DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 98     <-- 98 -->        PDF

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


OSVRT NA STRUČNOZNANSTVENI SASTANAK NA BILOGORI


Na Bilogori je 11. 12. 1992. godine održan stručno-znanstveni sastanak s naslovom
»Šume Bilogore, utjecaj klime na vegetaciju i mogućnost osnivanja klimatološke
postaje«. Sastanak je organizirala Uprava šuma Bjelovar i Šumarski institut,
Jastrebarsko, a nazočni su bili djelatnici Uprave šuma Bjelovar, Šumarskog instituta,
Direkcije »Hrvatske šume«, Ministarstva šumarstva i Državnog hidrometeorološkog
zavoda.


Sastanak je otvorio i pozdravio prisutne gospodin mr. Ivan Volf, dipl. inž.
šumarstva, upravitelj Uprave šuma Bjelovar.


Uvodno je izrazio opravdanost skupova poput ovoga, uz naglasak na sve veću
potrebu oslanjanja prakse na znanstvene institucije i obratno, u korist racionalnog
gospodarenja šumama i šumskim zemljištima.


Uprava šuma Bjelovar, prema riječima upravitelja gospodina Volfa, jedna je
od najsnažnijih u našoj Republici, sudeći po potencijalu. U kratkom osvrtu, zatim


je dao osnovne pokazatelje Uprave šuma Bjelovar.
Ukupna površinaDrvna zalihaPrirastGlavni prihod (10 g.)
Prethodni prihod .
Ukupno etat (10 g.)
.
130.073 ha,
28.953.599 m3 ,
916.124 m:i ,
3.501.358 m3 ,
3.147.194 m;i,
6.648.552 m´! .


Od ukupno 15 šumarija, u jednoj još nije počela »proizvodnja« zbog okupiranih
šuma na Psunju, to je šumarija Pakrac, dok je Šumarija Lipik počela sa
radom na 40% svojih površina. Šumarije Sirač, Đulovac i Daruvar gospodare na
gotovo cijeloj svojoj površini, ali dio etata neće moći biti realiziran zbog nerazminiranog
terena u šumama, te pomanjkanja radne snage izravnih djelatnika na poslovima
sječe i izrade, budući da je najveći dio njih otišao u neprijateljske redove.


Ostale šumarije u UNP-a zonama, to su Vel. Grdjevac i Grubišno Polje, mogu
raditi na cijeloj površini, pa se u idućoj godini očekuju izvršenja primjerna njihovim
potencijalima.


Veliki problem za Upravu šuma je za spomenute šumarije nedostatna radna
snaga.


Ukupan broj zaposlenih u Upravi šuma Bjelovar je 1.316 ljudi.


Za godinu koja upravo ističe, može se sa sigurnošću tvrditi, da će planirani
radovi u potpunosti biti izvršeni i uz to što spomenute šumarije nisu radile, odnosno
što su radile smanjenim kapacitetom.


Nakon uvodnih izlaganja, održani su referati kako slijedi:




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Milan Presečan, dipl. inž. šum. Uprava šuma Bjelovar


PRIRODNI POKAZATELJI ŠUMA UPRAVE ŠUMA BJELOVAR


Raznolikost šumske vegetacije uvjetovana je složenošću — raznolikošću litološko
geološke građe i svega što iz toga slijedi uz ostale abiotske faktore, pa tako
imamo lepezu šumskih zajednica u šumama Uprave šuma Bjelovar, čiji je sastavni
dio i Šumarija Bjelovar.


Počevši sa šumskim zajednicama uz rijeku Dravu — Šumarije Virovitica, Suhopolje
— a radi se o šumskim zajednicama vrbe i topole (Šalici — populetum)
preko nizinskih dijelova »ravničarskih« šumarija sa šumama hrasta lužnjaka i
običnog graba, te brdskih šuma Bilogore i Moslavačke Gore, sve do šuma montanske
bukve, čistih sastojina kitnjaka, te »Orno — Qurcetuma« i panonske šume
bukve — jele Papuka, odnosno Psunja, Šumarija Lipik, Pakrac, Sirač, Daruvar
i Đulovac. Grubo rečeno, dvanaest šumskih zajednica bitno različite strukture.


Pedološka komponenta vezana je uz različitost geološko litološke podloge, koja
je pojednostavljeno rečeno, građena u najnižem dijelu od aluvijalnih nanosa, u
području Bilogore, okolnih zaravni pleistocenskih ilovina i lesnih naslaga. U gorju
Papuka i Psunja, to su sedimenti karbonatnih i silikatnih stijena, te vrlo malo
zastupljena geološka podloga eruptivnog porijekla na Moslavačkoj Gori.


Slijedom toga, pedološka podloga je zastupljena sa dva odjela tala — automorfnim
i hidromorfnim, te u okviru njih sa šest tipova tala: Euglej, Pseudoglej,
Lesivirana, Smeđa, Rankeri i Rendzine.


Ovo je elementarni prikaz ekološko biološke sadašnjosti šuma Uprave šuma
Bjelovar, u domeni državnih šuma.


ŠUMARIJA, na čijim se prostorima nalazimo, zauzima u mnogo čemu čelnu
poziciju u odnosu na ostale Šumarije Uprave šuma Bjelovar. Ukupna površina šuma
šumarije je 11.320 ha, »gradska« je šumarija, sa čak 72 šumska predjela, četiri
gospodarske jedinice, prosječnim godišnjim etatom od 61.000 m:!, uz dodatne mase
sušaca (ove godine 18.000 m3).


Šume Bilogore


BILOGORA je najniža gora Savsko-Dravskog međurječja Središnje Hrvatske.
Pisanih dokumenata o njoj ima vrlo malo, osim uopćenih nekoliko rečenica i redaka,
u pokojoj knjizi. Smjer protezanja joj je SZ — JI u dužini od 75 km., između
Sokolovca na sjeverozapadnoj granici i Đulovca na jugoistočnoj granici. Sjeverno-
zapadna granica je Gorje Kalnika, odnosno saobraćajni smjer Koprivnica — Križevci
a jugoistočnu granicu čini gorje Papuka i saobraćajnica Suhopolje — Daruvar.
Na sjeveroistoku, granicu čini Podravina, dok je jugozapadna granica plato
između Moslavačke Gore i Bilogore.


Bilogora je dakle vododjelnica između Dravskog odnosno Savskog sliva.
Najviši vrh Bilogore nalazi se iznad Gornjih Mosti — predjel Vijenci, na
307 m. N. V.„ u odnosu na obližnji npr. Bjelovar, sa 145 m. ili Koprivnica sa 149 m.,
te Virovitica sa 122 m. N. V.
Karakteristika reljefa Bilogore je, da se sastoji od niza grebena koji su okomito
ili koso položeni na glavni smjer protezanja na »Bilo« SZ — JI. Generalno
gledano, južne ekspozicije ponešto su blaže, te postupnije prelaze u svoje pobrđe.
Sjeverne ekspozicije su međutim dosta »oštrije« strmije i nalazimo gotovo planin


185




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 100     <-- 100 -->        PDF

ske forme reljefa, sa dubokim jarcima i velikim strminama, u odnosu na južni
dio.


Bilogora je bogata prirodnim ljepotama, koje su zasađene vinogradima i voćnjacima
na čarobnom matičnom supstratu lesu lesiviranim tlima. Od prirodnih
bogatstava, najeksploatiraniji su nafta i zemni plin ali se uskoro namjerava revitalizirati
i rudnik lignita u Mišulinovcu. Bilogora se može pohvaliti i tunelom,
također revitalizirane željezničke pruge Bjelovar — Podravski Kloštar, najkraće
željezničke veze Slavonije (Osijeka) sa našom Metropolom.


Obilje rijeka i potoka u Bilogorskim jarcima ima svoje izvorište sa već spomenutim
slivovima.


KLIMA Bilogore karakterizirana je klimatskom formulom Cfwbx, što čitamo
kao toplu umjerenu klimu, podjednakog rasporeda oborina i dva maksimuma oborina,
rano ljeto i kasna jesen.


Geološka podjela Bilogore je vrlo jednolična i u grubo po osobnoj procjeni
LESNE tvorevine čine 80% podloge, RHOMBOIDEA naslaga 15% te ALUVIJUM
čini 5% geološke podloge.


Uz dominaciju lesa, kao najpogodnijeg matičnog supstrata i pedološka podloga
je adekvatno distribuirana po tipovima tala.


PEDOLOŠKA slika je dakle na Bilogori vrlo jednolična, a čine je EUGLEJNA
tla u uvalama i jarcima, PSEUDOGLEJNA tla na prelazima prema našim pozicijama
i na platoima, te pretežito LESIVIRANA tla sa svojim prelazima ka, ponegdje
i smeđim tlima, vrlo rijetko.


Kompletna Bilogora u domeni šumskih prostora, istraženije (kartirana) u mjerilu
1 : 25.000 od autora S. Ivezića i M, Presečana, u toku posljednjih 10 god., tako
da je i poznavanje šumskih zajednica ovdje potpuno.


ŠUMSKE ZAJEDNICE vezane na pedološku podlogu sastoje se od šuma crne
johe s trušljikom preko klimatogene zajednice hrasta lužnjaka i običnog graba,
pa do šuma bukve s dlakavim šašem i predjela u Šumariji Virovitica sa čistim
sastojinama malolisne i ostalih lipa. Najveće površine zauzima ipak šuma bukve
s dlakavim šašem, endemska šumska zajednica.


GOSPODARSKI gledano, šumama Bilogore gospodare dvije uprave šuma, Uprava
šuma Koprivnica i Uprava šuma Bjelovar.


UKUPNA POVRŠINA šuma naše Bilogore iznosi 53.255 ha sa drvnom zalihom
od 13.337.600 m3. Ovi podaci, skup su pojedinačnih vrijednosti od slijedećih gospodarskih
jedinica naše Bilogore: Suhopoljska, Virovitička, Bastajske šume — Krivaja
— Klisa, Pitomačka, Grubišno Poljska, Grđevačka, Pisanička, Seča, Đurđevačka,
Mesarica Plavo, Jazmak — Buk — Kosturač — Drobna, te Bjelovarske
Bilogore.


DOBNI RAZREDI prema normalitetu po površini su dosta zadovoljavajući, a
po vrstama drveća ukupno gledano za svih dvanaest g. j . hrast lužnjak sudjeluje
sa 10%, kitnjak sa 20%, bukva sa 38%, grab sa 22%, lipa 6% i ostale vrste 47o
po masi.


ETAT, desetogodišnji, za sve nabrojene g. j . iznosi 3.353.700 m3


OTVORENOST šuma iznosi 12,3 km/1000 ha,
Sve naprijed iznijeto neka bude prilog upoznavanja šumskih ekosustava naše
Bilogore, ali i poticaj da se oni još bolje upoznaju sada dok je još zdravstveno
stanje dobro.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 101     <-- 101 -->        PDF

Dr. Juraj Medvedović, šumarski institut, Jastrebarsko


KLIMA JE GLAVNI ČINILAC U RASPROSTRANJENOSTI
ŠUMSKIH ZAJEDNICA


Šumske zajednice na Bilogori su, kao i drugdje u Hrvatskoj, klimazonalnog
karaktera što znači da je klima onaj glavni ekološki činilac, koji odlučuje o njihovom
flornom sastavu, izgledu i njihovoj rasprostranjenosti. Šumske zajednice
Bilogore prikazane su na kartama mjerila 1 : 10.000, 1 : 25.000, 1 : 50.000 i 1 : 100.000,
kao i na vegetacijskim profilima u vertikalnom presjeku, što je objavljeno u znanstvenim
edicijama, i zato se ovdje njihov sadržaj i opis ne prikazuju.


Prilikom istraživanja uvjeta životne sredine šumskih zajednica, za opis klimatskih
prilika korišteni su podaci klimatoloških postaja. Klimatološke postaje se
nalaze u svim većim mjestima Hrvatske, jer je u vrijeme njihovog osnivanja bilo
najvažnije da se vrijednosti klimatskih elemenata i pojava izmjere u urbanim
sredinama. Rijetke su postaje u šumskim prostorima, kao što su na pr. Sljeme-
Puntijarka na Medvednici, Zavižan na Velebitu ili Risnjak u Gorskom Kotaru.
Premda klimatološke postaje u urbanom okruženju daju vrlo vrijednu informaciju


0 klimatskim zbivanjima pa tako i o klimi u šumi, ipak one prikazuju samo opća,
globalna zbivanja u atmosferi, a ne zbivanja u nekoj određenoj šumskoj zajednici
ili sastojini. Osim podataka klimatoloških postaja, za istraživanja se koristi Atlas
klime, koji prikazuje klimatske osobine i onih prostora, gdje nema klimatskih
postaja, ali i Atlas daje opću informaciju jer je za Hrvatsku objavljen u mjerilu


1 : 1,350.000.
Kada bi mi, šumarski stručnjaci i znanstvenici, kao i stručnjaci i znanstvenici
Državnog hidrometeorološkog zavoda imali barem jednu klimatološku postaju
na Bilogori u šumskom okruženju, osnovanu prvenstveno za potrebe istraživanja
u šumarstvu, ubrzo bi, već u istoj godini njenog osnivanja dobili toliko vrijedne
podatke, da bi pomoću njih mogli doći do novih, dosada nepoznatih saznanja


o životnim prilikama šumske vegetacije. Šumari bi dobili informaciju o onim vrijednostima
klimatskih elemenata i pojava, koje između ostalih, odlučuju o flornom
sastavu šumske vegetacije, o fenofazi listanja, cvatnje i plodonošenja, kao
i o razlozima pojave šumskih štetnika ili izostanka uroda šumskog sjemena. Meteorolozi
bi dobili još jednu postaju u nizu dosad postojećih, i time bi dali svoj
doprinos razvoju struke i znanosti ne samo meteoroloških, već i svih onih znanosti,
koje koriste meteorologiju za svoja istraživanja.
Budući da smo utvrdili, da se opća klima razlikuje od klime u šumi, neophodno
je osim općeklimatske, osnovati i mikroklimatsku postaju. Stoga su neovisno


o mogućnostima osnivanja općeklimatske, već osnovane tri mikroklimatske postaje
na Bilogori u blizini ove šumarske kuće, i to jedna osnovana u mladoj, a jedna
u srednjodobnoj i jedna u staroj sastojini, sve u šumskoj zajednici Carici pilisae-
Fagetum. Kada bi osnovali i jednu klimatološku postaju također u blizini ove
šumske kuće, isto tako u šumskom okruženju, ali izvan sastojina, mogli bi
provesti komparativna istraživanja općeklimatskih prilika Bilogore i mikroklimatskih
prilika u određenim šumskim sastojinama Bilogore. Time bi dobili one različitosti
u vrijednostima izmjerenih veličina, koje prozlaze iz prisutnosti šume
i njenog utjecaja na opću klimu. Naime, opća klima je posljedica atmosferskih
zbivanja nad kontinentalnim i oceanskim prostranstvima, dok je mikroklima, tj.
klima u šumi, posljedica opće klime i utjecaja šumske sastojine.
187




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Komparativna istraživanja klime na otvorenom prostoru i u šumskoj sastojini
bila bi temelj za utvrđivanje pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime za šumsku
vegetaciju Bilogore. Karta povoljnosti klime za vegetaciju Hrvatske prikazuje i
povoljnost klime i za Bilogoru, ali samo u kontekstu ideje o povoljnosti klime, a
ne može se koristiti za utvrđivanje povoljnosti klime određenih šumskih sastojina,
jer je kao i Atlas klime izrađena u mjerilu 1 : 1,350.000. Povoljnost klime za Hrvatsku
je utvrđena na temelju brojnosti članova biocenoze, a indeks najveće povoljnosti
klime je utvrđen hipotezom najveće brojnosti članova biocenoze, koja je
potvrđena središnjim položajem pluviotermičkog, tj. oborinsko-temperaturnog kvocijenta
u nizu od 19 članova niza. Pojam pluviotermije je poznat već više decenija,
a njegova primjena za utvrđivanje povoljnosti klime je novouvedeni pojam
(1992.) koji je zajedno sa kartom indeksa objavljen u časopisu »RADOVI« br. 1
volumena 27, Šumarskog instituta, Jastrebarsko, (1993).


Klimatološka postaja na Bilogori omogućila bi nam spoznaju ne samo idejne,
već i stvarne povoljnosti klime Bilogore tako, da provedemo izmjeru »na mjestu«.
Komparacijom općeklimatskih i mikroklimatskih vrijednosti izradili bi faktor
pretvorbe jednih vrijednosti u druge, i to zasebno za pojedine dobne razrede šumskih
sastojina. Postoji stvarna mogućnost da ćemo u skoroj budućnosti unutar
jednog, dosad utvrđenog općeklimatskog indeksa, moći izračunati stvarni, »sastojinski
« indeks povoljnosti klime. Faktorom pretvorbe mogla bi se izračunati povoljnost
klime i drugih sastojina udaljenih od postaje na Bilogori, tako da se u
račun uzmu podaci mikroklime, zatim podaci neke najbliže meteorološke postaje
i faktor pretvorbe klimatskih u mikroklimatske podatke.


Za istraživanje klimatskih prilika jedna postaja bi imala veliki značaj, ali nikako
ne bi bila dovoljna za potpuno saznanje o klimi Bilogore, a pogotovo ne i
područja Uprave šuma Bjelovar, Osnivanje većeg broja postaja se ne predlaže,
ali se zato predlaže primjena aerofotometode u kombinaciji sa klimatološkom
postajom. U šumarstvu je i do sada bila primjenjivana, ali premalo korištena
aerofotometoda i interpretacija snimaka i to najviše radi visokih troškova snimanja
i radi neodgovarajućih mjerila snimaka. Dosadašnja aerofotosnimanja
zrakoplovima, helikopterima i satelitima provedena su ne samo za šumarske, već
i za druge potrebe, te se šumarstvo moralo prilagođavati postojećem stanju i nije
dobilo dovoljno važnih informacija.


U novije vrijeme ulažu se napori za iznalaženje mogućnosti snimanja šumskih
sastojina isključivo za potrebe šumarstva, tako da se snimanje provodi iz malih
udaljenosti od objekta snimanja, tj. iz malih visina. Takvim snimanjem bi se
dobio snimak detalja sastojine, pojedinog određenog stabla ili krošnje, a prema
potrebi i pojedinih vegetativnih i generativnih dijelova biljnog organizma. Snimanje
bi se provodilo osobnim uređajem za aerofotosnimanje, uz daleko manje troškove
u usporedbi sa drugim metodama snimanja, a uz znatne prednosti za interpretaciju
šumske vegetacije, ekoloških prilika i zdravstvenog stanja šuma. Za snimanja
se ne bi kao dosad koristile letjelice, već bi se kamera pomoću specijalnog
uređaja podigla na željenu visinu, snimala bi izabrani a ciljni objekt i vratila bi se
na Zemlju.


Najviši stupanj opravdanosti osnivanja Klimatološke postaje na Bilogori postiglo
bi se tako, da osim mjerenja vrijednosti klimatskih elemenata, provodimo i
snimanje iz zraka nekih određenih objekata. Jedan objekt je snimanje prostora
iznad klimatološke postaje, a drugi je sastojina iznad mikroklimatskih postaja.
Snimanje bi se provelo realnim i infra-kolor filmovima, a u vrijeme snimanja


188




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 103     <-- 103 -->        PDF

očitale bi se vrijednosti klimatskih i mikroklimatskih elemenata. Takva metoda
rada imala bi za cilj, da se utvrde brojčane vrijednosti pseudokolor efekta na
snimkama, pomoću makro-mikro klimatskih podataka vrijednosti. Više puta ponovljenim
snimanjem u različitim vremenskim prilikama i godišnjim dobima izradili
bi determinante za utvrđivanje makro i mikro klime i onih područja, gdje
nisu provedena klimatska mjerenja. Determinante bi se mogle uz dadatna istraživanja
primijeniti ne samo za ostala područja Uprave šuma Bjelovar, već i za cijelu
Hrvatsku.


Premda na Bilogori već postoje dvije meteorološke postaje, ipak se predlaže
osnivanje još jedne, namijenjene prvenstveno za šumarska istraživanja, jer postojeće
nisu u takvim okolišnim uvjetima, da bi dobro poslužile šumarstvu. Za
lokaciju nove postaje predlaže se šumski predjel Rogovićev put i to u blizini šumarske
kuće radi toga, da ona bude središte vegetacijskih i klimatoloških istraživanja
Bilogore, te da se rezultati istraživanja primijene u drugim područjima
Hrvatske.


U prvoj godini istraživanja (1993.) nakon osnivanja postaje, započela bi mjerenja,
ali ne svih, već samo nekih klimatskih elemenata, i to u dogovoru sa suradnicima
Hidrometeorološkog zavoda, a u daljnjim godinama bi povećali broj
opažanja i uključili bi mjerenje količine ugljičnog i sumpornog dioksida, kao i
drugih polutanata, u dogovoru sa specijalistima za šumarsku ekologiju.


Prijedlog za osnivanje klimatološke postaje na Bilogori nastao je prilikom
terenskih radova na vegetacijskim i mikroklimatskim istraživanjima u 1992. godini
na području Uprave šuma Bjelovar. Tom su prilikom stručnjaci Uprave šuma,
prvenstveno upravitelj mr. Ivan Volf, zatim upravitelj Šumarije Bjelovar inž.


M. Presečan, upravitelj Šumarije Čazma inž. M. Jelić, pružili punu podršku i pomoć
suradnicima Šumarskog instituta, Jastrcbarsko, na čemu im srdačno zahvaljujem.
Posebno i još jednom zahvaljujem mr. I. Volfu na njegovoj ideji, da bi
snimke izrađene osobnim uređajem mogle dobro poslužiti i za sustavno praćenje
cvatnje i plodonošenja šumskog sjemena u svrhu prognoze i iznalaženja mogućnosti
povećanja uroda sjemena. Zahvaljujem i suradnicima Šumarskog instituta,
naročito direktoru dr. J. Gračanu, što je uvijek podržao inicijativu za doprinos u
razvoju šumarske znanosti. Suradnicima Državnog hidrometeorološkog zavoda zahvaljujem
na uspješnoj dosadašnjoj suradnji, najviše mr. J. Milković i inž. Ž.
Katušinu.
Mr. Janja Milković, dipl. inž. meteorologije, Državni meteorološki zavod, Zagreb


ZNAČAJ METEOROLOŠKE POSTAJE NA BILOGORI, UVJETI OSNIVANJA
I SLUŽBA MOTRENJA


Većina meteoroloških postaja nalazi se u naseljenim mjestima. To potvrđuje
i Tablica 1, koja daje prikaz meteoroloških postaja šireg područja Bilogore. Obuhvaćene
su postaje od poteza Koprivnica — Križevci do poteza Virovitica — Daruvar.


Jedan od razloga za to je i nesumnjiva želja ljudi da najprije saznaju nešto
više o vremenu i klimi upravo u urbanim sredinama. No postoje za to i sasvim
praktični razlozi. Kad meteorološka služba osniva neku postaju, osim što pokušava
naći reprezentativan položaj za što šire područje, pokušava osigurati rad postaje




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 104     <-- 104 -->        PDF

za duže razdoblje, pogotovo za potrebe klimatologije. To je uglavnom moguće samo
tamo gdje ljudi stalno žive, dakle u naseljenim mjestima. Ni meteorolozi time
nisu uvijek zadovoljni no često puta nema drugog izlaza i mire se s tom situacijom.


Još jedan interesantan detalj uočljiv je ako se pogleda raspored postaja iz
Tablice 1. Većina postaja locirana je, uvjetno rečeno, »ispred« ili, iza Bilogore.


Tablica 1.


Meteorološke postaje na širem području Bilogore


Ime postaje Nad. visina
Početak rada


(m)
I.
Glavne meteorološke
postaje
1.
Bjelovar !4I II 1891 —VI 1914; VIII 1945—1991
2.
Bilogora 262 V 1971—1991
3.
Daruvar i 61 X 1935—1991
II.
Obične meteorološke
postaje
1.
Koprivnica 141 V 1922—1991
2.
Đurđevac 121 IV 1955—1991
3.
Malo Trojstvo 160 VII 1984—1991
4.
Virovitica 122 I 1890—95; .. IX 1959—1991
5.
Križevci 155 I 1901 —IX 1914; I 1924—1991
III. Kišomjerne postaje
1.
Čvrstec 182 1954—1991
2.
Sveti Ivan Žabno 181 1952 1991
3.
Rovišće 139 1962—1991
4.
Kapela 220 1951--1970; 1976—1991
5.
Čepelovac 150 1955—1991
6.
Ždralovi 140 1948—1991
7.
Šandrovac 144 1954—1991
8.
Pitomaca 120 1954—1991
9.
Severin 129 1935--1943; 1954—1991
10. Sedlarica 187
1954—1991
11. Velika Pisanica 140
1952—1991
Na području Bilogore postoji jedna glavna meteorološka postaja, radarski
centar Bilogora, obična meteorološka postaja Malo Trojstvo i dvije kišomjerne
postaje Kapela i Šandrovac.


Postavlja se pitanje zašto se uz ove postojeće, predlaže osnivanje nove klimatološke
postaje?


Uz već spomenute razloge, postaje su u naseljenim mjestima a za potrebe
šumarstva traže se podaci u blizini područja pod šumskom vegetacijom, postoje
i stručni, meteorološki razlozi. Glavna meteorološka postaja Bilogora ima prekide
u mjerenjima kako u razdoblju 1981. do 1990, tako i ranije. Dakle nema potpuni
višegodišnji niz podataka. Obična meteorološka postaja Malo Trojstvo počela je
raditi u srpnju 1984. i uz to što je razdoblje mjerenja kratko, imala je i značajnih
prekida u radu. Kišomjerna postaja Kapela nažalost nema kvalitetne i pouzdane
podatke (puno poništenih, neuporabivih podataka ali i prekide u radu). Preostaje
samo jedna kvalitetna postaja s dovoljno dugim nizom mjerenja, a to je postaja
Šandrovac. No to je kišomjerna postaja koja ima samo podatke o količini oborina
i odabranim atmosferskim pojavama.


190




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Dakle nema adekvatne postaje za čije bi podatke mogli reći da su pouzdani
i reprezentativni za klimatske prilike na Bilogori, Zato bi podaci u blizini ove
lovačke kuće za relativno kratko vrijeme omogućili određivanje međusobne veze
između standardnih klimatoloških podataka i podataka mikroklimatskih mjerenja
s jedne strane, i reprezentativnost naših podataka s postaja lociranih »iza«
i »ispred« Bilogore za prilike na samoj Bilogori.


Odgovarajuće mjesto za postavljanje postaje postoji tu u blizini, potrebni instrumenti
mogu se nabaviti, a njihova montaža i poduka motritelja rutinski je
zadatak za naše stručnjake.


Koristim ovu priliku da podsjetim da je osnovni zadatak nacionalne meteorološke
službe prikupljanje i obrada meteoroloških podataka iz mreže postaja, a
uvjete kako za mjerenja tako i gustoću mreže postaja definira i propisuje Svjetska
meteorološka organizacija (WMO), a članice to provode u djelo. Standardne
podatke osim meteorologa koriste i stručnjaci drugih profila, mi ih zovemo korisnicima.
Međutim korisnici često imaju specifične zahtjeve koje Služba može ostvariti,
ali nisu njezini redovni zadaci i tada dolazi do međusobne suradnje s
raznim institucijama. Takav način suradnje postojao je i do sada, i ostvarivao se
više ili manje uspješno, no mislim da će biti još prisutniji u budućnosti. Takav
način suradnje koristi se i u zapadnoeuropskim zemljama i daje dobre rezultate.
Jedan prijedlog takvog tipa suradnje ponudili smo putem Hrvatskog klimatskog
programa 1991. godine. No došao je rat i sve ostalo i pomalo se zaboravilo na taj
prijedlog. Možda je upravo ovo pogodan trenutak za ponovno razmatranje tog
prijedloga, jer postoje dijelovi koji su izuzetno interesantni upravo za šumarstvo.


Nezaobilazna je tema kad god je riječ o istraživanju novac. Često je prisutna
dilema isplati li se ulagati u meteorološka ili u vezi s tim interdisciplinarna istraživanja.
Kod nas još nisu rađene cost/benefit analize, no spoznaje i iskustva drugih
pokazuju da se ulaganja uvijek višestruko isplate.


NAKON ODRŽANIH REFERATA, U RASPRAVI O POTREBI OSNIVANJA
KLIMATOLOŠKIH POSTAJA, SUDJELOVALI SU OVI SUDIONICI SASTANKA
O BILOGORI:


Dr. M. Harapi n referate ocjenjuje kao vrijedan doprinos uvođenja suvremenih
metoda u znanstvena istraživanja i podržava inicijativu za osnivanje klimatoloških
postaja ne samo na Bilogori, već prema mogućnostima i drugdje, pogotovo
u nizinskim šumama, u vegetacijskoj zoni hrasta lužnjaka. Znanost u Hrvatskoj
trebala bi biti na Europskoj i svjetskoj razini, jer je to jedan od uvjeta
za pristup u Europsku zajednicu. Za poznavanje razvojnog ciklusa šumskih štetnika
i mogućnost prevencije, mi moramo svakako poznavati klimu u sastojinama,
šumsku mikroklimu, jer ona presudno utječe na njihovu pojavu, pa time i na
intenzitet oštećenja šuma.


Mr. I. V o 1 f smatra da su uvjeti osnivanja klimatološke postaje, koje navode


stručnjaci Državnog hidrometeorološkog zavoda prihvatljivi, a postaje su potrebne


radi toga da istražimo uzroke izostanka uroda šumskog sjemena unatoč obilnoj


cvatnji šumskog drveća, a i zato da možemo uspješno suzbijati pepelnicu. Procje


njuje se, da 50% prirasta drvne mase hrasta lužnjaka, zavisno od lokaliteta i


mikroklimatskih osobina, stagnira zbog pepelnice. Ako će nam novoosnovane po


staje omogućiti da dođemo do novih, dosad nepoznatih spoznaja o uvjetima život


ne sredine, onda ni jedna cijena nije previsoka za osnivanje postaja. Ne samo na


Bilogori, već i u zoni lužnjakovih šuma potrebno je osnovati postaje, i svakako


izraditi program osnivanja postaja u cijeloj Hrvatskoj.


191




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 106     <-- 106 -->        PDF

Mr. A. Krznar , klimatološke postaje su nam osim na Bilogori, potrebne
i u nizini, radi toga da se može prognozirati zdravstveno stanje i utvrditi rizik
stabilnosti ekosustava. Osim klimatskih, treba provoditi i druga, ekološka istraživanja.


Dipl. inž. M. Preseča n slaže se sa osnivanjem postaja u nizini, ali predlaže
da Bilogora ima prioritet, a važnost osnivanja postaja vidi se iz dosadašnjih
izlaganja.


Mr. B. V r b e k podržava inicijativu za osnivanje postaja na Bilogori i pred


laže da se uspostavi sustav praćenja intercepcije i količine oborinske vode, koja


se slijeva niz debla šumskog drveća.


Dipl. inž. T. L i 11 v a y, osnivanje postaja ima opravdanje, jer će nam time
biti omogućeno saznanje o intenzitetu cvatnje i plodonošenja u različitim uvjetima
šumske mikroklime, a zahvaljujući tome moći ćemo donijeti odluke koji su
najpovoljniji uvjeti, a moći ćemo i prognozirati urod sjemena.


Dipl. inž. T. S t a r č e v i ć, do sada su nam se često događale štete u šumi,
a onda smo ih s manje ili više uspjeha sanirali, a premalo smo ulagali u prevenciju
i prognozu. Već smo postigli uspjehe i došli do vrijednih rezultata u praćenju
razine vode u tlu lužnjakovih šuma, a sada počnimo sa sustavnim praćenjem mikroklime.
Sada je došlo vrijeme kada u »Hrvatskim šumama« šumarstvo nije samo
sječa i posezanje za sirovinom, već uzgajanje, obnova i zaštita šuma. Stoga je
ovo pravi trenutak za izradu programa klimatoloških istraživanja u šumarstvu
Hrvatske. Razum će prevladati i nećemo ostati samo na inicijativi, već ćemo se
zalagati za osnivanje klimatoloških postaja. Podaci dobiveni mjerenjem klimatskih
elemenata biti će doprinos ne samo stručnoj, već i kulturnoj baštini Hrvatske.


Inž. B. B r a d i ć podržava ideju za osnivanje postaja, jer će nam podaci o
šumskoj mikroklimi pomoći da izaberemo najpovoljniji trenutak za uspješno suzbijanje
pepelnice i drugih šumskih štetnika. Mi dosad nemamo podataka, a poljoprivredni
stručnjaci ih imaju, pa im je i uspjeh zaštite bolji nego u šumarstvu,
a zapravo, koristimo iste preparate.


Mr. J. Milković , Hidrometeorološki zavod raspolaže vrlo vrijednim fondom
klimatskih podataka, koji su dobiveni mjerenjem prema međunarodnim standardima
i dosadašnja suradnja sa šumarstvom bila je orio uspješna. Ali budući
da se u šumarstvu traže osim standardnih i specijalistička mjerenja, mi meteorolozi
želimo proširiti suradnju i pružiti stručnu pomoć prilikom osnivanja postaja
i obrade podataka.


Inž. J. K i r i g i n, mi hidrometeorolozi mjerimo klimatske elemente bez obzira
da li ih netko koristi ili ne. Velika je šteta što se podaci kod nas koriste u
mnogo manjoj mjeri nego u drugim zemljama svijeta. Predlažem da šumarstvo
Hrvatske izradi program osnivanja specijaliziranih, tzv. investicijskih postaja, koje
će biti osnovane tako da bolje od postojećih, odgovaraju specijalnim, šumarskim
potrebama.


Dr. M. Halambe k podržava ideju o osnivanju klimatološke postaje, jer
imamo premalo saznanja o šumskoj klimi i mikroklimi, a ona su nam neophodna
za prognozu pojave štetnika i za njihovo uspješno suzbijanje.


Inž. S. I v e z i ć, šume Bilogore predstavljaju značajan proizvodni potencijal
Uprave šuma Bjelovar, i stoga moramo poduzeti sve mjere njihove zaštite. Ako
će se kada pojaviti štete, kojih za sada nema, mi ćemo ih, kao i drugdje, konstatirati,
umjesto da ih sada predviđamo, pa ako se pojave, da ih znamo na vrijeme


192




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 107     <-- 107 -->        PDF

i djelotvorno suzbiti. Stoga nam je potrebna postaja, na kojoj ćemo trajno pratiti
klimatska zbivanja, jer je klima važan ekološki faktor. Radi obnove šuma i uroda
sjemena, važno nam je poznavati klimu, i to mjerenjem ovdje, u šumi, na Bilogori.


Mr. V. Krejč i se slaže sa prijedlogom osnivanja postaje na Bilogori, ali
svakako treba osnovati i postaje u lužnjakovim šumama.


Dr. J. Gračan , Bilogoru treba kompleksno pratiti u svrhu očuvanja genofonda
glavnih vrsta šumskog drveća. Postoji mogućnost vegetativnog razmnožavanja
iz kulture tkiva brojnih vrsta šumskog drveća, pa se sadnice mogu nakon
uzgoja u rasadniku, unositi u šumske sastojine. Poznavanje životnih prilika sastojine
je vrlo važno, i zato je opravdano osnivanje postaja.


Dr. J. Medvedovi ć predlaže da se Direkciji »Hrvatske šume« predloži osnivanje
klimatoloških postaja, te da se izradi program znanstvenih istraživanja,
na kojima će surađivati djelatnici Šumarskog instituta Jastrebarsko, Uprave šuma
Bjelovar i Državnog hidrometeorološkog zavoda, Zagreb.


Nakon diskusije, sudionici sastanka posjetili su trajnu pokusnu plohu, na kojoj
su tijekom 1992. god. provedena mikroklimatska istraživanja primjenom nove metode
i novih mjernih instrumenata (J. Medvedovi ć 1991), te istraživanje biomase
prizemnog sloja šumske vegetacije.


ZAKLJUČCI


1) Nastaviti radove na kompleksnim ekološkim istraživanjima u svrhu očuvanja
ekosustava Bilogore, sa Šumarskim institutom, Jastrebarsko.
2) Izraditi projekt praćenja šumske klime, uvažavajući podjednako staništa ugroženih
vrsta drveća, za cijelo područje Hrvatskih šuma.
3) Započeti sa realizacijom programa osnivanjem silvimeteorološke stanice na Bilogori
u području »Rogović Kut« na poznatoj lokaciji.


4) Za pripremu projekta osnivanja silvimeteorološke stanice, uz uvažavanje rasprave,
zadužuju se stručnjaci Šumarskog instituta, Jastrebarsko, uz Hidrometeorološki
zavod Hrvatske.


5) Za operativnu realizaciju, te organiziranje motriteljske službe, zadužena je Uprava
šuma Bjelovar, Šumarija Bjelovar.


UREDNIŠTVO


19.-?