DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 97     <-- 97 -->        PDF

trenutku kada se šumarska struka poistovjećuje
s nespornim povijesnim činjenicama
i ravnopravnim ulaskom u društvo
razvijenih naroda.


Ovo književno djelo predstavlja važan
doprinos povijesti šumarstva u slovenskom
nacionalnom prostoru; pored kronološkog
prikazivanja posebno naglašava
tehničko-kartografski vidik razvoja šumkih
karata, šumskoposjedničkih mapa i
nacrta, razvoja šumskog katastra te šumskogospodarskih
nacrta. Svrha istraživanja
je upozoriti na šumu u povjesno-razvojnom
smislu i u izražajnosti ihnografske,
horografske i topografske kartografije,
u zemljišnoporeskim operatima, katastrima
te istovremenim pojedinačnim
predstavljanjima veleposjedničkih topografskih
mapa. Za znanstvenu je javnost
važna prije svega mnogoslojevitost kartografskog
prikazivanja, te isto tako i opisivanje
povijesnih prilika u kojima se
razvijala šumarska, geodetska i kartografska
djelatnost. Nesumnjivo je da je
iskusnom autoru uspjelo predstaviti doista
bogatu i zanimljivu dokumentaciju,
stručnu i znanstvenu izražajnost tradicije,
uz dovoljno izvornih kritičkih procjeno
naše prošlosti objektivno postavljene
u šira i za današnje vrijeme važna povijesna
događanja.


Sadržaj knjige podijeljen je na opisni
dio sastavljen iz šest poglavlja povijesno-
razvojnih sukcesija, i na dio koji se
odnosi na karte, na 36 karata (u boji i
crno-bijelih) s komentarima. Knjiga ukupno
sadrži preko 150 stranica s prijevodima
sažetaka na jezike susjednih država,
te pregledom svih dostupnih izvora
gradiva i literature. Potrebito je napomenuti
da za knjigu postoji veliko zanimanje
i u susjednim državama s obzirom da
se radi o nekadašnjem zajedničkom prostoru.


Predstavljeno književno djelo u danom
je opsegu i sadržaju nadmašilo prvotni
okvir dogovora o ishodišnom istraživanju.
Sadržajno predstavlja novost


svojevrstan način analitičkog prosuđi


vanja načina mapiranja i kartiranja šuma
prije pojave tzv. terezijanskog katastra
u Sloveniji.


U slovenskoj historiografiji dosada nismo
poznavali djelo koje bi šumu i šumarstvo
obrađivalo i sa stajališta interdisciplinarne
znanosti — kartografije. Upravo
u tome je i šire značenje tog djela
čijim je objavljivanjem nesumnjivo učinjen
novi korak ka širenju spoznaja o
tom povijesnom i stručnom segmentu šumarstva
u Sloveniji.


Obrađeno gradivo u knjizi jednako je
zanimljivo (i poučno) i za srodna područja
koja obrađuju prostor (geodeziju, katastar,
poljoprivredu, uređivanje prostora,
urbanizam, zaštitu okoline, prirodno
i kulturno naslijeđe i drugo). Vrijednost
knjige je utoliko veća što je u studijskoj
pripremi drugi dio te analitičke rasprave
koji obrađuje razdoblje nakon nastanka
zemljišno-poreskog katastra sve do
treće agrarne reforme nakon 1945. g.


Knjigu je izdao ČZP Kmečki glas u
Ljubljani, Celovška 43´, u travnju 1993. g.
u nakladi od 1000 primjeraka. U izdavačkom
poduzeću ju je moguće još naručiti.


Knjigu toplo preporučujemo prije svega
djelatnicima na području šumarstva,
djelatnicima na već gore spomenutim
srodnim područjima, povjesničarima, geografima,
arhivarima, općinama, kulturnim
radnicima, nastavnicima i svima ostalima
koje će knjiga privući.


Knjiga je posebno zanimljiva i za hrvatske
čitatelje i to ne samo za stručnjake
već i za sve one koji se zanimaju za
povijesne događaje na više od 500 km
dugoj slovensko-hrvatskoj državnoj granici.


Ljubljana, travanj 1993.


Dr. Lojze Čampa, dipl. inž. gozd., Institut
za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehniški
fakulteti v Ljubljani, Večna pot
2, Slovenija