DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1993 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Veći šumski požari na priobalnom dijelu Jadrana Republike Hrvatske, tijekom 1992. godine Tablica 1. Mjesto Datum Spaljena površina u ha Brač Buzet Buzet Dubrovnik Dubrovnik Dubrovnik 7. 25. 20. 6. 29. 15. ožujka 1992. veljača ožujak svibanj srpanj kolovoz 165 150 139 350 140 1100 Dubrovnik Dubrovnik Dubrovnik Oospic Gospić Hvar Omiš Poreč 9. 15. 18. 16. 19. 21. 4. 9. rujna rujna rujna kolovoz kolovoz veljače svibnja kolovoza 869 490 593 805 280 600 250 100 Pula Senj Zadar Zadar 1. 18. 18. 15. ožujak ožujak ožujak ruj na 150 260 240 140 VREMENSKE PRILIKE I METEOROLOŠKI INDEKS OPASNOSTI OD POŽARA Vrijeme je u 1992. godini tijekom sezone šumskih požara (7, 8 i 9 mjesec) uglavnom bilo stabilno i vrlo toplo. Samo je povremeno dolazilo do slabijih prodora vlažnog i malo svježijeg zraka. Kolovoz je bio ekstremno topao, suh i sunčan mjesec, a sušno se razdoblje produljilo i u rujnu mjesecu. Pojava većeg broja šumskih požara sa spaljenom površinom većom od 100 ha gotovo je identična s pojavom dugih sušnih razdoblja. Sušna su pak razdoblja uzrokovana anticiklonama, koja premještaju putanja ciklonalnih sistema sjevernije ili južnije od naših krajeva. Utjecaj vremenskih prilika na pojavu šumskih požara iskazuje se putem klasa meteorološkog indeksa opasnosti od požara (IOP), na osnovi svakodnevnih mjerenja određenih meteoroloških elemenata. Na taj se način dobiva kontinuitet prošlih i trenutačnih učinaka vremena na stupanj suhoće šumskih gorivih materijala, a time i na njihovu zapaljivost. Već smo ranije naglasili, da je ishodišna vrijednost klasa opasnosti meteorološkog indeksa požara (IOP) po kanadskoj metodi zapravo intenzitet vatrene fronte šumskog požara u kilovatima po metru dužnom (kW/m). Prema tome šumski požari koji nastaju u nižim klasama opasnosti manjeg su intenziteta i lakše ih je suzbiti i obratno. Dokazana je uzajamnost požarnog vremena (požarno vrijeme = meteorološke prilike + topografija + gorivo) i veličine spaljene površine po jednom šumskom požaru tijekom sezone (Dimitrov, Jurčec, 1991). Najbolji indikator veličine požarnog vremena duž priobalnog dijela Jadrana je čestina (učestalost) klase vrlo velike opasnosti u danima, jer je spomenuta |