DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 98 <-- 98 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI OSVRT NA STRUČNOZNANSTVENI SASTANAK NA BILOGORI Na Bilogori je 11. 12. 1992. godine održan stručno-znanstveni sastanak s naslovom »Šume Bilogore, utjecaj klime na vegetaciju i mogućnost osnivanja klimatološke postaje«. Sastanak je organizirala Uprava šuma Bjelovar i Šumarski institut, Jastrebarsko, a nazočni su bili djelatnici Uprave šuma Bjelovar, Šumarskog instituta, Direkcije »Hrvatske šume«, Ministarstva šumarstva i Državnog hidrometeorološkog zavoda. Sastanak je otvorio i pozdravio prisutne gospodin mr. Ivan Volf, dipl. inž. šumarstva, upravitelj Uprave šuma Bjelovar. Uvodno je izrazio opravdanost skupova poput ovoga, uz naglasak na sve veću potrebu oslanjanja prakse na znanstvene institucije i obratno, u korist racionalnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima. Uprava šuma Bjelovar, prema riječima upravitelja gospodina Volfa, jedna je od najsnažnijih u našoj Republici, sudeći po potencijalu. U kratkom osvrtu, zatim je dao osnovne pokazatelje Uprave šuma Bjelovar. Ukupna površinaDrvna zalihaPrirastGlavni prihod (10 g.) Prethodni prihod . Ukupno etat (10 g.) . 130.073 ha, 28.953.599 m3 , 916.124 m:i , 3.501.358 m3 , 3.147.194 m;i, 6.648.552 m´! . Od ukupno 15 šumarija, u jednoj još nije počela »proizvodnja« zbog okupiranih šuma na Psunju, to je šumarija Pakrac, dok je Šumarija Lipik počela sa radom na 40% svojih površina. Šumarije Sirač, Đulovac i Daruvar gospodare na gotovo cijeloj svojoj površini, ali dio etata neće moći biti realiziran zbog nerazminiranog terena u šumama, te pomanjkanja radne snage izravnih djelatnika na poslovima sječe i izrade, budući da je najveći dio njih otišao u neprijateljske redove. Ostale šumarije u UNP-a zonama, to su Vel. Grdjevac i Grubišno Polje, mogu raditi na cijeloj površini, pa se u idućoj godini očekuju izvršenja primjerna njihovim potencijalima. Veliki problem za Upravu šuma je za spomenute šumarije nedostatna radna snaga. Ukupan broj zaposlenih u Upravi šuma Bjelovar je 1.316 ljudi. Za godinu koja upravo ističe, može se sa sigurnošću tvrditi, da će planirani radovi u potpunosti biti izvršeni i uz to što spomenute šumarije nisu radile, odnosno što su radile smanjenim kapacitetom. Nakon uvodnih izlaganja, održani su referati kako slijedi: |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Milan Presečan, dipl. inž. šum. Uprava šuma Bjelovar PRIRODNI POKAZATELJI ŠUMA UPRAVE ŠUMA BJELOVAR Raznolikost šumske vegetacije uvjetovana je složenošću — raznolikošću litološko geološke građe i svega što iz toga slijedi uz ostale abiotske faktore, pa tako imamo lepezu šumskih zajednica u šumama Uprave šuma Bjelovar, čiji je sastavni dio i Šumarija Bjelovar. Počevši sa šumskim zajednicama uz rijeku Dravu — Šumarije Virovitica, Suhopolje — a radi se o šumskim zajednicama vrbe i topole (Šalici — populetum) preko nizinskih dijelova »ravničarskih« šumarija sa šumama hrasta lužnjaka i običnog graba, te brdskih šuma Bilogore i Moslavačke Gore, sve do šuma montanske bukve, čistih sastojina kitnjaka, te »Orno — Qurcetuma« i panonske šume bukve — jele Papuka, odnosno Psunja, Šumarija Lipik, Pakrac, Sirač, Daruvar i Đulovac. Grubo rečeno, dvanaest šumskih zajednica bitno različite strukture. Pedološka komponenta vezana je uz različitost geološko litološke podloge, koja je pojednostavljeno rečeno, građena u najnižem dijelu od aluvijalnih nanosa, u području Bilogore, okolnih zaravni pleistocenskih ilovina i lesnih naslaga. U gorju Papuka i Psunja, to su sedimenti karbonatnih i silikatnih stijena, te vrlo malo zastupljena geološka podloga eruptivnog porijekla na Moslavačkoj Gori. Slijedom toga, pedološka podloga je zastupljena sa dva odjela tala — automorfnim i hidromorfnim, te u okviru njih sa šest tipova tala: Euglej, Pseudoglej, Lesivirana, Smeđa, Rankeri i Rendzine. Ovo je elementarni prikaz ekološko biološke sadašnjosti šuma Uprave šuma Bjelovar, u domeni državnih šuma. ŠUMARIJA, na čijim se prostorima nalazimo, zauzima u mnogo čemu čelnu poziciju u odnosu na ostale Šumarije Uprave šuma Bjelovar. Ukupna površina šuma šumarije je 11.320 ha, »gradska« je šumarija, sa čak 72 šumska predjela, četiri gospodarske jedinice, prosječnim godišnjim etatom od 61.000 m:!, uz dodatne mase sušaca (ove godine 18.000 m3). Šume Bilogore BILOGORA je najniža gora Savsko-Dravskog međurječja Središnje Hrvatske. Pisanih dokumenata o njoj ima vrlo malo, osim uopćenih nekoliko rečenica i redaka, u pokojoj knjizi. Smjer protezanja joj je SZ — JI u dužini od 75 km., između Sokolovca na sjeverozapadnoj granici i Đulovca na jugoistočnoj granici. Sjeverno- zapadna granica je Gorje Kalnika, odnosno saobraćajni smjer Koprivnica — Križevci a jugoistočnu granicu čini gorje Papuka i saobraćajnica Suhopolje — Daruvar. Na sjeveroistoku, granicu čini Podravina, dok je jugozapadna granica plato između Moslavačke Gore i Bilogore. Bilogora je dakle vododjelnica između Dravskog odnosno Savskog sliva. Najviši vrh Bilogore nalazi se iznad Gornjih Mosti — predjel Vijenci, na 307 m. N. V.„ u odnosu na obližnji npr. Bjelovar, sa 145 m. ili Koprivnica sa 149 m., te Virovitica sa 122 m. N. V. Karakteristika reljefa Bilogore je, da se sastoji od niza grebena koji su okomito ili koso položeni na glavni smjer protezanja na »Bilo« SZ — JI. Generalno gledano, južne ekspozicije ponešto su blaže, te postupnije prelaze u svoje pobrđe. Sjeverne ekspozicije su međutim dosta »oštrije« strmije i nalazimo gotovo planin 185 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 100 <-- 100 --> PDF |
ske forme reljefa, sa dubokim jarcima i velikim strminama, u odnosu na južni dio. Bilogora je bogata prirodnim ljepotama, koje su zasađene vinogradima i voćnjacima na čarobnom matičnom supstratu lesu lesiviranim tlima. Od prirodnih bogatstava, najeksploatiraniji su nafta i zemni plin ali se uskoro namjerava revitalizirati i rudnik lignita u Mišulinovcu. Bilogora se može pohvaliti i tunelom, također revitalizirane željezničke pruge Bjelovar — Podravski Kloštar, najkraće željezničke veze Slavonije (Osijeka) sa našom Metropolom. Obilje rijeka i potoka u Bilogorskim jarcima ima svoje izvorište sa već spomenutim slivovima. KLIMA Bilogore karakterizirana je klimatskom formulom Cfwbx, što čitamo kao toplu umjerenu klimu, podjednakog rasporeda oborina i dva maksimuma oborina, rano ljeto i kasna jesen. Geološka podjela Bilogore je vrlo jednolična i u grubo po osobnoj procjeni LESNE tvorevine čine 80% podloge, RHOMBOIDEA naslaga 15% te ALUVIJUM čini 5% geološke podloge. Uz dominaciju lesa, kao najpogodnijeg matičnog supstrata i pedološka podloga je adekvatno distribuirana po tipovima tala. PEDOLOŠKA slika je dakle na Bilogori vrlo jednolična, a čine je EUGLEJNA tla u uvalama i jarcima, PSEUDOGLEJNA tla na prelazima prema našim pozicijama i na platoima, te pretežito LESIVIRANA tla sa svojim prelazima ka, ponegdje i smeđim tlima, vrlo rijetko. Kompletna Bilogora u domeni šumskih prostora, istraženije (kartirana) u mjerilu 1 : 25.000 od autora S. Ivezića i M, Presečana, u toku posljednjih 10 god., tako da je i poznavanje šumskih zajednica ovdje potpuno. ŠUMSKE ZAJEDNICE vezane na pedološku podlogu sastoje se od šuma crne johe s trušljikom preko klimatogene zajednice hrasta lužnjaka i običnog graba, pa do šuma bukve s dlakavim šašem i predjela u Šumariji Virovitica sa čistim sastojinama malolisne i ostalih lipa. Najveće površine zauzima ipak šuma bukve s dlakavim šašem, endemska šumska zajednica. GOSPODARSKI gledano, šumama Bilogore gospodare dvije uprave šuma, Uprava šuma Koprivnica i Uprava šuma Bjelovar. UKUPNA POVRŠINA šuma naše Bilogore iznosi 53.255 ha sa drvnom zalihom od 13.337.600 m3. Ovi podaci, skup su pojedinačnih vrijednosti od slijedećih gospodarskih jedinica naše Bilogore: Suhopoljska, Virovitička, Bastajske šume — Krivaja — Klisa, Pitomačka, Grubišno Poljska, Grđevačka, Pisanička, Seča, Đurđevačka, Mesarica Plavo, Jazmak — Buk — Kosturač — Drobna, te Bjelovarske Bilogore. DOBNI RAZREDI prema normalitetu po površini su dosta zadovoljavajući, a po vrstama drveća ukupno gledano za svih dvanaest g. j . hrast lužnjak sudjeluje sa 10%, kitnjak sa 20%, bukva sa 38%, grab sa 22%, lipa 6% i ostale vrste 47o po masi. ETAT, desetogodišnji, za sve nabrojene g. j . iznosi 3.353.700 m3 OTVORENOST šuma iznosi 12,3 km/1000 ha, Sve naprijed iznijeto neka bude prilog upoznavanja šumskih ekosustava naše Bilogore, ali i poticaj da se oni još bolje upoznaju sada dok je još zdravstveno stanje dobro. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Dr. Juraj Medvedović, šumarski institut, Jastrebarsko KLIMA JE GLAVNI ČINILAC U RASPROSTRANJENOSTI ŠUMSKIH ZAJEDNICA Šumske zajednice na Bilogori su, kao i drugdje u Hrvatskoj, klimazonalnog karaktera što znači da je klima onaj glavni ekološki činilac, koji odlučuje o njihovom flornom sastavu, izgledu i njihovoj rasprostranjenosti. Šumske zajednice Bilogore prikazane su na kartama mjerila 1 : 10.000, 1 : 25.000, 1 : 50.000 i 1 : 100.000, kao i na vegetacijskim profilima u vertikalnom presjeku, što je objavljeno u znanstvenim edicijama, i zato se ovdje njihov sadržaj i opis ne prikazuju. Prilikom istraživanja uvjeta životne sredine šumskih zajednica, za opis klimatskih prilika korišteni su podaci klimatoloških postaja. Klimatološke postaje se nalaze u svim većim mjestima Hrvatske, jer je u vrijeme njihovog osnivanja bilo najvažnije da se vrijednosti klimatskih elemenata i pojava izmjere u urbanim sredinama. Rijetke su postaje u šumskim prostorima, kao što su na pr. Sljeme- Puntijarka na Medvednici, Zavižan na Velebitu ili Risnjak u Gorskom Kotaru. Premda klimatološke postaje u urbanom okruženju daju vrlo vrijednu informaciju 0 klimatskim zbivanjima pa tako i o klimi u šumi, ipak one prikazuju samo opća, globalna zbivanja u atmosferi, a ne zbivanja u nekoj određenoj šumskoj zajednici ili sastojini. Osim podataka klimatoloških postaja, za istraživanja se koristi Atlas klime, koji prikazuje klimatske osobine i onih prostora, gdje nema klimatskih postaja, ali i Atlas daje opću informaciju jer je za Hrvatsku objavljen u mjerilu 1 : 1,350.000. Kada bi mi, šumarski stručnjaci i znanstvenici, kao i stručnjaci i znanstvenici Državnog hidrometeorološkog zavoda imali barem jednu klimatološku postaju na Bilogori u šumskom okruženju, osnovanu prvenstveno za potrebe istraživanja u šumarstvu, ubrzo bi, već u istoj godini njenog osnivanja dobili toliko vrijedne podatke, da bi pomoću njih mogli doći do novih, dosada nepoznatih saznanja o životnim prilikama šumske vegetacije. Šumari bi dobili informaciju o onim vrijednostima klimatskih elemenata i pojava, koje između ostalih, odlučuju o flornom sastavu šumske vegetacije, o fenofazi listanja, cvatnje i plodonošenja, kao i o razlozima pojave šumskih štetnika ili izostanka uroda šumskog sjemena. Meteorolozi bi dobili još jednu postaju u nizu dosad postojećih, i time bi dali svoj doprinos razvoju struke i znanosti ne samo meteoroloških, već i svih onih znanosti, koje koriste meteorologiju za svoja istraživanja. Budući da smo utvrdili, da se opća klima razlikuje od klime u šumi, neophodno je osim općeklimatske, osnovati i mikroklimatsku postaju. Stoga su neovisno o mogućnostima osnivanja općeklimatske, već osnovane tri mikroklimatske postaje na Bilogori u blizini ove šumarske kuće, i to jedna osnovana u mladoj, a jedna u srednjodobnoj i jedna u staroj sastojini, sve u šumskoj zajednici Carici pilisae- Fagetum. Kada bi osnovali i jednu klimatološku postaju također u blizini ove šumske kuće, isto tako u šumskom okruženju, ali izvan sastojina, mogli bi provesti komparativna istraživanja općeklimatskih prilika Bilogore i mikroklimatskih prilika u određenim šumskim sastojinama Bilogore. Time bi dobili one različitosti u vrijednostima izmjerenih veličina, koje prozlaze iz prisutnosti šume i njenog utjecaja na opću klimu. Naime, opća klima je posljedica atmosferskih zbivanja nad kontinentalnim i oceanskim prostranstvima, dok je mikroklima, tj. klima u šumi, posljedica opće klime i utjecaja šumske sastojine. 187 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Komparativna istraživanja klime na otvorenom prostoru i u šumskoj sastojini bila bi temelj za utvrđivanje pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime za šumsku vegetaciju Bilogore. Karta povoljnosti klime za vegetaciju Hrvatske prikazuje i povoljnost klime i za Bilogoru, ali samo u kontekstu ideje o povoljnosti klime, a ne može se koristiti za utvrđivanje povoljnosti klime određenih šumskih sastojina, jer je kao i Atlas klime izrađena u mjerilu 1 : 1,350.000. Povoljnost klime za Hrvatsku je utvrđena na temelju brojnosti članova biocenoze, a indeks najveće povoljnosti klime je utvrđen hipotezom najveće brojnosti članova biocenoze, koja je potvrđena središnjim položajem pluviotermičkog, tj. oborinsko-temperaturnog kvocijenta u nizu od 19 članova niza. Pojam pluviotermije je poznat već više decenija, a njegova primjena za utvrđivanje povoljnosti klime je novouvedeni pojam (1992.) koji je zajedno sa kartom indeksa objavljen u časopisu »RADOVI« br. 1 volumena 27, Šumarskog instituta, Jastrebarsko, (1993). Klimatološka postaja na Bilogori omogućila bi nam spoznaju ne samo idejne, već i stvarne povoljnosti klime Bilogore tako, da provedemo izmjeru »na mjestu«. Komparacijom općeklimatskih i mikroklimatskih vrijednosti izradili bi faktor pretvorbe jednih vrijednosti u druge, i to zasebno za pojedine dobne razrede šumskih sastojina. Postoji stvarna mogućnost da ćemo u skoroj budućnosti unutar jednog, dosad utvrđenog općeklimatskog indeksa, moći izračunati stvarni, »sastojinski « indeks povoljnosti klime. Faktorom pretvorbe mogla bi se izračunati povoljnost klime i drugih sastojina udaljenih od postaje na Bilogori, tako da se u račun uzmu podaci mikroklime, zatim podaci neke najbliže meteorološke postaje i faktor pretvorbe klimatskih u mikroklimatske podatke. Za istraživanje klimatskih prilika jedna postaja bi imala veliki značaj, ali nikako ne bi bila dovoljna za potpuno saznanje o klimi Bilogore, a pogotovo ne i područja Uprave šuma Bjelovar, Osnivanje većeg broja postaja se ne predlaže, ali se zato predlaže primjena aerofotometode u kombinaciji sa klimatološkom postajom. U šumarstvu je i do sada bila primjenjivana, ali premalo korištena aerofotometoda i interpretacija snimaka i to najviše radi visokih troškova snimanja i radi neodgovarajućih mjerila snimaka. Dosadašnja aerofotosnimanja zrakoplovima, helikopterima i satelitima provedena su ne samo za šumarske, već i za druge potrebe, te se šumarstvo moralo prilagođavati postojećem stanju i nije dobilo dovoljno važnih informacija. U novije vrijeme ulažu se napori za iznalaženje mogućnosti snimanja šumskih sastojina isključivo za potrebe šumarstva, tako da se snimanje provodi iz malih udaljenosti od objekta snimanja, tj. iz malih visina. Takvim snimanjem bi se dobio snimak detalja sastojine, pojedinog određenog stabla ili krošnje, a prema potrebi i pojedinih vegetativnih i generativnih dijelova biljnog organizma. Snimanje bi se provodilo osobnim uređajem za aerofotosnimanje, uz daleko manje troškove u usporedbi sa drugim metodama snimanja, a uz znatne prednosti za interpretaciju šumske vegetacije, ekoloških prilika i zdravstvenog stanja šuma. Za snimanja se ne bi kao dosad koristile letjelice, već bi se kamera pomoću specijalnog uređaja podigla na željenu visinu, snimala bi izabrani a ciljni objekt i vratila bi se na Zemlju. Najviši stupanj opravdanosti osnivanja Klimatološke postaje na Bilogori postiglo bi se tako, da osim mjerenja vrijednosti klimatskih elemenata, provodimo i snimanje iz zraka nekih određenih objekata. Jedan objekt je snimanje prostora iznad klimatološke postaje, a drugi je sastojina iznad mikroklimatskih postaja. Snimanje bi se provelo realnim i infra-kolor filmovima, a u vrijeme snimanja 188 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 103 <-- 103 --> PDF |
očitale bi se vrijednosti klimatskih i mikroklimatskih elemenata. Takva metoda rada imala bi za cilj, da se utvrde brojčane vrijednosti pseudokolor efekta na snimkama, pomoću makro-mikro klimatskih podataka vrijednosti. Više puta ponovljenim snimanjem u različitim vremenskim prilikama i godišnjim dobima izradili bi determinante za utvrđivanje makro i mikro klime i onih područja, gdje nisu provedena klimatska mjerenja. Determinante bi se mogle uz dadatna istraživanja primijeniti ne samo za ostala područja Uprave šuma Bjelovar, već i za cijelu Hrvatsku. Premda na Bilogori već postoje dvije meteorološke postaje, ipak se predlaže osnivanje još jedne, namijenjene prvenstveno za šumarska istraživanja, jer postojeće nisu u takvim okolišnim uvjetima, da bi dobro poslužile šumarstvu. Za lokaciju nove postaje predlaže se šumski predjel Rogovićev put i to u blizini šumarske kuće radi toga, da ona bude središte vegetacijskih i klimatoloških istraživanja Bilogore, te da se rezultati istraživanja primijene u drugim područjima Hrvatske. U prvoj godini istraživanja (1993.) nakon osnivanja postaje, započela bi mjerenja, ali ne svih, već samo nekih klimatskih elemenata, i to u dogovoru sa suradnicima Hidrometeorološkog zavoda, a u daljnjim godinama bi povećali broj opažanja i uključili bi mjerenje količine ugljičnog i sumpornog dioksida, kao i drugih polutanata, u dogovoru sa specijalistima za šumarsku ekologiju. Prijedlog za osnivanje klimatološke postaje na Bilogori nastao je prilikom terenskih radova na vegetacijskim i mikroklimatskim istraživanjima u 1992. godini na području Uprave šuma Bjelovar. Tom su prilikom stručnjaci Uprave šuma, prvenstveno upravitelj mr. Ivan Volf, zatim upravitelj Šumarije Bjelovar inž. M. Presečan, upravitelj Šumarije Čazma inž. M. Jelić, pružili punu podršku i pomoć suradnicima Šumarskog instituta, Jastrcbarsko, na čemu im srdačno zahvaljujem. Posebno i još jednom zahvaljujem mr. I. Volfu na njegovoj ideji, da bi snimke izrađene osobnim uređajem mogle dobro poslužiti i za sustavno praćenje cvatnje i plodonošenja šumskog sjemena u svrhu prognoze i iznalaženja mogućnosti povećanja uroda sjemena. Zahvaljujem i suradnicima Šumarskog instituta, naročito direktoru dr. J. Gračanu, što je uvijek podržao inicijativu za doprinos u razvoju šumarske znanosti. Suradnicima Državnog hidrometeorološkog zavoda zahvaljujem na uspješnoj dosadašnjoj suradnji, najviše mr. J. Milković i inž. Ž. Katušinu. Mr. Janja Milković, dipl. inž. meteorologije, Državni meteorološki zavod, Zagreb ZNAČAJ METEOROLOŠKE POSTAJE NA BILOGORI, UVJETI OSNIVANJA I SLUŽBA MOTRENJA Većina meteoroloških postaja nalazi se u naseljenim mjestima. To potvrđuje i Tablica 1, koja daje prikaz meteoroloških postaja šireg područja Bilogore. Obuhvaćene su postaje od poteza Koprivnica — Križevci do poteza Virovitica — Daruvar. Jedan od razloga za to je i nesumnjiva želja ljudi da najprije saznaju nešto više o vremenu i klimi upravo u urbanim sredinama. No postoje za to i sasvim praktični razlozi. Kad meteorološka služba osniva neku postaju, osim što pokušava naći reprezentativan položaj za što šire područje, pokušava osigurati rad postaje |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 104 <-- 104 --> PDF |
za duže razdoblje, pogotovo za potrebe klimatologije. To je uglavnom moguće samo tamo gdje ljudi stalno žive, dakle u naseljenim mjestima. Ni meteorolozi time nisu uvijek zadovoljni no često puta nema drugog izlaza i mire se s tom situacijom. Još jedan interesantan detalj uočljiv je ako se pogleda raspored postaja iz Tablice 1. Većina postaja locirana je, uvjetno rečeno, »ispred« ili, iza Bilogore. Tablica 1. Meteorološke postaje na širem području Bilogore Ime postaje Nad. visina Početak rada (m) I. Glavne meteorološke postaje 1. Bjelovar !4I II 1891 —VI 1914; VIII 1945—1991 2. Bilogora 262 V 1971—1991 3. Daruvar i 61 X 1935—1991 II. Obične meteorološke postaje 1. Koprivnica 141 V 1922—1991 2. Đurđevac 121 IV 1955—1991 3. Malo Trojstvo 160 VII 1984—1991 4. Virovitica 122 I 1890—95; .. IX 1959—1991 5. Križevci 155 I 1901 —IX 1914; I 1924—1991 III. Kišomjerne postaje 1. Čvrstec 182 1954—1991 2. Sveti Ivan Žabno 181 1952 1991 3. Rovišće 139 1962—1991 4. Kapela 220 1951--1970; 1976—1991 5. Čepelovac 150 1955—1991 6. Ždralovi 140 1948—1991 7. Šandrovac 144 1954—1991 8. Pitomaca 120 1954—1991 9. Severin 129 1935--1943; 1954—1991 10. Sedlarica 187 1954—1991 11. Velika Pisanica 140 1952—1991 Na području Bilogore postoji jedna glavna meteorološka postaja, radarski centar Bilogora, obična meteorološka postaja Malo Trojstvo i dvije kišomjerne postaje Kapela i Šandrovac. Postavlja se pitanje zašto se uz ove postojeće, predlaže osnivanje nove klimatološke postaje? Uz već spomenute razloge, postaje su u naseljenim mjestima a za potrebe šumarstva traže se podaci u blizini područja pod šumskom vegetacijom, postoje i stručni, meteorološki razlozi. Glavna meteorološka postaja Bilogora ima prekide u mjerenjima kako u razdoblju 1981. do 1990, tako i ranije. Dakle nema potpuni višegodišnji niz podataka. Obična meteorološka postaja Malo Trojstvo počela je raditi u srpnju 1984. i uz to što je razdoblje mjerenja kratko, imala je i značajnih prekida u radu. Kišomjerna postaja Kapela nažalost nema kvalitetne i pouzdane podatke (puno poništenih, neuporabivih podataka ali i prekide u radu). Preostaje samo jedna kvalitetna postaja s dovoljno dugim nizom mjerenja, a to je postaja Šandrovac. No to je kišomjerna postaja koja ima samo podatke o količini oborina i odabranim atmosferskim pojavama. 190 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Dakle nema adekvatne postaje za čije bi podatke mogli reći da su pouzdani i reprezentativni za klimatske prilike na Bilogori, Zato bi podaci u blizini ove lovačke kuće za relativno kratko vrijeme omogućili određivanje međusobne veze između standardnih klimatoloških podataka i podataka mikroklimatskih mjerenja s jedne strane, i reprezentativnost naših podataka s postaja lociranih »iza« i »ispred« Bilogore za prilike na samoj Bilogori. Odgovarajuće mjesto za postavljanje postaje postoji tu u blizini, potrebni instrumenti mogu se nabaviti, a njihova montaža i poduka motritelja rutinski je zadatak za naše stručnjake. Koristim ovu priliku da podsjetim da je osnovni zadatak nacionalne meteorološke službe prikupljanje i obrada meteoroloških podataka iz mreže postaja, a uvjete kako za mjerenja tako i gustoću mreže postaja definira i propisuje Svjetska meteorološka organizacija (WMO), a članice to provode u djelo. Standardne podatke osim meteorologa koriste i stručnjaci drugih profila, mi ih zovemo korisnicima. Međutim korisnici često imaju specifične zahtjeve koje Služba može ostvariti, ali nisu njezini redovni zadaci i tada dolazi do međusobne suradnje s raznim institucijama. Takav način suradnje postojao je i do sada, i ostvarivao se više ili manje uspješno, no mislim da će biti još prisutniji u budućnosti. Takav način suradnje koristi se i u zapadnoeuropskim zemljama i daje dobre rezultate. Jedan prijedlog takvog tipa suradnje ponudili smo putem Hrvatskog klimatskog programa 1991. godine. No došao je rat i sve ostalo i pomalo se zaboravilo na taj prijedlog. Možda je upravo ovo pogodan trenutak za ponovno razmatranje tog prijedloga, jer postoje dijelovi koji su izuzetno interesantni upravo za šumarstvo. Nezaobilazna je tema kad god je riječ o istraživanju novac. Često je prisutna dilema isplati li se ulagati u meteorološka ili u vezi s tim interdisciplinarna istraživanja. Kod nas još nisu rađene cost/benefit analize, no spoznaje i iskustva drugih pokazuju da se ulaganja uvijek višestruko isplate. NAKON ODRŽANIH REFERATA, U RASPRAVI O POTREBI OSNIVANJA KLIMATOLOŠKIH POSTAJA, SUDJELOVALI SU OVI SUDIONICI SASTANKA O BILOGORI: Dr. M. Harapi n referate ocjenjuje kao vrijedan doprinos uvođenja suvremenih metoda u znanstvena istraživanja i podržava inicijativu za osnivanje klimatoloških postaja ne samo na Bilogori, već prema mogućnostima i drugdje, pogotovo u nizinskim šumama, u vegetacijskoj zoni hrasta lužnjaka. Znanost u Hrvatskoj trebala bi biti na Europskoj i svjetskoj razini, jer je to jedan od uvjeta za pristup u Europsku zajednicu. Za poznavanje razvojnog ciklusa šumskih štetnika i mogućnost prevencije, mi moramo svakako poznavati klimu u sastojinama, šumsku mikroklimu, jer ona presudno utječe na njihovu pojavu, pa time i na intenzitet oštećenja šuma. Mr. I. V o 1 f smatra da su uvjeti osnivanja klimatološke postaje, koje navode stručnjaci Državnog hidrometeorološkog zavoda prihvatljivi, a postaje su potrebne radi toga da istražimo uzroke izostanka uroda šumskog sjemena unatoč obilnoj cvatnji šumskog drveća, a i zato da možemo uspješno suzbijati pepelnicu. Procje njuje se, da 50% prirasta drvne mase hrasta lužnjaka, zavisno od lokaliteta i mikroklimatskih osobina, stagnira zbog pepelnice. Ako će nam novoosnovane po staje omogućiti da dođemo do novih, dosad nepoznatih spoznaja o uvjetima život ne sredine, onda ni jedna cijena nije previsoka za osnivanje postaja. Ne samo na Bilogori, već i u zoni lužnjakovih šuma potrebno je osnovati postaje, i svakako izraditi program osnivanja postaja u cijeloj Hrvatskoj. 191 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Mr. A. Krznar , klimatološke postaje su nam osim na Bilogori, potrebne i u nizini, radi toga da se može prognozirati zdravstveno stanje i utvrditi rizik stabilnosti ekosustava. Osim klimatskih, treba provoditi i druga, ekološka istraživanja. Dipl. inž. M. Preseča n slaže se sa osnivanjem postaja u nizini, ali predlaže da Bilogora ima prioritet, a važnost osnivanja postaja vidi se iz dosadašnjih izlaganja. Mr. B. V r b e k podržava inicijativu za osnivanje postaja na Bilogori i pred laže da se uspostavi sustav praćenja intercepcije i količine oborinske vode, koja se slijeva niz debla šumskog drveća. Dipl. inž. T. L i 11 v a y, osnivanje postaja ima opravdanje, jer će nam time biti omogućeno saznanje o intenzitetu cvatnje i plodonošenja u različitim uvjetima šumske mikroklime, a zahvaljujući tome moći ćemo donijeti odluke koji su najpovoljniji uvjeti, a moći ćemo i prognozirati urod sjemena. Dipl. inž. T. S t a r č e v i ć, do sada su nam se često događale štete u šumi, a onda smo ih s manje ili više uspjeha sanirali, a premalo smo ulagali u prevenciju i prognozu. Već smo postigli uspjehe i došli do vrijednih rezultata u praćenju razine vode u tlu lužnjakovih šuma, a sada počnimo sa sustavnim praćenjem mikroklime. Sada je došlo vrijeme kada u »Hrvatskim šumama« šumarstvo nije samo sječa i posezanje za sirovinom, već uzgajanje, obnova i zaštita šuma. Stoga je ovo pravi trenutak za izradu programa klimatoloških istraživanja u šumarstvu Hrvatske. Razum će prevladati i nećemo ostati samo na inicijativi, već ćemo se zalagati za osnivanje klimatoloških postaja. Podaci dobiveni mjerenjem klimatskih elemenata biti će doprinos ne samo stručnoj, već i kulturnoj baštini Hrvatske. Inž. B. B r a d i ć podržava ideju za osnivanje postaja, jer će nam podaci o šumskoj mikroklimi pomoći da izaberemo najpovoljniji trenutak za uspješno suzbijanje pepelnice i drugih šumskih štetnika. Mi dosad nemamo podataka, a poljoprivredni stručnjaci ih imaju, pa im je i uspjeh zaštite bolji nego u šumarstvu, a zapravo, koristimo iste preparate. Mr. J. Milković , Hidrometeorološki zavod raspolaže vrlo vrijednim fondom klimatskih podataka, koji su dobiveni mjerenjem prema međunarodnim standardima i dosadašnja suradnja sa šumarstvom bila je orio uspješna. Ali budući da se u šumarstvu traže osim standardnih i specijalistička mjerenja, mi meteorolozi želimo proširiti suradnju i pružiti stručnu pomoć prilikom osnivanja postaja i obrade podataka. Inž. J. K i r i g i n, mi hidrometeorolozi mjerimo klimatske elemente bez obzira da li ih netko koristi ili ne. Velika je šteta što se podaci kod nas koriste u mnogo manjoj mjeri nego u drugim zemljama svijeta. Predlažem da šumarstvo Hrvatske izradi program osnivanja specijaliziranih, tzv. investicijskih postaja, koje će biti osnovane tako da bolje od postojećih, odgovaraju specijalnim, šumarskim potrebama. Dr. M. Halambe k podržava ideju o osnivanju klimatološke postaje, jer imamo premalo saznanja o šumskoj klimi i mikroklimi, a ona su nam neophodna za prognozu pojave štetnika i za njihovo uspješno suzbijanje. Inž. S. I v e z i ć, šume Bilogore predstavljaju značajan proizvodni potencijal Uprave šuma Bjelovar, i stoga moramo poduzeti sve mjere njihove zaštite. Ako će se kada pojaviti štete, kojih za sada nema, mi ćemo ih, kao i drugdje, konstatirati, umjesto da ih sada predviđamo, pa ako se pojave, da ih znamo na vrijeme 192 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 107 <-- 107 --> PDF |
i djelotvorno suzbiti. Stoga nam je potrebna postaja, na kojoj ćemo trajno pratiti klimatska zbivanja, jer je klima važan ekološki faktor. Radi obnove šuma i uroda sjemena, važno nam je poznavati klimu, i to mjerenjem ovdje, u šumi, na Bilogori. Mr. V. Krejč i se slaže sa prijedlogom osnivanja postaje na Bilogori, ali svakako treba osnovati i postaje u lužnjakovim šumama. Dr. J. Gračan , Bilogoru treba kompleksno pratiti u svrhu očuvanja genofonda glavnih vrsta šumskog drveća. Postoji mogućnost vegetativnog razmnožavanja iz kulture tkiva brojnih vrsta šumskog drveća, pa se sadnice mogu nakon uzgoja u rasadniku, unositi u šumske sastojine. Poznavanje životnih prilika sastojine je vrlo važno, i zato je opravdano osnivanje postaja. Dr. J. Medvedovi ć predlaže da se Direkciji »Hrvatske šume« predloži osnivanje klimatoloških postaja, te da se izradi program znanstvenih istraživanja, na kojima će surađivati djelatnici Šumarskog instituta Jastrebarsko, Uprave šuma Bjelovar i Državnog hidrometeorološkog zavoda, Zagreb. Nakon diskusije, sudionici sastanka posjetili su trajnu pokusnu plohu, na kojoj su tijekom 1992. god. provedena mikroklimatska istraživanja primjenom nove metode i novih mjernih instrumenata (J. Medvedovi ć 1991), te istraživanje biomase prizemnog sloja šumske vegetacije. ZAKLJUČCI 1) Nastaviti radove na kompleksnim ekološkim istraživanjima u svrhu očuvanja ekosustava Bilogore, sa Šumarskim institutom, Jastrebarsko. 2) Izraditi projekt praćenja šumske klime, uvažavajući podjednako staništa ugroženih vrsta drveća, za cijelo područje Hrvatskih šuma. 3) Započeti sa realizacijom programa osnivanjem silvimeteorološke stanice na Bilogori u području »Rogović Kut« na poznatoj lokaciji. 4) Za pripremu projekta osnivanja silvimeteorološke stanice, uz uvažavanje rasprave, zadužuju se stručnjaci Šumarskog instituta, Jastrebarsko, uz Hidrometeorološki zavod Hrvatske. 5) Za operativnu realizaciju, te organiziranje motriteljske službe, zadužena je Uprava šuma Bjelovar, Šumarija Bjelovar. UREDNIŠTVO 19.-? |