvencije o daljinskom prekograničnom zagađivanju zraka, te 8 novouspostavljenih zemalja od kojih se očekuje potpisivanje deklaracije u bliskoj budućnosti (Češka, Hrvatska, Estonija, Litva, Letonija, Rusija, Slovačka i Slovenija). U 1992. godini anketu su provele 34 zemlje. Kanada i SAD također surađuju u ovom programu. Zemlje članice EZ provode procjenu stanja šuma od 1987. na plohama postavljenim prema transnacionalnoj mreži 16x16 km. Počevši od 1990. godine ta se je mreža širila jer se zemljama članicama EZ pridružilo još 10 zemalja koje nisu članice EZ (Austrija, Ćeška, Finska, Mađarska, Letonija, Norveška, Rumunjska, Slovačka, Švedska i Švicarska). To će reći da u transnacionalnoj procjeni stanja šuma po metodici EZ sada sudjeluju 22 zemlje. Sa zemljama zainteresiranim za uključivanje u transnacionalnu procjenu stanja šuma za vrijeme skupa u Budimpešti održan je poseban sastanak. Na sastanku je podijeljena metodologija EZ, a nakon toga vođena je rasprava o cjelokupnoj problematici transnacionalne procjene. Smatramo da ne bi smjelo biti većih teškoća za uključivanje Hrvatske u tu aktivnost. Treba provjeriti da li naša 16x16 km mreža odgovara europskoj. Međutim, ako tu postoje razlike preporučeno je vezanje naših ploha na europsku mrežu. To su učinile i neke druge zemlje, npr. Švedska koja ima mrežu 9x9 km. Prema noveliranoj metodologiji EZ procjena defolijacije ne provodi se više po klasama, već u postocima (0,5 ... 95, 100%). Gubitak boje, međutim, i dalje se ocjenjuje na stari način. U tablici 1. dajemo podatke o defolijaciji šuma utvrđenoj anketom u 1992. god. u 34 europske zemlje. Odavde proizlazi da u tri od 31 zemlje oštećenost stabala (klase 2—4) manja je od 10%. To su Austrija, Francuska i Rusija. U 14 zemalja utvrđena je oštećenost između 10 i 20%. Tu se nalazi i Hrvatska te Bjelorusija, Belgija, Finska, Grčka, Irska, Italija, Lichenstein, Letonija, Rumunjska, Španjolska, Švedska, Švicarska i Ukrajina. 326 |