DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 103     <-- 103 -->        PDF

Veći šumski požari na priobalnom dijelu Jadrana Republike Hrvatske, tijekom


1992. godine
Tablica 1.
Mjesto Datum Spaljena površina
u ha
Brač
Buzet
Buzet
Dubrovnik
Dubrovnik
Dubrovnik
7.
25.
20.
6.
29.
15.
ožujka 1992.
veljača
ožujak
svibanj
srpanj
kolovoz
165
150
139
350
140
1100
Dubrovnik
Dubrovnik
Dubrovnik
Oospic
Gospić
Hvar
Omiš
Poreč
9.
15.
18.
16.
19.
21.
4.
9.
rujna
rujna
rujna
kolovoz
kolovoz
veljače
svibnja
kolovoza
869
490
593
805
280
600
250
100
Pula
Senj
Zadar
Zadar
1.
18.
18.
15.
ožujak
ožujak
ožujak
ruj na
150
260
240
140


VREMENSKE PRILIKE I METEOROLOŠKI INDEKS OPASNOSTI
OD POŽARA


Vrijeme je u 1992. godini tijekom sezone šumskih požara (7, 8 i 9 mjesec)
uglavnom bilo stabilno i vrlo toplo. Samo je povremeno dolazilo do
slabijih prodora vlažnog i malo svježijeg zraka. Kolovoz je bio ekstremno
topao, suh i sunčan mjesec, a sušno se razdoblje produljilo i u rujnu mjesecu.


Pojava većeg broja šumskih požara sa spaljenom površinom većom od
100 ha gotovo je identična s pojavom dugih sušnih razdoblja. Sušna su pak
razdoblja uzrokovana anticiklonama, koja premještaju putanja ciklonalnih
sistema sjevernije ili južnije od naših krajeva.


Utjecaj vremenskih prilika na pojavu šumskih požara iskazuje se putem
klasa meteorološkog indeksa opasnosti od požara (IOP), na osnovi svakodnevnih
mjerenja određenih meteoroloških elemenata. Na taj se način dobiva
kontinuitet prošlih i trenutačnih učinaka vremena na stupanj suhoće šumskih
gorivih materijala, a time i na njihovu zapaljivost. Već smo ranije naglasili,
da je ishodišna vrijednost klasa opasnosti meteorološkog indeksa požara
(IOP) po kanadskoj metodi zapravo intenzitet vatrene fronte šumskog
požara u kilovatima po metru dužnom (kW/m). Prema tome šumski požari
koji nastaju u nižim klasama opasnosti manjeg su intenziteta i lakše ih je
suzbiti i obratno. Dokazana je uzajamnost požarnog vremena (požarno vrijeme
= meteorološke prilike + topografija + gorivo) i veličine spaljene površine
po jednom šumskom požaru tijekom sezone (Dimitrov, Jurčec, 1991).
Najbolji indikator veličine požarnog vremena duž priobalnog dijela Jadrana
je čestina (učestalost) klase vrlo velike opasnosti u danima, jer je spomenuta